Evropa gomila gotovinu: Ratovi, požari i hakerski napadi vraćaju novac u ladice građana

Dok Evropa sve više plaća mobitelima i karticama, građani istovremeno gomilaju gotovinu. Strah od ratova, prirodnih katastrofa, nestanka struje i kibernetičkih napada mijenja način na koji ljudi razmišljaju o novcu.

Evropa se ubrzano digitalizira. Beskontaktno plaćanje postalo je svakodnevica, mobilni telefoni zamijenili su novčanike, a kupovina se sve češće završava jednim dodirom ekrana. Ipak, ispod površine događa se nešto sasvim drugačije.

Kako piše The Guardian, vrijednost euronovčanica u opticaju posljednjih godina snažno raste, i to uprkos činjenici da se gotovina sve manje koristi za svakodnevne kupovine. Prema podacima Evropske centralne banke, vrijednost novčanica u opticaju dostigla je oko 1,62 biliona eura, dok se u opticaju nalazi više od 31 milijarde novčanica.

To otvara zanimljivo pitanje, zašto ljudi čuvaju sve više gotovine ako je sve rjeđe koriste? Odgovor bi mogao biti povezan sa sve većim osjećajem nesigurnosti.

Strah od krize mijenja navike građana

Ratovi, požari, poplave, oluje, nestanci električne energije i kibernetički napadi posljednjih godina postali su stvarni rizici za svakodnevni život miliona ljudi.

U takvim situacijama problem nije samo fizička sigurnost. Problem može biti i pitanje, kako platiti osnovne stvari ako ne rade internet, mobilna mreža, bankomati ili elektronski sistemi plaćanja?

Upravo zato gotovina ponovo dobija jednu staru, ali veoma važnu funkciju, postaje rezerva za trenutke kada digitalni sistem zakaže.

Philip Lane, glavni ekonomista Evropske centralne banke, ukazao je na svojevrstan paradoks. Iako se gotovina sve manje koristi u svakodnevnim transakcijama, ukupna količina novčanica koju građani drže nastavlja rasti.

Drugim riječima, ljudi možda sve rjeđe plaćaju gotovinom, ali je istovremeno sve više čuvaju.

72 sata bez sistema

Evropske institucije i pojedine države posljednjih godina sve više insistiraju na tome da domaćinstva budu spremna za najmanje 72 sata vanredne situacije.

Preporuke uključuju zalihe vode i hrane, osnovne potrepštine, radio uređaj, lijekove i druge neophodne stvari, ali i gotovinu.

U nekim evropskim državama građanima se preporučuje da kod kuće imaju između 70 i 100 eura, dovoljno da u slučaju ozbiljnog prekida sistema mogu kupiti osnovne potrepštine.

Na prvi pogled, takva preporuka može djelovati pretjerano. Ali šta ako nestane struje? Šta ako ne radi internet? Šta ako bankomati prestanu funkcionisati? Šta ako mobilne aplikacije banaka postanu nedostupne? U takvom scenariju novčanica od 20 ili 50 eura može vrijediti mnogo više nego inače.

Digitalni svijet ima svoju slabu tačku

Savremeni finansijski sistem oslanja se na ogromnu digitalnu infrastrukturu. Banke, trgovine, kartične kompanije, telekomunikacione mreže i milioni korisnika povezani su u sistem koji funkcioniše gotovo neprimjetno.

Sve dok radi. Jedan ozbiljan kibernetički napad može, međutim, poremetiti dio tog sistema.

Primjer za to bio je kibernetički napad na britanski maloprodajni lanac Marks & Spencer, koji je prema pisanju The Guardiana ozbiljno poremetio poslovanje kompanije i sedmicama utjecao na mogućnost primanja online narudžbi.

Takvi događaji pokazuju koliko brzo digitalni sistemi mogu postati ranjivi kada dođe do ozbiljnog poremećaja.

Gotovina, za razliku od digitalnog plaćanja, ne treba bateriju, internet, aplikaciju, server niti mobilnu mrežu. Potrebna je samo novčanica.

Gotovina nije samo rezerva za katastrofu

Jedan od najzanimljivijih argumenata stručnjaka jeste da gotovinu ne treba posmatrati samo kao rezervni plan za vanredne situacije.

Profesorica Olive McCarthy sa University College Cork upozorava da bi pretjerano oslanjanje na digitalna plaćanja moglo dugoročno oslabiti infrastrukturu potrebnu za korištenje gotovine.

Ako ljudi gotovinu potpuno prestanu koristiti u normalnim okolnostima, moglo bi biti sve manje mjesta na kojima je moguće njome platiti, sve manje bankomata i sve manje infrastrukture koja omogućava njenu dostupnost.

A onda nastaje paradoks. Kada kriza dođe, ljudi bi mogli poželjeti gotovinu upravo u trenutku kada je njena infrastruktura već oslabljena.

Zato stručnjaci upozoravaju da gotovinu treba koristiti, ali je istovremeno i čuvati. Zašto gotovina ostaje važna?

Gotovina nije važna samo zbog mogućnosti velikog kibernetičkog napada ili prirodne katastrofe. Ona je važna i zbog ljudi koji nisu u potpunosti uključeni u digitalni finansijski sistem.

Starije osobe, građani koji se slabije snalaze s tehnologijom, ljudi bez jednostavnog pristupa bankarskim uslugama, ali i druge ranjive grupe mogu zavisiti od fizičkog novca.

Gotovina također omogućava veću kontrolu nad svakodnevnim trošenjem. Za djecu može biti jednostavan način učenja o novcu, štednji i budžetu.

A za odrasle može predstavljati najjednostavniji oblik finansijske rezerve. Evropa ne napušta gotovinu, već gradi dvostruki sistem Istovremeno dok raste količina gotovine u opticaju, Evropska centralna banka radi na razvoju digitalnog eura.

To znači da budućnost vjerovatno neće pripadati isključivo gotovini, ali ni isključivo digitalnom novcu. Mnogo je vjerovatnije da ćemo živjeti u sistemu u kojem će oba oblika plaćanja postojati paralelno.

Telefon i kartica za svakodnevne kupovine. Digitalni euro za nove oblike plaćanja. Gotovina kao sredstvo plaćanja i rezervni plan kada tehnologija zakaže. I upravo je u tome najveći paradoks savremene Evrope.

Što više društvo postaje digitalno, to više postaje svjesno koliko je važno imati alternativu kada digitalni sistem prestane raditi.

Nekoliko novčanica kao mala, ali važna sigurnosna mreža

Rast količine gotovine u opticaju zato nije nužno znak da se Evropljani vraćaju starim navikama.

Može biti znak da se pripremaju za novi svijet. Svijet u kojem ratovi, požari, ekstremne vremenske nepogode i kibernetički napadi više nisu udaljeni scenariji iz filmova, nego događaji koji mogu direktno utjecati na svakodnevni život.

Možda će većina ljudi i dalje gotovo sve plaćati mobitelom. Možda će gotovina nastaviti gubiti svoju ulogu u svakodnevnoj kupovini. Ali nekoliko novčanica spremljenih na sigurnom mjestu moglo bi ostati jedna od najjednostavnijih i najjeftinijih rezervnih opcija.

Jer kada sve radi, gotovina je samo novac. Kada sistem stane, gotovina može postati sloboda izbora.