BiH nije direktni uvoznik sirove nafte iz ratnih zona, ali jeste dio globalnog tržišta i tu leži ključ problema
Napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran i zatvaranje Hormuškog moreuza predstavljaju jedan od najopasnijih scenarija za globalno tržište energenata. Hormuški moreuz je arterija svjetske nafte i svaki poremećaj u tom uskom prolazu momentalno podiže cijene barela na svjetskim berzama, izaziva paniku na tržištima i pokreće lanac poskupljenja širom planete.
Također, zemlje Zaliva su se našle pod iranskim raketama, te je i njihov energetski sektor uzdrman što se direktno odnosi i na ostatak svijeta.
Bosna i Hercegovina nije direktni uvoznik sirove nafte iz ratnih zona, ali jeste dio globalnog tržišta. Upravo tu leži ključ problema.
Nema fizičke nestašice, ali rast cijena je realan
Iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine poručuju da u kratkom roku nema signala koji ukazuju na fizičku nestašicu goriva. BiH ne uvozi sirovu naftu direktno iz pogođenih područja, a derivati se nabavljaju preko regionalnih distributera i rafinerija u okruženju, što znači da prekid isporuke nije neposredna prijetnja.
Međutim, rast cijena i povećana volatilnost tržišta su gotovo izvjesni. Već sada su zabilježene više cijene goriva na pumpama, što direktno utječe na poslovanje kompanija i troškove građana. Ukoliko rat potraje i preraste u širi energetski sukob, neminovno će doći do povećanja troškova energije i transporta, smanjenja profitnih marži kompanija koje zavise od uvoza sirovina i dodatnog inflatornog pritiska.
Iz Komore upozoravaju da bi, u slučaju šireg energetskog šoka, izvoz BiH mogao pasti između tri i sedam posto, prije svega zbog smanjene tražnje u Evropskoj uniji. Istovremeno bi inflacija dodatno rasla.
Stvarni rizik za BiH nije prekid isporuke, već globalni rast cijena energenata.
Bošković: Dijelimo zajedničku sudbinu
Predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH Milenko Bošković poručuje da se snabdijevanje odvija otežano, ali nestašice nema. Naglašava da je Hormuški moreuz zatvoren, ali da se BiH snabdijeva preko zemalja Evropske unije.
“Može se dati određena garancija stabilnosti, ali samo do trenutka kada bi eventualno ograničili količine za BiH”, kaže za Forbes BiH.
Bošković upozorava i na iracionalne reakcije dijela građana koji pohrle na pumpe i kupuju gorivo u dodatnim bidonima. Takvo ponašanje, ističe, više je psihološka nego realna potreba i može samo dodatno destabilizovati tržište.
Hadžić: Država mora imati brz mehanizam
Ekonomista Faruk Hadžić upozorava da BiH mora imati ugrađen mehanizam za hitnu reakciju u slučaju energetskog udara. Riječ je o izmjenama Zakona o akcizama koje bi Vijeću ministara BiH omogućile da privremeno smanji ili ukine akcize na gorivo bez dugotrajnih parlamentarnih procedura.
Prema njegovim procjenama, BiH bi na taj način mogla amortizovati rast cijene nafte i do nivoa od 100 dolara po barelu, odnosno ublažiti rast od oko 30 dolara u odnosu na prethodni nivo.
To ne bi zaustavilo inflaciju u potpunosti, ali bi značajno ublažilo udar. Posebno jer u BiH rast cijena energenata automatski povlači rast cijena gotovo svih proizvoda i usluga.
Hadžić upozorava da bi izostanak mjera kasnije mogao koštati i do pet puta više kroz budžetska prilagođavanja i nova zaduživanja.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović predlaže trajni zakonski mehanizam koji bi Vijeću ministara dao mogućnost da u slučaju poremećaja tržišta odmah reaguje smanjenjem ili ukidanjem akciza na period do šest mjeseci tokom jedne kalendarske godine.
Za razliku od ranijih pokušaja koji su propali zbog političkih neslaganja, ovaj model predviđa fleksibilnost i brzu intervenciju bez komplikovanih procedura.
U trenutku kada globalna dešavanja direktno utiču na životni standard građana, brzina reakcije može biti presudna.
Gas zasad stabilan, ali zavisan od kretanja nafte
Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić rekao je za FENA-u da snabdijevanje prirodnim gasom nije ugroženo i da cijena utvrđena početkom godine ostaje na snazi. Energoinvest ima dugoročni ugovor sa ruskim Gazpromom koji funkcioniše po takozvanoj naftnoj formuli, što znači da se cijena usklađuje kvartalno prema kretanju cijena nafte, a ne prema dnevnim berzanskim oscilacijama.
To građanima u ovom trenutku daje određeni stepen sigurnosti.
Ipak, BiH zavisi od jedne interkonekcije za uvoz gasa, što ostaje strateški rizik. Ako cijene nafte nastave rasti, to bi se u narednim kvartalima moglo preliti i na cijenu gasa.
Inflacija, investicije i demografija
Dugotrajan sukob i zatvoren Hormuški moreuz značili bi skuplju energiju, skuplji transport i skuplju proizvodnju. To bi smanjilo konkurentnost bh. kompanija, povećalo rizike za investitore i dodatno opteretilo budžete domaćinstava.
Ipak, Bosna i Hercegovina nema stratešku zavisnost od nafte iz ratom pogođenih zemalja, ne uvozi ključne prehrambene proizvode iz tog regiona i njen energetski sistem nije direktno povezan sa tamošnjom infrastrukturom.
Ako sukob ostane regionalan i bez šire energetske eskalacije, posljedice po BiH bile bi ograničene i kratkoročne. Ako preraste u globalni energetski šok, efekti bi se osjećali kroz rast inflacije, pad izvoza i usporavanje privrede.
Najveća opasnost u ovom trenutku nije prazna pumpa, već lančana reakcija rasta cijena i širenje panike. Energetska stabilnost BiH zavisi od tri faktora, globalnog razvoja sukoba, sposobnosti države da brzo reaguje fiskalnim mjerama i smirene komunikacije prema javnosti.
