Trump zaprijetio carinama svakoj zemlji koja bude poslovala s Iranom
“Svaka zemlja koja bude poslovala s Islamskom Republikom Iran plaćat će carinu od 25% na svako i bilo kakvo poslovanje sa Sjedinjenim Američkim Državama“, poručio je američki predsjednik Donald Trump putem svoje Truth Social platforme naglasivši da odluka stupa na snagu odmah.
„Ova odluka je konačna i neopoziva“, rekao je Trump, ne navodeći dodatne detalje.
Iran, član OPEC-a, organizacije zemalja izvoznica nafte, već godinama je pod strogim sankcijama Washingtona. Većinu svoje nafte izvozi u Kinu, a među njegovim drugim glavnim trgovinskim partnerima su Turska, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija. Prema najnovijim podacima Svjetske banke, ova zemlja je 2022. godine, izvozila proizvode u 147 trgovinskih partnera.
Na web-stranici Bijele kuće, prenosi Reuters, nije bilo službene dokumentacije o ovoj politici, niti informacija o pravnom osnovu na temelju kojeg bi Trump uveo carine, niti da li bi bile usmjerene na sve iranske trgovinske partnere. Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Odgovori ambasada
Kineska ambasada u Washingtonu kritikovala je Trumpov pristup, poručivši da će Kina poduzeti „sve potrebne mjere“ kako bi zaštitila svoje interese i protiveći se „svim nezakonitim jednostranim sankcijama i takozvanoj jurisdikciji dugog dometa“.
„Stav Kine protiv neselektivnog nametanja carina je dosljedan i jasan. Carinski i trgovinski ratovi nemaju pobjednika, a prisila i pritisci ne mogu riješiti probleme“, izjavio je portparol kineske ambasade u Washingtonu na platformi X.
Japan i Južna Koreja, koji su prošle godine postigli trgovinske sporazume sa SAD-om, izjavili su u utorak da pomno prate razvoj situacije.
„Planiramo poduzeti sve potrebne mjere čim konkretne aktivnosti američke vlade postanu jasne“, saopćilo je Ministarstvo trgovine Južne Koreje.
Gotovo istovremeno dok najavljuje carine od 25 posto, Trump također kaže da bi mogao uslijediti kontakt SAD-a sa iranskim zvaničnicima. U kontaktu je, naveo je, s iranskom opozicijom. Istovremeno, zvanični Teheran objavljuje da održava otvorene komunikacione kanale s Washingtonom dok Trump razmatra kako odgovoriti na proteste u Iranu, koja predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova klerikalnoj vlasti u toj zemlji još od Islamske revolucije 1979. godine.
Iran je zahvaćen talasom protesta koji sada ulaze u treću sedmicu. Demonstracije su počele kao odgovor na ekonomsku krizu, nagli pad vrijednosti iranskog riala i rast cijena osnovnih potrepština, a ubrzo su prerasle u pritisak na rukovodstvo zemlje i zahtjeve za promjenom režima.
“Diplomatija, uvijek prva opcija”
Američka organizacija za ljudska prava HRANA saopćila je, prenosi Reuters, da je potvrdila smrt 599 osoba – 510 demonstranata i 89 pripadnika sigurnosnih snaga – od početka protesta 28. decembra.
Iako su zračni udari jedna od opcija koje su Trumpu na raspolaganju, „diplomatija je uvijek prva opcija za predsjednika“, izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.
Tokom svog drugog mandata, Trump je, prenosi Reuters, često prijetio i uvodio carine drugim zemljama zbog njihovih veza s američkim protivnicima i zbog trgovinskih politika koje je opisivao kao nepravedne prema Washingtonu. Trumpova trgovinska politika nalazi se pod pravnim pritiskom, jer Vrhovni sud SAD-a razmatra mogućnost poništavanja velikog dijela postojećih Trumpovih carina.
