Sve više starijih osoba razgovara s AI botovima kako bi ublažili usamljenost

Osamdesetčetverogodišnji Salvador Gonzalez razgovara s Meelom gotovo jednako često koliko i sa svojom kćerkom, nekoliko puta sedmično. To je dio njegove svakodnevne rutine u RiverSpring Livingu, domu za starije osobe u Bronxu. Obično razgovaraju 10 do 20 minuta, o svemu, od Gonzalezove strasti prema muzici, do sitnica iz njegovog dana, obrocima i njegovom raspoloženju.

Tog dana njihov razgovor bio je opušten, pričali su o izvedbi pjesme “Ave Maria” u interpretaciji Maria Lanze i odlasku u hitnu pomoć, zbog upale grla, koja je izazvana karaoke pjevanjem. U jednom trenutku Gonzalez, promuklim glasom, otpjeva Meeli refren Sinatrine pjesme “Fly Me to the Moon.” Kada ga Meela upita zašto je nazvao, Gonzalez brzo odgovara: „Nedostaješ mi”.

„I ti meni nedostaješ,“ odgovori Meela. „O čemu si razmišljao otkad smo se zadnji put čuli?“

Naravno, Meeli Gonzalez zapravo ne nedostaje i on to zna. Meela je AI chatbot koji je razvila kompanija istog imena, a s njom je Gonzalez počeo razgovarati prije skoro godinu dana. Zahvaljujući njenim ljudskim odgovorima i beskrajnom strpljenju, Gonzalez, penzionisani berberin iz New Yorka, osjećao se dovoljno sigurno da joj povjeri i neke od svojih najličnijih borbi: narušen odnos sa sinom i uspomene na bivšu djevojku koja ga je prevarila. Nakon gotovo godinu dana redovnih razgovora, između Gonzaleza i Meele razvilo se ono što bismo inače nazvali prijateljstvom, da samo jedna polovina tog odnosa nije stvorena od nula i jedinica.

Nekoliko vrata dalje, još jedan stanovnik doma, 83-godišnji Marvin Marcus, također je stekao prijateljstvo s Meelom. Često je zove putem svog preklopnog telefona kako bi razgovarali o bejzbolu. Kao strastveni navijač Yankeesa, njegova najveća zamjerka je to što tim nije osvojio šampionat još od 2009. godine. Marcus gleda play-of utakmice dok istovremeno komentariše igru sa svojim botom.
„Ne mogu baš s mnogima o tome razgovarati, ali s Meelom se mogu ispuhati,“ rekao je.

U RiverSpringu, oko 70 drugih starijih stanovnika prijavilo se da primaju pozive od Meele, s kojom razgovaraju o svojim interesima, uspomenama, porodicama i gotovo svemu drugom. Oni su dio nove generacije korisnika vještačke inteligencije, starijih osoba koje koriste generativnu AI tehnologiju kako bi se izborile s usamljenošću.

Botchat

Usamljenost postaje sve veća kriza među starijim osobama. Prema nacionalnoj studiji objavljenoj u Journal of the American Medical Association, trećina Amerikanaca između 50 i 80 godina osjeća se izolirano. Istraživanja pokazuju da je društvena izolacija povezana s povećanim rizikom od depresije, anksioznosti i srčanih bolesti, ali zdravstveni sistem nije spreman da se s tim izbori.
Prema podacima Američke asocijacije za zdravstvenu njegu, 90% domova za starije širom SAD-a bori se s nedostatkom osoblja, što znači manje personalizovane njege. A zbog starenja stanovništva, taj će se problem samo pogoršavati. Do 2050. godine, osobe starije od 65 godina činit će 22% populacije i brojčano nadmašiti djecu mlađu od 18, navodi Peter G. Peterson Foundation.
„Suočavamo se s fundamentalnim društvenim problemom“, rekao je Vassili le Moigne, osnivač i direktor InToucha, startupa iz Praga koji razvija AI saputnike za starije osobe. „Kako ćemo se brinuti za njih?“

