ECB prvi put otkrio kada dolazi digitalni euro
Digitalni euro, koji bi izdavala Evropska centralna banka (ECB), mogao bi prvi put ući u optiecaj 2029. godine, ako zakonodavni okvir bude usvojen do iduće godine.
Evropska centralna banka banka (ECB) završila je u oktobru dvogodišnju pripremnu fazu projekta digitalnog eura. Cilj projekta je osigurati evropski monetarni suverenitet, odnosno smanjiti ovisnost o međunarodnim – posebno američkim – pružateljima digitalnih i kartičnih plaćanja poput Vise, Mastercarda i PayPala, te odgovoriti na rast digitalnih oblika plaćanja koji sve više zamjenjuju korištenje gotovine.
Projekt sada ulazi u sljedeću fazu, takozvanu fazu tehničke spremnosti, odlučio je Upravni odbor ECB-a. U pripremnoj fazi, koja je započela u studenome 2023., ECB je na pet natječaja odabrao europske dobavljače za razvoj sustava digitalnog eura, pripremio pravilnik za uvođenje sustava te proveo istraživanja i razgovore s dionicima – od trgovaca do pružatelja platnih usluga i korisnika. Prije toga, tijekom dvije godine trajala je istraživačka faza.
Ako evropski zakonodavci iduće godine usvoje uredbu o uvođenju digitalnog eura, pilot-projekt i prve transakcije mogli bi se provesti sredinom 2027. godine. Eurosistem, koji povezuje centralne banke zemalja europodručja, bio bi u tom slučaju spreman za prvo izdavanje digitalnog eura 2029., saopćili su iz ECB-a.
„Ovo nije samo tehnički projekt, već zajednički napor pripreme evropskog monetarnog sistema za budućnost“, rekao je član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone, koji predvodi projektnu skupinu za digitalni euro. „Digitalni euro osigurat će da ljudi i u digitalnom dobu zadrže pogodnosti gotovine. Time će se ojačati otpornost europskog platnog sistema, smanjiti troškovi za trgovce i stvoriti platforma za privatne kompanije da mogu inovirati, širiti se i konkurirati.“
Upravni odbor ECB-a donijet će konačnu odluku o uvođenju digitalnog eura samo ako Evropski parlament i Vijeće EU-a potvrde uredbu o digitalnom euru koju je pripremila Evropska komisija, navode u banci.
Pozivi evropskih čelnika
Čelnici država članica EU-a na oktobarkom sastanku Vijeća EU-a pozvali su na ubrzani razvoj digitalnog eura i upozorili na dominaciju američkih pružatelja platnih usluga, posebno Vise i Mastercarda u području kartičnih plaćanja te PayPala u internetskim plaćanjima.
Rastu i zabrinutosti zbog tzv. stabilnih kovanica (stablecoin) – kriptoimovine vezane uz vrijednost tradicionalnih valuta, čime se održava njihova stabilnost. Čak 99 posto globalnog tržišta stabilnih kovanica vezano je uz američki dolar, a najveći izdavatelji, Tether i Circle, drže više od 80 posto tržišta. To otvara rizik da bi stabilni kovanici denominirani u dolarima, koje podupire i američki predsjednik Donald Trump, mogli postati izbor europskih korisnika.
Stabilni kovanici najviše se koriste za trgovanje kriptoimovinom. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), prošle je godine vrijednost transakcija stabilnim kovanicima premašila 27 biliona dolara, što je više od ukupne vrijednosti transakcija obavljenih Visom i Mastercardom. Ipak, nije sasvim jasno je li digitalni euro izravan odgovor na američku dominaciju u području stabilnih kovanica, budući da je zamišljen isključivo kao sredstvo plaćanja, a ne kao oblik ulaganja – dakle, samo kao digitalni oblik gotovine.
