Genijalna stolica: Jednostavan izum koji će promijeniti budućnost liječenja raka
Startup Leo Cancer Care transformira protonsku terapiju zračenjem pomoću jednostavne, ali genijalne ideje: pacijenti tokom liječenja sjede umjesto da leže. Sada bolnice poput Stanforda i McLarena čekaju u redu kako bi kupile desetke ovih uređaja.
Tokom desetljeća, Stanford Health Care pokušavao je instalirati najsavremeniji uređaj za protonske terapije kako bi proširio svoj spektar naprednih tretmana za rak. No, koliko god se trudio, nije uspijevao pronaći mjesto gdje bi ga mogao postaviti.
Protonske terapijske jedinice, koje isporučuju ciljano zračenje tumorskim stanicama, ogromni su uređaji. Obično im je potrebna zgrada veličine trokatnog fudbalskog igrališta, a troškovi izgradnje su golemi – između 50 i 100 miliona dolara. Čak i za prestižnu instituciju poput Stanforda, prepreke su bile ogromne, naročito s obzirom na skupu nekretninu i nedostatak prostora u Palo Altu.
“Najbliže što smo došli bilo je prije nekoliko godina, kada smo pokušali dogovoriti saradnju s obližnjom bolnicom Palo Alto VA”, rekao je za Forbes Billy Loo, profesor onkološke radioterapije na Stanfordu. “Odobrenja su stigla sve do vrha administracije u Washingtonu, ali kako je projekt odmicao, troškovi su rasli… Postalo je potpuno neizvodivo.”
Prije tri godine Stanford je pronašao alternativu. Startup Leo Cancer Care razvio je varijantu standardnog sistema protonske terapije. Umjesto da se zraka zračenja okreće oko pacijenta koji leži, dizajnirali su posebnu stolicu u kojoj pacijent sjedi, a rotira se oko fiksnog snopa zračenja. Ta se naizgled jednostavna promjena pokazala revolucionarnom. Potrebna površina smanjena je s više od 2700 kvadratnih metara na 160, što predstavlja uštedu prostora veću od 90 posto. Time su troškovi i tehničke prepreke postali znatno manji, čak i uz zahtjevnu zaštitu od zračenja.
Uređaj u jednoj sobi, a ne na tri sprata
Stanford je udružio snage s Leo Cancer Care, koji proizvodi stolicu i tehnologiju snimanja, i s Mevion Medical Systemsom, koji je razvio kompaktni protonsko-akceleratorski sistem. Gradnja nove ustanove započela je 2024. godine. Dr. Loo se nada da će upotreba novog uređaja pomoći liječnicima Stanforda da liječe karcinome učinkovitije i s manje rizika. “Koncept je vrlo jednostavan, ali provedba iznimno sofisticirana”, rekao je Loo. “Učinak je ogroman – omogućuje nam učinkovitije i sigurnije liječenje.”
Iako je Leo Cancer Care još uvijek mlada firma u vrlo zahtjevnom i kapitalno intenzivnom sektoru, postigla je zavidan napredak. Firma sa sjedištem u Zapadnom Sussexu (Ujedinjeno Kraljevstvo) i Middletonu (Wisconsin, SAD) prikupila je 150 miliona dolara ulaganja, a njena trenutna vrijednost procjenjuje se na 280 miliona dolara. Najnoviju rundu finansiranja od 40 miliona dolara predvodio je Catalio Capital Management.
Prihod kompanije iznosio je 11 miliona dolara prošle godine, a ove se godine očekuje više nego udvostručenje. Velike bolnice i zdravstveni sistemi počeli su potpisivati ugovore za njihov glavni proizvod “Marie” (nazvan po nobelovki Marie Curie), koji spaja sistem za pozicioniranje pacijenata u sjedećem položaju i CT skener — i to prije nego što je u julu dobio odobrenje američke FDA agencije. Sistem sarađuje sa protonskim zračnim sistemima kompanija Mevion, Sumitomo, Hitachi i drugih. Među klijentima Leo Cancer Carea su Mayo Clinic, BayCare na Floridi i Loma Linda University Health, pionir protonske terapije. Kompanija sada ima zaostatak narudžbi od 85 miliona dolara, rekao je za Forbes suosnivač i izvršni direktor Stephen Towe.
“Svi u industriji prate šta radi Leo”, rekao je PR Yu, osnivač rizičnog fonda Yu Galaxy i jedan od prvih ulagača. “Oni već mijenjaju cijelu industriju.” Towe se nada da će firma u roku od tri do četiri godine dostići prihod od 200 miliona dolara te ističe da aktivno planiraju izlazak na berzu (IPO), moguće već krajem 2026. godine, ovisno o tržišnim uslovima.