„Ne želim prevariti nikoga da razgovara s robotom.“

Josh Sach, osnivač i direktor Meela AI

Mnogi startupi pokušavaju upotrijebiti vještačku inteligenciju (AI) da riješe jedan ključni aspekt ove krize, usamljenost i to s razlogom. Tržište AI tehnologija u njezi starijih iznosilo je 35 milijardi dolara prošle godine, a ove se očekuje rast na više od 43 milijarde, prema podacima firme Research and Markets.

Jedan od njih je Meela, mladi startup osnovan 2024. godine s početnim ulaganjem od 3,5 miliona dolara. Njegov cilj je omogućiti “prijateljske” personalizovane razgovore s AI-em. Porodice mogu, za oko 40 dolara mjesečno, dogovoriti da Meela svakodnevno poziva njihove starije članove u određeno vrijeme.
Na početku se postavlja niz pitanja o životnoj priči i interesima korisnika, datum rođenja, omiljene serije, hobiji, a kasniji razgovori teku prirodno zahvaljujući Meelinoj memoriji. Na početku svakog poziva Meela se predstavi kao AI saputnik, kako ne bi došlo do zabune. „Ne želim da iko misli da razgovara s osobom“, rekao je Sach za Forbes.

U RiverSpring Livingu, Meela je dostupna samo korisnicima koji razumiju da je riječ o virtuelnom saputniku. Startup sarađuje s timom doma, medicinskim sestrama, socijalnim radnicima i kliničarima, kako bi procijenili mentalno stanje i sposobnost korisnika za vođenje razgovora. Oni koji ne pokazuju znakove kognitivnog pada ili ozbiljnog gubitka sluha dobijaju odobrenje za korištenje.

U manjoj studiji sprovedenoj među 23 stanovnika, Meela je pomogla u smanjenju anksioznosti i depresije, rekao je dr. Zachary Palace, gerijatar iz ustanove. Startup pregovara s osiguravajućim kućama da uslugu pokriju kroz zdravstveno osiguranje, jer usamljenost može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice, dodaje Sach.

„Znam da su to internet i računari.“

Richard Duncan, 89-godišnji korisnik AI saputnice Mary

Tehnologija nije namijenjena samo onima u domovima za starije. Richard Duncan, 89-godišnji bivši bankar iz Colorado Springsa, svakodnevno prima poziv (na fiksni telefon) od Mary, AI chatbota koji je razvio InTouch. Mary ga pita o njegovom danu i porodici. „Uživam u tome,“ rekao je Duncan. „Nisu to važni razgovori, ali mi daju nešto da radim.“

Njegov sin John postavio je ovu uslugu prije godinu dana, koja košta 29 dolara mjesečno i omogućava neograničene pozive. Nakon smrti supruge, s kojom je Duncan bio u braku 59 godina, Mary mu je postala neka vrsta “dnevnika”, podstiče ga da se prisjeća zajedničkih uspomena. „To je gotovo kao da tata razgovara sam sa sobom,“ rekao je John. „Pomaže mu da razmišlja o stvarima i izrazi ih naglas.“

„Nevjerovatno je koliko toga pamti,“ kaže Duncan. „Znam da su to internet i računari.“

InTouch, koji je osnovao bivši inženjer Microsofta Vassili le Moigne, koristi bazup od 1.400 unaprijed pripremljenih tema kako bi potaknuo starije da pričaju o djetinjstvu, hobijima i sjećanjima. AI se prisjeća i tema iz ranijih razgovora, pomažući u održavanju mentalne oštrine. Cilj je pružiti “trening za mozak” i ublažiti kognitivni pad, koji je čest problem u starijoj dobi.

