Rođaci koji su promijenili budućnost čovječanstva

Priče o smjelim izumima i nemilosrdnim rivalstvima odavno su postale dio modernih mitova o dolini čipova ali rijetko koja priča se isprepliće tako skladno kao ona o Lisi Su i Jensenu Huangu, dvoje lidera koji dijele i krv i sudbinu. Rođaci rođeni na Tajvanu i odrasli u Sjedinjenim Američkim Državama, izgradili su carstva koja danas oblikuju globalni ritam umjetne inteligencije, računarstva visokih performansi i moderne industrije.

Već gotovo tri decenije, Huang nosi svoju prepoznatljivu crnu kožnu jaknu poput generalske uniforme, predvodeći Nvidiju od njenih ranih dana kao startupa za grafičke čipove do statusa bilionske AI sile. S druge strane, Lisa Su, smirena i analitična, pretvorila je AMD iz posrnulog rivala u moćnog tehnološkog i finansijskog giganta.

Njihove priče, spojene u istom elementu spoj su vizionarskog rizika i metodične obnove, stvaranja i ponovnog rađanja, harizme i tihe upornosti.

Od tajvanskih korijena do svjetskih laboratorija

Priča o Jensenu Huangu počinje u Oregonu, gdje se kao mladi imigrant upisao na Državni univerzitet prvenstveno zbog pristupačne školarine. Odluka da studira elektrotehniku možda nije zvučala glamurozno, ali mu je pružila disciplinu da gradi trajne stvari. Godinama kasnije, dok je radio kao dizajner mikročipova u Silicijskoj dolini, završio je magistarski studij na Stanfordu, postavljajući temelje za karijeru neprekidne inovacije.

Godine 1993. Huang je suosnovao Nvidiju s jednostavnom, ali radikalnom idejom: da se snaga potrebna za prikazivanje grafike u videoigrama može jednog dana koristiti za ubrzavanje svih oblika računanja. Ono što je počelo kao kocka na 3D igrice postalo je revolucija u paralelnom procesiranju i pretvorilo se u temelj globalne industrije umjetne inteligencije.

Put Lise Su odvijao se na suprotnoj obali, u rigoroznim laboratorijama Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT). Tamo je diplomirala, magistrirala i doktorirala elektrotehniku prije nego što se pridružila IBM-u, gdje je vodila Centar za istraživanje i razvoj poluprovodnika. Kada je stigla u AMD, kompanija je bila na ivici propasti. „Prelazak je bio prilično brz“, rekla je u intervjuu za Stanford GSB o preuzimanju pozicije izvršne direktorice 2014. godine, ali to je bio njen trenutak da kompaniju oživi iz pepela.

Njih dvoje dijelili su više od porodične veze. Povezivala ih je i tajvanska nit, veza s globalnim lancem snabdijevanja čipovima i neumorna vjera da pravilno usmjerena računska snaga može promijeniti svijet.

Dva uma, dvije filozofije uspjeha

Huangova Nvidia postala lider u razvoju tehnologije. Kada je shvatio da se grafički procesori mogu iskoristiti za umjetnu inteligenciju, potpuno je preusmjerio misiju kompanije. CUDA, vlasnički softverski ekosistem koji je sam izgradio, zauvijek je vezao programere i istraživače za Nvidiju. Rezultat toga je kompanija koja danas kontroliše više od 90 posto tržišta AI data-centara i rame uz rame stoji s tehnološkim divovima poput Applea i Microsofta.

Nasuprot tome, priča o AMD-u pod vodstvom Lise Su priča je o povratku autsajdera. Kada je preuzela funkciju, prihodi su padali, gubici rasli, a opstanak bio doveden u pitanje. Njen odgovor nije bio kratkoročni potez, već dugoročna strategija: pet do deset godina disciplinovanog istraživanja i razvoja usmjerenog na stvaranje računara visokih performansi.

Svojim inžinjerima bi govorila kako mali ciljevi nisu dovoljno motivirajući te da se mora težiti onim zaista ambicioznim.

Iz tog načina razmišljanja rodio se Zen, arhitektura procesora koja je AMD podigla s praktične nule na gotovo trećinu globalnog tržišta serverskih procesora. Prihodi su porasli s 5,5 milijardi dolara 2014. godine na skoro 30 milijardi do 2025. Ono što je Huang postigao vizijom, Su je ostvarila upornošću.