Evropski zastupnici i države članice još nisu postigli dogovor o zakonu koji bi uređivao uvođenje digitalnog eura. Prema pisanju Bloomberga, najveće protivljenje dolazi iz redova Evropske pučke stranke (EPP), jer se dio zastupnika najveće parlamentarne skupine zalaže za privatno izdavanje digitalne valute.
Koliko će stajati uvođenje digitalnog eura
Prema procjeni ECB-a, razvoj i lansiranje digitalnog eura stajat će oko 1,3 milijarde eura do prve emisije, koja je trenutno predviđena za 2029. Daljnji godišnji operativni troškovi od 2029., nadalje iznosit će oko 320 miliona eura godišnje.
Investicijski troškovi za bankarski sektor procjenjuju se između četiri i 5,8 milijardi eura, što je u skladu s procjenama koje je Evropska komisija iznijela u nacrtu uredbe iz 2023.
Plaćanja digitalnim eurom neće biti neograničena, jer kreatori politika žele izbjeći rizike finansijske nestabilnosti. To znači da bi virtualni novčanik s digitalnim eurima imao ograničen iznos. Ograničenje su predložili ministri finansija EU-a na septembarskom sastanku, a ECB je na njihov zahtjev pripremio tehničku analizu s različitim hipotetskim granicama – od 500 do 3000 eura po računu. Prema mišljenju ECB-a, do tih iznosa digitalni euro ne bi trebao ugroziti finansijsku stabilnost.
Plaćanja bez internetske veze
Jedna od ključnih funkcionalnosti digitalnog eura bit će mogućnost plaćanja bez internetske veze. Transakcije bi se izvršavale direktno između dva uređaja, naprimjer mobilnih telefona ili pametnih kartica, gotovo trenutnim prijenosom kriptografski zaštićenih tokena. Prijenos ne bi uključivao nikakav mrežni sistem, a tokeni bi ostali pohranjeni u uređaju.
Takav pristup čuva privatnost korisnika, budući da detalji transakcije (npr. što je kupljeno, gdje i od koga) ostaju u uređajima i ne dijele se s pružateljima platnih usluga ili centralnim bankama.
Digitalni euro bit će dostupan putem posebne aplikacije, kojom ECB želi osigurati široku dostupnost svim korisnicima. Ali, to ne znači da će korisnici imati račune direktno u ECB-u. Ona će biti izdavač digitalne valute, dok će korisnici svoja sredstva čuvati na računima komercijalnih banaka ili odabranih pružatelja platnih usluga.
Zašto digitalni euro?
U završnom izvještaju pripremne faze ECB navodi da se s rastom digitalnih transakcija i internetske trgovine upotreba gotovine smanjuje. Prošle je godine gotovina činila samo 24 posto dnevnih plaćanja, dok se udio poduzeća koja ne prihvataju gotovinu utrostručio u tri godine i sada iznosi 12 posto. „Ti trendovi, koji će se vjerojatno nastaviti zbog digitalizacije ekonomije, izlažu evropsku platnu infrastrukturu vanjskim rizicima i ograničavaju njenu stratešku autonomiju“, navodi ECB.
Mnoge evropske zemlje za digitalne transakcije oslanjaju se na neevropske pružatelje platnih usluga – takvih je 13 od 20 država europodručja. „Te privatne usluge možda nisu uvijek dostupne svima, niti je njihovo funkcioniranje zagarantirano u svim okolnostima, naprimjer u kriznim vremenima“, tvrdi ECB, dodajući da strani pružatelji bankama i trgovcima mogu naplaćivati visoke naknade.
Sveevropska opcija elektroničkog plaćanja zasad ne postoji, među ostalim zato što je tržište fragmentirano. Trenutna evropska rješenja za digitalna plaćanja, poput kartica koje izdaju evropske platne sheme, uglavnom su usmjerena na nacionalna tržišta, zbog čega Evropa nije konkurentna ni na vlastitom tržištu digitalnih plaćanja.
