Ovo su najsretniji gradovi na svijetu u 2025. godini
Svake godine, Happy City Index objavljuje izvještaj koji rangira najsretnije gradove na svijetu, a rezultati za 2025. godinu su već poznati.
Indeks, koji vodi londonski Institut za kvalitet života, rangira 200 gradova koristeći 82 indikatora u šest širokih kategorija. Indikatori su – upravljanje, okoliš, ekonomija, mobilnost i građani (što uključuje obrazovanje i pristup kulturnim institucijama). Šesta kategorija, nova na listi za 2025. godinu, odnosi se na zdravlje, s pokazateljima kao što su mentalno zdravlje, sigurnost, prehrana i ravnoteža između poslovnog i privatnog života.
Kako piše Conde Nast Traveler , na osnovu ovih kriterija, gradovi su podijeljeni u tri liste: zlatnu, srebrnu i bronzanu. Trideset i jedan grad sa samog vrha čine “zlatne gradove”. Gradovi iz različitih regija svijeta – Evrope, Azije, Sjeverne Amerike i Južnog Pacifika – ušli su u ovu prestižnu kategoriju.
Dva američka grada su učinila 31 najsretnijim: New York, rangiran na 17. mjestu kao “središte inovacija” sa sve većim brojem održivih transportnih opcija, i Minneapolis, rangiran na 30. mjestu, poznat po obilju čistog zraka i zelenih površina.
Autori izvještaja ističu da je sreća promjenjiva i zavisi od različitih faktora.
U izvještaju se navodi: “Ne postoji savršeno mjesto za život koje garantuje sreću svim svojim stanovnicima. Međutim, neki gradovi provode urbane politike s izuzetnom mudrošću, stalno analizirajući njihovu učinkovitost, a rezultati su jasno vidljivi u podacima.”
Antwerpen, Belgija
Pet najsretnijih gradova za 2025. godinu, prema ovom indeksu, počinju s Antwerpenom u Belgiji. Ovaj grad na rijeci Scheldt dobio je visoke ocjene zahvaljujući dobrim rezultatima u obrazovanju, stabilnim transportnim mogućnostima i zdravom načinu života svojih stanovnika. Oko sedam posto stanovništva se aktivno obrazuje tokom cijelog života, a gotovo četvrtina stanovništva ima magistarsku diplomu. Očekivani životni vijek u Antwerpenu je 81,2 godine. Pristup zdravstvenoj zaštiti je među najboljima u regiji, sa 99 posto stanovništva pokrivenog zdravstvenim osiguranjem i šest ljekara na hiljadu stanovnika. Jedini značajniji minus je nedostatak zelenih površina – grad ima samo 0,07 parkova po kvadratnom kilometru.
Aarhus, Danska
Na četvrtom mjestu je Aarhus, drugi najveći grad u Danskoj, koji, prema izvještaju, “daje prioritet zdravlju i dobrobiti svojih građana”. Grad ima potpuno zdravstveno osiguranje i pristup 4,4 ljekara na 1.000 stanovnika, a očekivani životni vijek je 81,3 godine. Radna sedmica u Aarhusu traje u prosjeku 37 sati, što govori o važnosti ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Obrazovanje je važno za većinu stanovnika – 11 posto njih su cjeloživotni učenici, 20 posto ima magistarsku diplomu, a čak 86 posto govori barem jedan strani jezik. Kada je riječ o rekreaciji, u izvještaju se navodi da postoji veliki broj mogućnosti za boravak u prirodi, sa prosjekom od 1,35 parkova po kvadratnom kilometru. Više od polovine transporta u Aarhusu – tačnije 53 posto – spada u kategoriju zelene mobilnosti, što doprinosi niskom indeksu zagađenja zraka PM10, koji iznosi 17.
Singapur
Na trećem mjestu je Singapur, opisan kao “globalni simbol ekonomske stabilnosti, upravljanja i urbanih inovacija”. Grad ima obilje zelenih površina – 0,62 parka po kvadratnom kilometru – i visok udio održivog transporta, budući da 67 posto svih opcija transporta spada u zelenu mobilnost. Očekivani životni vijek je 83 godine, a 15 posto odraslih prima koordiniranu mentalnu zdravstvenu zaštitu.
Singapur je također poduzetnički grad, sa 101,67 preduzeća na 1.000 stanovnika i velikim brojem start-upova svake godine. Stopa nezaposlenosti je izuzetno niska, samo dva posto, a prema indeksu, grad je među najsigurnijima na svijetu, sa samo 3,31 prijavljenim incidentom javnog nasilja na hiljadu stanovnika.
„Singapur nastavlja pomicati granice onoga što moderni grad može postići“, navodi se u izvještaju.