Paralelni životi, različite strategije

Huangov genij leži u sposobnosti preokreta. Svaki put kada bi se tržište promijenilo, Nvidia bi se prilagodila, pretvarajući poremećaje u dominaciju. Kompaniju je transformisao iz pionira grafike u infrastrukturnog diva umjetne inteligencije, spajajući hardversku snagu i softversku ekskluzivnost. Nvidia danas nije samo proizvođač čipova, ona je čitav ekosistem.

Briljantnost Lise Su leži u disciplini. Njena usredotočenost je strpljiva, promišljena i nepokolebljiva. Štitila je svoje inženjere od pritiska tržišta, dajući im prostor i vrijeme za duboku inovaciju. Pod njenim vodstvom, AMD je postao model kako dugoročna strategija i vjera u vlastitu tehnologiju mogu preporoditi kompaniju koju su mnogi već bili otpisali.

Njihovo rivalstvo danas definiše tehnološku granicu: Nvidijin vlasnički CUDA naspram AMD-ovog otvorenog ROCm-a; Huangovo carstvo zasnovano na softveru naspram Suinog integrisanog čiplet dizajna; njegov savez s Intelom naspram njenog samostalnog ekosistema. Svaki njihov potez tjera drugog da ide dalje i brže.

Jedna žena, bezbroj prepreka i industrija koja više nije ista

Iza tržišnih udjela i grafikona performansi, uspjeh Lise Su ima mnogo dublje značenje. U industriji u kojoj žene čine tek trećinu zaposlenih i gdje dominira strukturalna pristrasnost, njen uspon je i izuzetak i inspiracija.

Sektor poluprovodnika jedan je od najmuževnijih dijelova tehnološkog svijeta. Ipak, Su je svoj autoritet izgradila kroz čistu tehničku kompetenciju, vodeći višemilijardersku kompaniju u jednoj od najkompleksnijih inženjerskih oblasti. Magazin Time ju je proglasio „direktoricom godine“ što je simbolična pobjeda ne samo za nju, nego i za svaku ženu kojoj je ikada rečeno da informatika „nije za žene“.

Podaci su neumoljivi: muškarci u prirodnim i tehničkim oblastima zarađuju u prosjeku 40 posto više od žena; napredovanje je sporije; a gotovo polovina žena napušta tehničke karijere nekoliko godina nakon što postanu majke. U tom kontekstu, uspjeh Lise Su nije samo lični trijumf, to je prkos gravitaciji. Uspjela je u sredini koja joj nije bila naklonjena i time je počela da je mijenja.

U okviru AMD-a, zalaže se za širenje prilika i prepoznavanje žena lidera, poput Jaye Jagadish, šefice inženjeringa u Indiji, kao dokaza šta inkluzivnost može donijeti. Sama njena prisutnost već je promijenila očekivanja: da žena može voditi ne samo s empatijom, nego i s vrhunskom tehničkom preciznošću.

Budućnost ispisana na dva čipa

Kako umjetna inteligencija mijenja globalnu ekonomiju, putevi Huanga i Su ponovo se ukrštaju. Nvidijin savez s Intelom prijeti AMD-ovoj integrisanoj dominaciji, dok Suin otvoreni ROCm postepeno potkopava Nvidijinu softversku ekskluzivu. Jedan gradi više zidove; druga otvara nova vrata.

Za investitore, njihovo rivalstvo određuje pravac globalnog kapitala. Za inženjere, ono postavlja tehničke standarde generacije. A za one koji još uvijek vide industriju čipova kao zatvoren krug, uspon Lise Su dokaz je da preciznost, strpljenje i izdržljivost mogu preoblikovati i najtvrđe granice.

Jensen Huang i Lisa Su su, na mnogo načina, dvije strane istog silicijskog kristala: vizionarski rođaci čije rivalstvo pokreće samu budućnost. Njihova priča je priča o intelektu i hrabrosti, o stvaranju i preobražaju. Ali možda je njena najtrajnija poruka ova: da su s jednog malog pacifičkog ostrva potekla dva uma koja su svijetu pokazala kako da misli brže.

Autor, Šerif Kapetanović