Trumpovo ukidanje penija izazvalo nestašicu sitnog novca u SAD-u
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ranije je ove godine prestala sa kovanjem kovanice od jednog centa, a one koje su još uvijek u opticaju je sve teže pronaći, prenosi BBC.
U februaru, Trump je naglasio da je proizvodnja te kovanice rasipna i preskupa, te je na društvenim mrežama pozvao da se „izbaci rasipništvo iz budžeta naše velike nacije, čak i ako je to cent po cent“.
Američka kovnica novca (US Mint) zvanično je prestala proizvoditi penije u maju. Ministarstvo finansija procijenilo je da će nestašica početi početkom 2026. godine, ali se to dogodilo mnogo ranije. Banke više ne mogu dobiti penije od savezne vlade, pa ih ni prodavnice ne mogu dobiti od banaka.
„Prvi put smo čuli za problem krajem augusta, početkom septembra,“ rekao je Dylan Jeon, viši direktor za odnose s vladom pri Nacionalnoj federaciji maloprodaje.
„To zaista utiče na sve biznise koji rade s gotovinskim plaćanjima“, naglasio je.
Sada blagajnici ne znaju šta da rade kada im kasa ostane bez penija, a kupcu treba ostatak u centima.
Privremeno rješenje za mnoge, kazao je Jeon, jeste da zaokruže cijenu prodaje na najbližih pet centi, gore ili dole, kako bi kupac mogao platiti s niklom, sljedećim najmanjim apoenom u SAD-u.
Ali neki gradovi, uključujući New York, zahtijevaju da prodavci daju tačan kusur, a drugi ne dopuštaju da gotovinske cijene budu različite od cijena za kartično plaćanje, rekao je.
Kako bi izbjegli tužbe i pritužbe kupaca, mnogi trgovci odlučuju se da jednostavno zaokruže na niže.
„Govori se o gubitku do četiri centa za svaku gotovinsku transakciju u više prodavnica širom zemlje,“ naglasio je. „To nije održivo.“
Mnoge prodavnice sada pozivaju kupce da plaćaju tačnim iznosom. Druge organizuju promocije u kojima kupci mogu donijeti svoje dodatne penije od kuće.
Trgovine mješovitom robom (tzv. convenience stores) među najteže su pogođenima nestašicom, rekao je Jeff Lenard, portparol Nacionalne asocijacije trgovina mješovitom robom.
Lanac Kwik Trip najavio je da će zaokruživati na niže do najbližeg nikla, što će ga, kako navodi, koštati i do 3 miliona dolara ove godine, prenosi BBC.
Američke kovanice su ranije bile ukidane, uključujući polucentne, trocentne i dvadesetcentne komade, koji su povučeni iz opticaja u 19. vijeku, rekao je Lenard. Međutim, prošlo je mnogo vremena otkako je ukinut tako uobičajen apoen kao što je peni, koji je prvi put ušao u opticaj 1793. godine.
„Ljudi ne žele penije dok ih više ne mogu dobiti kao kusur,“ naglasio je Lenard.
Izrada jednog penija košta skoro četiri centa.
Ali zadržavanje kovanica od cinka i bakra u opticaju pomoglo bi Amerikancima s nižim prihodima, koji uglavnom plaćaju gotovinom, rekao je Mark Weller, izvršni direktor organizacije Americans for Common Cents.
„To su ljudi koji nemaju pristup tekućim računima, kreditnim karticama i bankarskim uslugama,“ rekao je. „Šteti se nižim slojevima kada se transakcije počnu zaokruživati.“
Također smatra da će uštede vlade od neproizvodnje penija biti poništene povećanim troškovima izrade nikla, koji vrijedi pet centi, ali košta gotovo 14 centi da se proizvede.
Posmatrači situacije s penijima vjeruju da su potrebne savezne smjernice, i za trgovce i za kupce, o zaokruživanju cijena, provođenju transakcija tokom nestašice i općenito o tome kako postupati s kovanicama.
„Uvijek će postojati peniji, to je jednostavno kovanica niske upotrebe,“ rekao je Jeon. „Ljudi ih zaborave u džepovima, izgube u kauču, stoje im u teglama. To su novčići koji ne ulaze nazad u opticaj“, naglasio je Lenard.
Amela Hasanbašić, Forbes BiH