Zürich, Švicarska
Drugi na listi je Zürich, poznat širom svijeta kao centar međunarodnog bankarstva i bogatstva. Prosječni prihodi u gradu premašuju nacionalni prosjek za 75 posto, što ga čini jednim od najbogatijih urbanih centara na planeti. Međutim, u ovom švicarskom gradu, sreća se ne zasniva samo na novcu. Obrazovanje je lako dostupno, univerziteti su među 50 najboljih na svijetu, a troškovi studiranja su niski – samo 2,9 posto prosječnih prihoda. Grad ima univerzalno zdravstveno osiguranje i visoku dostupnost ljekara – 4,5 na 1.000 stanovnika – što doprinosi očekivanom životnom vijeku od 83,8 godina.
Transportna i mobilna infrastruktura u Zürichu je jedna od najefikasnijih u Evropi.
Zelena mobilnost čini 74 posto svih oblika prijevoza, a grad također ima jednu od najsigurnijih prometnih mreža, sa stopom smrtnosti u prometu od samo 0,07 na 10.000 stanovnika. Indeks kvaliteta zraka je odličan, sa prosječnim nivoom PM10 od samo 16.
“Posvećenost održivosti doprinosi visokom kvalitetu života stanovnika”, navodi se u izvještaju.
Kopenhagen, Danska
Na prvom mjestu je Kopenhagen, koji je, prema indeksu, “najuspješnije spojio historiju, modernost i održivost”.
Grad je dobio visoke ocjene za svoja ulaganja u inovacije i obrazovanje. Kopenhagen njeguje snažnu kulturu učenja, sa 11 posto stanovnika koji su uključeni u cjeloživotno učenje. Osim toga, 86 posto građana govori barem jedan strani jezik, a 20 posto ima magistarsku diplomu. Građani su veoma poduzetnički orijentisani – grad ima 230,2 preduzeća na hiljadu stanovnika. Zarade su u prosjeku 60 posto veće nego u ostatku Danske, a ravnoteža između poslovnog i privatnog života ostaje prioritet, s prosječnom radnom sedmicom od 37 sati.
Prijevoz u Kopenhagenu je pretežno ekološki – 69 posto cjelokupnog prijevoza klasificirano je kao zelena mobilnost. Grad ima čist zrak, sa prosječnim zagađenjem PM10 od samo 17, i obilje zelenih površina – 0,96 parkova po kvadratnom kilometru.
Svake godine, Happy City Index objavljuje izvještaj koji rangira najsretnije gradove na svijetu, a rezultati za 2025. godinu su već poznati.
Indeks, koji vodi londonski Institut za kvalitet života, rangira 200 gradova koristeći 82 indikatora u šest širokih kategorija. Indikatori su – upravljanje, okoliš, ekonomija, mobilnost i građani (što uključuje obrazovanje i pristup kulturnim institucijama). Šesta kategorija, nova na listi za 2025. godinu, odnosi se na zdravlje, s pokazateljima kao što su mentalno zdravlje, sigurnost, prehrana i ravnoteža između poslovnog i privatnog života.
Kako piše Conde Nast Traveler , na osnovu ovih kriterija, gradovi su podijeljeni u tri liste: zlatnu, srebrnu i bronzanu. Trideset i jedan grad sa samog vrha čine “zlatne gradove”. Gradovi iz različitih regija svijeta – Evrope, Azije, Sjeverne Amerike i Južnog Pacifika – ušli su u ovu prestižnu kategoriju.
Dva američka grada su učinila 31 najsretnijim: New York, rangiran na 17. mjestu kao “središte inovacija” sa sve većim brojem održivih transportnih opcija, i Minneapolis, rangiran na 30. mjestu, poznat po obilju čistog zraka i zelenih površina.
Autori izvještaja ističu da je sreća promjenjiva i zavisi od različitih faktora.
U izvještaju se navodi: “Ne postoji savršeno mjesto za život koje garantuje sreću svim svojim stanovnicima. Međutim, neki gradovi provode urbane politike s izuzetnom mudrošću, stalno analizirajući njihovu učinkovitost, a rezultati su jasno vidljivi u podacima.”
Antwerpen, Belgija
Pet najsretnijih gradova za 2025. godinu, prema ovom indeksu, počinju s Antwerpenom u Belgiji. Ovaj grad na rijeci Scheldt dobio je visoke ocjene zahvaljujući dobrim rezultatima u obrazovanju, stabilnim transportnim mogućnostima i zdravom načinu života svojih stanovnika. Oko sedam posto stanovništva se aktivno obrazuje tokom cijelog života, a gotovo četvrtina stanovništva ima magistarsku diplomu. Očekivani životni vijek u Antwerpenu je 81,2 godine. Pristup zdravstvenoj zaštiti je među najboljima u regiji, sa 99 posto stanovništva pokrivenog zdravstvenim osiguranjem i šest ljekara na hiljadu stanovnika. Jedini značajniji minus je nedostatak zelenih površina – grad ima samo 0,07 parkova po kvadratnom kilometru.
