Vozom od Londona do New Yorka za 60 minuta: Anatomija najveće medijske zablude 21. stoljeća

Kada su u decembru 2024. godine društvene mreže preplavili ultra-realistični 3D snimci voza koji juri dnom Atlantskog okeana, malo ko je mogao pretpostaviti da će jedna stara inženjerska ideja prerasti u globalnu medijsku senzaciju i tokom narednih godina.

Ovaj koncept, koji je mnogo bliži naučnoj fantastici nego stvarnoj mogućnosti, nije nov. Njegovi korijeni sežu do Michela Vernea, sina čuvenog francuskog pisca Julesa Vernea. Zanimljivo je da se ova ideja i danas često pogrešno pripisuje njegovom ocu zbog jednostavne greške u engleskom prijevodu. Kada je 1895. godine priča „Ekspres budućnosti“ (Un Express de l’avenir) objavljena u časopisu The Strand, potpisana je kao „M. Verne“. Engleski urednik je pretpostavio da slovo „M.“ znači Monsieur (gospodin), pa je autorstvo automatski pripisano Julesu Verneu.

Od Bostona do Liverpoola – putovanje kroz maštu

Za razliku od današnjih ideja o magnetnim vozovima (maglev), Michel Verne je zamislio pneumatsku željeznicu pokretanu komprimiranim zrakom. Princip rada bio je sličan sistemima koji su nekada korišteni u bankama za slanje novca kroz cijevi pomoću pritiska zraka.

Njegova vizija podrazumijevala je dvije ogromne željezne cijevi položene na samo dno Atlantskog okeana koje bi povezivale Boston i Liverpool. Putnici bi sjedili u dugim cilindričnim kapsulama koje bi savršeno prijanjale uz unutrašnjost cijevi. Voz bi, prema njegovim procjenama, dostizao brzinu od oko 1.800 kilometara na sat, što bi omogućilo prelazak Atlantika za manje od tri sata.

Ipak, čak ni sam autor nije ovu ideju predstavljao kao stvarnost. Priča je napisana iz perspektive naratora kojem američki pukovnik pokazuje nevjerovatni tehnički podvig, ali se na kraju ispostavlja da se narator budi – cijela avantura bila je samo san.

Ideja koja je inspirirala generacije

Tema podmorskih tunela nastavila je živjeti i nakon Vernea. Njemački pisac Bernhard Kellermann objavio je 1913. godine izuzetno popularan roman „Tunel“, koji je kasnije ekraniziran čak tri puta tokom tridesetih godina prošlog stoljeća.

Nakon Drugog svjetskog rata, razvojem nuklearne energije pojavile su se i ozbiljnije naučne rasprave o mogućnosti kopanja podmorskih tunela korištenjem kontroliranih nuklearnih eksplozija.

Prvi ozbiljan naučni koncept predstavio je 1972. godine američki fizičar Robert Salter iz korporacije RAND. On je predložio sistem vakuumskih cijevi s magnetnom levitacijom (VHST), kojim bi se povezale obale Evrope i Sjeverne Amerike.

Koliko bi to koštalo?

Godine 2003. inženjeri televizijskog kanala Discovery pokušali su izračunati koliko bi ovakav projekat zapravo koštao. U obzir su uzeli: dubinu Atlantskog okeana od 3 do 8 kilometara, ogroman pritisak vode, plutajuće konstrukcije i noseće kablove, održavanje vakuuma kroz tunel dug oko 5.500 kilometara, te inflaciju u 21. stoljeću.

Njihova procjena iznosila je nevjerovatnih 20 biliona američkih dolara.

Kako je stara ideja postala viralna?

Iako stručnjaci smatraju da je izgradnja ovakvog tunela u doglednoj budućnosti praktično nemoguća, tema je krajem 2024. godine postala svjetski viralna.

Veliki doprinos tome dali su tehnološki influenseri, YouTube kanali poput The B1M, brojni TikTok profili te impresivne 3D animacije koje su prikazivale voz kako kroz vakuumski tunel juri brzinom od čak 5.000 kilometara na sat.

Videozapisi su prikupili milione pregleda.

Nakon toga američki magazin Newsweek objavio je detaljnu analizu u kojoj je ponovo spomenuta procjena od 20 biliona dolara.

Samo dva dana kasnije uslijedio je naslov portala Time Out New York:

„Tunel vrijedan 20 biliona dolara mogao bi povezati New York i London za samo 54 minute.“

Potom se uključio i CNN, koji je cijelu priču opisao uz dozu ironije, upoređujući je sa stvarnim infrastrukturnim projektima poput tunela Femarnbelt između Danske i Njemačke.

Elon Musk dodatno rasplamsao priču

Početkom 2025. godine tema se polako stišala nakon što su vodeći stručnjaci za megaprojekte ocijenili da se radi o projektu „ekstremno visokog rizika“.

Međutim, u proljeće 2026. godine uslijedio je novi talas interesovanja.

Elon Musk je na društvenoj mreži X podijelio objavu u kojoj se ponovo spominjala cijena od 20 biliona dolara za putovanje dugo svega 54 minute.

Uz objavu je napisao: „Moja kompanija The Boring Company mogla bi to izgraditi za hiljadu puta manje novca.“ Drugim riječima, prema Musku, cijena bi iznosila oko 20 milijardi dolara.