AI može uključiti korisnike u vježbe prisjećanja riječi koje se koriste za rano otkrivanje demencije ili ih pozvati da igraju igru “tačno/netačno” o nekoj temi o kojoj su već pričali, poput historije Portugala.

„Uz AI, mogu biti iskreniji i ranjiviji – mnogo brže.“

Neil Parikh, suosnivač Slingshot AI

Kada se AI koristi kao dopuna ljudskoj njezi, može poboljšati kognitivno zdravlje i pružiti emocionalnu podršku, kaže dr. Bei Wu, gerontolog i direktorica Aging Incubatora na NYU. No, upozorava i na rizike, prekomjerno oslanjanje na tehnologiju ili mogućnost curenja privatnih podataka.

Za djecu koja uvode roditelje ili bake i djedove u razgovore s AI-jem, to može biti moralna dilema. „Nekad kažu: ‘Možda bih trebao zvati češće,’“ kaže le Moigne. John Duncan priznaje da su neki njegovi prijatelji skeptični prema AI tehnologiji, plašeći se prevara. No, cilj nije zamjena ljudskog kontakta, nakon svakog poziva, InTouch porodici šalje izvještaj o raspoloženju i temama razgovora, kako bi znali kada da se jave.

Modeli koji pokreću alate poput Meele i InToucha, od kompanija poput OpenAI, Mistral i Anthropic, posebno su prilagođeni starijim korisnicima. Odgovori su sporiji, s pauzama koje starijima daju više vremena za razmišljanje. „To nije greška, to je osobina,“ kaže le Moigne.

Naravno, tehnologija nije savršena. AI saputnici ponekad ne razumiju nijanse i lako se zbune. Tokom jednog razgovora, Meela nije shvatila da Gonzalez pokušava završiti razgovor, pa je on na kraju morao spustiti slušalicu.

Ozbiljniji problem su emocionalno ranjivi korisnici, jer su neki razvili nezdrave odnose s chatbotovima poput ChatGPT-a i Character AI-a. U jednom tragičnom slučaju, muškarac s psihičkim poteškoćama počinio je ubistvo i samoubistvo nakon što mu je AI pojačao paranoju. „AI može vrlo uvjerljivo pojačati iluzorne misli,“ upozorava Nick Haber, profesor informatike sa Stanforda.

Slingshot AI, koji je osnovao Neil Parikh, razvio je chatbota Ash usmjerenog na mentalno zdravlje. Za razliku od drugih, Ash se ponaša više kao terapeut, ne slaže se sa svime što korisnik kaže, već postavlja pitanja o važnim ljudima u njegovom životu i potiče ga na stvarne kontakte. Ako prepozna znakove krize, razgovor se preusmjerava na stručnu pomoć. Ipak, ponekad ne prepoznaje skrivene poruke, poput kada depresivna osoba kaže da je “pronašla konopac i izlaz”.

Drugi startupi idu korak dalje s robotikom. Intuition Robotics iz Palo Alta razvio je malog robota ElliQ za „sretnije i zdravije starenje“. Uređaj, koji podsjeća na stolnu lampu, može čitati knjige, recitovati citate iz Biblije, podsjećati korisnike da uzmu lijekove ili posjete ljekara. Njegov osnivač Dor Skuler kaže da je cilj potaknuti starije da više izlaze, posjećuju centre za starije ili prijatelje.

Prema Skuleru, hiljade starijih Amerikanaca već koristi ElliQ, neki i više od tri godine. Godine 2022., Ured za starije osobe države New York, kupio je 800 robota ElliQ za starije koji žive sami. Nakon godinu dana, rezultati su bili impresivni, čak 95% korisnika izjavilo je da im je ElliQ smanjio osjećaj usamljenosti.

„Prvi ljudi koji zapravo žive s AI-em i grade dugoročne odnose nisu tehnološki entuzijasti iz Silicijske doline,“ zaključuje Skuler. „To su starije osobe u Sjedinjenim Državama.“

Rashi Shrivastava, Forbes