Aarhus, Danska
Na četvrtom mjestu je Aarhus, drugi najveći grad u Danskoj, koji, prema izvještaju, “daje prioritet zdravlju i dobrobiti svojih građana”. Grad ima potpuno zdravstveno osiguranje i pristup 4,4 ljekara na 1.000 stanovnika, a očekivani životni vijek je 81,3 godine. Radna sedmica u Aarhusu traje u prosjeku 37 sati, što govori o važnosti ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Obrazovanje je važno za većinu stanovnika – 11 posto njih su cjeloživotni učenici, 20 posto ima magistarsku diplomu, a čak 86 posto govori barem jedan strani jezik. Kada je riječ o rekreaciji, u izvještaju se navodi da postoji veliki broj mogućnosti za boravak u prirodi, sa prosjekom od 1,35 parkova po kvadratnom kilometru. Više od polovine transporta u Aarhusu – tačnije 53 posto – spada u kategoriju zelene mobilnosti, što doprinosi niskom indeksu zagađenja zraka PM10, koji iznosi 17.
Singapur
Na trećem mjestu je Singapur, opisan kao “globalni simbol ekonomske stabilnosti, upravljanja i urbanih inovacija”. Grad ima obilje zelenih površina – 0,62 parka po kvadratnom kilometru – i visok udio održivog transporta, budući da 67 posto svih opcija transporta spada u zelenu mobilnost. Očekivani životni vijek je 83 godine, a 15 posto odraslih prima koordiniranu mentalnu zdravstvenu zaštitu.
Singapur je također poduzetnički grad, sa 101,67 preduzeća na 1.000 stanovnika i velikim brojem start-upova svake godine. Stopa nezaposlenosti je izuzetno niska, samo dva posto, a prema indeksu, grad je među najsigurnijima na svijetu, sa samo 3,31 prijavljenim incidentom javnog nasilja na hiljadu stanovnika.
„Singapur nastavlja pomicati granice onoga što moderni grad može postići“, navodi se u izvještaju.
Zürich, Švicarska
Drugi na listi je Zürich, poznat širom svijeta kao centar međunarodnog bankarstva i bogatstva. Prosječni prihodi u gradu premašuju nacionalni prosjek za 75 posto, što ga čini jednim od najbogatijih urbanih centara na planeti. Međutim, u ovom švicarskom gradu, sreća se ne zasniva samo na novcu. Obrazovanje je lako dostupno, univerziteti su među 50 najboljih na svijetu, a troškovi studiranja su niski – samo 2,9 posto prosječnih prihoda. Grad ima univerzalno zdravstveno osiguranje i visoku dostupnost ljekara – 4,5 na 1.000 stanovnika – što doprinosi očekivanom životnom vijeku od 83,8 godina.
Transportna i mobilna infrastruktura u Zürichu je jedna od najefikasnijih u Evropi.
Zelena mobilnost čini 74 posto svih oblika prijevoza, a grad također ima jednu od najsigurnijih prometnih mreža, sa stopom smrtnosti u prometu od samo 0,07 na 10.000 stanovnika. Indeks kvaliteta zraka je odličan, sa prosječnim nivoom PM10 od samo 16.
“Posvećenost održivosti doprinosi visokom kvalitetu života stanovnika”, navodi se u izvještaju.
Kopenhagen, Danska
Na prvom mjestu je Kopenhagen, koji je, prema indeksu, “najuspješnije spojio historiju, modernost i održivost”.
Grad je dobio visoke ocjene za svoja ulaganja u inovacije i obrazovanje. Kopenhagen njeguje snažnu kulturu učenja, sa 11 posto stanovnika koji su uključeni u cjeloživotno učenje. Osim toga, 86 posto građana govori barem jedan strani jezik, a 20 posto ima magistarsku diplomu. Građani su veoma poduzetnički orijentisani – grad ima 230,2 preduzeća na hiljadu stanovnika. Zarade su u prosjeku 60 posto veće nego u ostatku Danske, a ravnoteža između poslovnog i privatnog života ostaje prioritet, s prosječnom radnom sedmicom od 37 sati.
Prijevoz u Kopenhagenu je pretežno ekološki – 69 posto cjelokupnog prijevoza klasificirano je kao zelena mobilnost. Grad ima čist zrak, sa prosječnim zagađenjem PM10 od samo 17, i obilje zelenih površina – 0,96 parkova po kvadratnom kilometru.
Autor Bojana Krstić, Forbes Srbija
