Zašto milijarder iz Palantira finansira uzgoj 30.000 majmuna i kakva ih sudbina čeka

Investicijska kompanija 8VC milijardera Joea Lonsdalea uložila je 20 miliona dolara u startup Safer Human Medicine (SHM), koji planira uzgojiti oko 30.000 majmuna za potrebe medicinskih istraživanja.

Startup je 2023. godine osnovao Jim Harkness, dugogodišnji stručnjak za istraživanja na životinjama i bivši operativni direktor kompanije Envigo. Ta je kompanija zbog kršenja američkog Zakona o dobrobiti životinja kažnjena rekordnom novčanom kaznom.

SHM je dosad prikupio ukupno 28 miliona dolara, od čega je Lonsdaleov 8VC uložio 20 miliona još 2023. godine, prema informacijama više izvora upoznatih s transakcijom.

Iako 8VC na svojoj internetskoj stranici ne navodi SHM među kompanijama u koje je ulagao, Lonsdale je u maju, gostujući u podcastu Jacka Altmana, otkrio da je investirao u tu firmu.

“Biste li radije spasili brata ili sestru ili majmuna”, upitao je Lonsdale govoreći o poslovanju SHM-a. “To nije zlo. To je djelovanje u korist ljudi.”

Prošlog četvrtka 8VC prvi je put objavio sadržaj o kompaniji na društvenoj mreži X, na što je Lonsdale odgovorio emotikonima majmuna i američke zastave.

Kazna od 35 miliona dolara

Prije osnivanja SHM-a, Harkness je tri godine bio glavni operativni direktor kompanije Envigo, dobavljača životinja za naučna istraživanja. Firmu je napustio u oktobru 2022., nedugo nakon što je Envigo pristao zatvoriti uzgajalište pasa pasmine bigl u Cumberlandu u saveznoj državi Virginiji.

Američko Ministarstvo pravosuđa, koje je pokrenulo postupak protiv kompanije, utvrdilo je neodgovarajuću veterinarsku skrb, nehigijenske uvjete, pothranjenost životinja i visoku smrtnost štenaca.

Vlasti su iz objekta oduzele više od 4000 biglova, koji su potom ponuđeni na udomljavanje.

Dvije godine poslije matična kompanija Inotiv objavila je da je priznala krivicu te platila rekordnih 35 miliona dolara kazni i drugih iznosa u okviru nagodbi. Ujedno je potvrdila da je uzgajalište u Virginiji prestalo s radom u septembru 2022.

Harkness, protiv kojeg nikada nije podignuta optužnica, odbio je komentirati slučaj. Lonsdale nije odgovorio na upite o Harknessovoj poslovnoj prošlosti.

Nakon odlaska iz Enviga, Harkness je počeo predstavljati potencijalnim ulagačima ideju o kompaniji koja bi uzgajala primate za medicinska istraživanja. Razmotrio je više od deset lokacija prije nego što se odlučio za Bainbridge u Georgiji, grad s oko 15.000 stanovnika nedaleko od granice s Floridom.

U decembru 2023., lokalne vlasti odobrile su izdašan paket poticaja koji je uključivao mogućnost izdavanja obveznica u vrijednosti do 300 miliona dolara, oko 81 hektar zemljišta i desetogodišnje oslobođenje od poreza na nekretnine.

Zauzvrat je SHM obećao ulaganje od 270 miliona dolara u lokalnu ekonomiju i otvaranje približno 263 radna mjesta. U pismu stanovnicima Bainbridgea iz 2024., prikazan je i plan unutarnjeg prostora za igru majmuna, s igračkama, stablom i velikim prozorima.

No projekt je ubrzo naišao na snažan otpor lokalnog stanovništva, koje se uz pomoć organizacije za prava životinja PETA organiziralo protiv izgradnje golemog uzgajališta.

U februaru 2024., lokalna razvojna agencija odlučila je odustati od dogovora. SHM je potom tužio agenciju i lokalne vlasti pred saveznim sudom u Georgiji, tvrdeći da je raskinut pravno obvezujući ugovor.

Sudski postupak još traje. SHM nije preuzeo vlasništvo nad zemljištem, a planirani objekt u Bainbridgeu još nije u funkciji.

Kompanija nije željela komentirati sudski spor ni napredak projekta.

Kompanija već posluje na Floridi

U međuvremenu je SHM počeo razvijati poslovanje na drugim lokacijama.

Početkom 2025., objavio je da je kupio postojeći objekt u LaBelleu na Floridi kako bi ubrzao razvoj kapaciteta za smještaj i karantenu majmuna, uz istovremenu podršku planiranom objektu u Bainbridgeu.

Kompanija je u lokaciju na Floridi uložila milione dolara, osigurala klijente i ondje već započela s poslovanjem.

“Americi je potrebna pouzdana domaća opskrba primatima za istraživanja kako bismo ubrzali razvoj lijekova za našu djecu”, izjavio je 44-godišnji Lonsdale za Forbes.

“Trebali bismo razvijati učinkovite alternative gdje god je to moguće i insistirati na strogim etičkim standardima skrbi za životinje, kakvi se zaista mogu osigurati samo na domaćem teritoriju ili u savezničkim zemljama, gdje je nadzor nad humanim postupanjem sa životinjama zagarantovan zakonom.”

Lonsdale, čije se bogatstvo procjenjuje na 3,8 milijardi dolara, suosnivač je tehnološke kompanije Palantir, koju je pokrenuo s Peterom Thielom i Alexom Karpom.

Godine 2015., osnovao je investicijsku firmu 8VC, koja danas upravlja imovinom vrijednom 13 milijardi dolara.

S ciljem popravljanja, kako navodi, “svijeta koji ne funkcionira”, 8VC je ulagao u kompanije poput Andurila, Cognitiona i Quincea. Lonsdale je 2018., suosnovao i Cicero Institute, konzervativni istraživački institut koji zagovara politike naklonjene poduzetništvu u stanovanju, zdravstvu i drugim područjima.

Zašto su i dalje važni za medicinska istraživanja?

Decenijama su ispitivanja na životinjama bila zakonski obavezna u razvoju svih lijekova.

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) 2023., ublažila je taj zahtjev, omogućivši farmaceutskim kompanijama da životinjske modele zamijene tehnologijama poput računarskih simulacija i takozvanih organa na čipu, koji mogu oponašati reakcije ljudskih organa na lijekove.

Organizacije za zaštitu životinja pozdravile su promjenu, dok su startupi počeli razvijati nove metode testiranja.

Ipak, farmaceutska industrija i dalje se u velikoj mjeri oslanja na istraživanja na životinjama, naročito pri razvoju složenijih lijekova.

“Morate moći procijeniti učinke u cjelovitom fiziološkom sistemu koji je što sličniji ljudskom organizmu”, objašnjava Kenneth Ramos, profesor medicinskih nauka na Univerzitetu Texas A&M.

“Zaobilaženje temeljitih procjena sigurnosti i učinkovitosti nikada neće biti dobro za društvo.”

Majmuni, koji s ljudima dijele više od 90 posto DNK i žive duže od glodavaca, pokazali su se važnima u ispitivanju lijekova i terapija namijenjenih ljudima.

Korišteni su u razvoju vakcina protiv covida-19, kao i u istraživanjima naprednih genskih terapija i metaboličkih poremećaja.

No njihova je dostupnost ograničena.

Zabrana kineskog izvoza izazvala nestašicu

Tokom pandemije 2020., Kina je zabranila izvoz primata koji nisu ljudi.

Prije te zabrane Kina je bila izvor oko 60 posto majmuna korištenih u biomedicinskim istraživanjima u SAD-u.

Laboratorije širom svijeta potom su se okrenuli Kambodži, dok je rast potražnje podigao cijene životinja s približno 3000 dolara, koliko su stajale nekoliko godina ranije, na čak 20.000 dolara po jedinki.

No 2022., američko Ministarstvo pravosuđa podiglo je optužnicu protiv organizirane skupine za ilegalno krijumčarenje majmuna iz Kambodže, čime je dodatno ograničen i taj izvor opskrbe.

Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), oko 80 posto dugorepih makakija uvezenih u SAD prošle godine potjecalo je s Mauricijusa i iz Vijetnama.

Kineska zabrana izvoza primata i dalje je na snazi.

Musk povezuje ljudski mozak s računarom

“Primate nazivamo rijetkim metalima biotehnološke industrije jer je njihova dostupnost postala toliko ograničena da američkim istraživačima stvara velike poteškoće u radu”, kaže Jim Harkness, osnivač kompanije Safer Human Medicine (SHM).

“Fokusirani smo isključivo na uzgoj primata i osiguravanje stabilnog lanca opskrbe. Smatramo da je to trenutno jedan od najvažnijih elemenata razvoja lijekova”, dodaje Harkness.

Lonsdale nije jedini milijarder koji je podržao kontroverzne projekte povezane s testiranjem na životinjama ili kloniranjem.

Elon Musk suosnovao je Neuralink, startup koji razvija interfejse za povezivanje ljudskog mozga i računara, a koji se prije nekoliko godina našao pod povećalom javnosti zbog korištenja primata u istraživanjima. Neuralink nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Prošle sedmice Ben Lamm, milijarder i osnivač biotehnološke kompanije Colossal Biosciences, najavio je novi projekt pod nazivom Warhound, koji razvija u saradnji s kompanijom Anduril Palmera Luckeyja. Cilj je uzgoj nove generacije genetski modificiranih vojnih pasa za potrebe američke vojske.

Projekt je naišao na kritike organizacije za zaštitu životinja PETA.

Njena glasnogovornica Colleen O’Brien ocijenila ga je “zapanjujuće zastarjelom idejom u vrijeme kada druge agencije postepeno napuštaju korištenje pasa i okreću se robotici”.

Lonsdalea, međutim, kritike ne zabrinjavaju.

“Biti lider znači imati hrabrosti podržati istraživanja koja mogu spašavati živote, čak i kada zvuče kontroverzno”, poručio je.

Amy Park, Amy Feldman i Iain Martin, novinari Forbesa (link na originalan članak)