Danas je broj protonskih terapijskih uređaja iznimno malen — u SAD-u ih postoji samo 46, a u svijetu nešto više od 100, dok bi globalne potrebe iznosile oko 2.000 centara, kaže Towe. Protonska terapija omogućuje preciznije ciljanje tumora, što znači manje oštećenje zdravog tkiva i niži rizik od nuspojava zračenja. No, glavni je problem uvijek bio trošak. Sistemi s fiksnim zrakom, poput Leova, koštaju između 17 i 22 miliona dolara, dok tradicionalni sistemi prelaze 30 miliona. Najveća ušteda ipak proizlazi iz manjih građevinskih troškova – Leoov uređaj može stati u veliku sobu na jednom spratu, umjesto da zahtijeva zgradu na tri sprata. Ukupna ušteda, kaže Towe, iznosi 35 do 40 miliona dolara, a u nekim slučajevima i do 70 miliona.
Oprema teška kao 80 slonova
“Postoji golema globalna potreba za ovim uređajima”, kaže Towe. “Pacijenti ne dobivaju pristup protonskoj terapiji isključivo zbog troškova. Klinički ona uvijek ima smisla – finansijski dosad nije imala.”
Towe, danas 34-godišnjak, zainteresirao se za onkološku radioterapiju nakon što mu je otac umro od raka debelog crijeva, dok je bio student na Keele Universityju u Engleskoj. Nakon što je 2012. diplomirao matematiku i fiziku, gotovo pet godina radio je u švedskoj firmi Elekta, specijaliziranoj za radioterapiju. Vodio je tim koji je razvijao spajanje snimanja i zračenja u liječenju raka – ideju koja je bila napredna, ali u praksi previše velika, spora i skupa. “Razvili smo sistem koji je bio veći, skuplji i složeniji, a mogao je liječiti manje pacijenata na sat”, rekao je. “Upali smo u zamku razmišljanja da ‘veće znači bolje’.”
Taj ga je neuspjeh potaknuo da pronađe jednostavnije rješenje. Kod protonske terapije, oprema je enormna: pacijenti leže na stolu, a masivni gantry sistemi teški i po 200 tona rotiraju se oko njih. Kod terapije karbon ionima ti sistemi mogu težiti i 600 tona. “To vam je oko 80 slonova opreme”, rekao je Towe. “Potpuno suludo.”
Naučnici sa Univerziteta u Sydneyu u Australiji radili su na alternativi, pa se Towe preselio ondje 2017. godine, iako nikada prije nije bio u toj zemlji, kako bi se priključio istraživačkom projektu. Kompanija je ubrzo izdvojena iz univerziteta uz pomoć Rocka Mackieja, profesora emeritusa medicinske fizike i onkologije sa Univerziteta Wisconsin-Madison, poznatog poduzetnika i inovatora. “U to vrijeme projekt nije bio ništa posebno – imali smo tek nekoliko patenata”, prisjeća se Mackie, danas predsjednik uprave Leo Cancer Carea. No, vjerovao je u koncept “uspravnog liječenja”. Nekada su pacijenti doista liječeni u sjedećem položaju, ali s pojavom CT tehnologije 1970-ih i 1980-ih to je napušteno jer su skeneri zahtijevali ležeći položaj. Mackie je smatrao da bi sjedenje moglo donijeti i kliničke i finansijske prednosti.
Rotiranjem pacijenta koji sjedi oko snopa zračenja, uređaj može biti manji, jeftiniji i udobniji. Istraživanja danas potvrđuju da organi manje miču kad je pacijent uspravan, što omogućuje još preciznije liječenje.
Prvi pacijenti u decembru
Godine 2022., McLaren Health Care, zdravstveni sistem s 12 bolnica u Michiganu, postao je prvi partner Leo Cancer Carea. Njihovi su pokušaji da razviju vlastiti protonsko-terapijski centar trajali 15 godina i pretvorili se u noćnu moru, jer je partner-bankrotirao, a morali su i tužiti glavnog dobavljača. “Došli smo do tačke kad smo se pitali hoćemo li potrošiti još novca da završimo projekt ili jednostavno priznati gubitak od 55 miliona dolara”, prisjetio se Greg Lane, glavni administrator McLarena. “Pogledali smo se i rekli: ‘Ni govora, dovršit ćemo to.’”
Centar je otvoren prije pet godina i pokazao se vrlo uspješnim, što ih je potaknulo da se šire – ali ovaj put bez istih muka. Nakon što su ispitali Leoovu tehnologiju i upoznali Mackieja, odlučili su ulagati i učestvovati u razvoju uređaja. “Nemamo prestiž Stanforda, ali smo prvi potpisali ugovor s Leom”, rekao je Lane. Danas je izgradnja završena, a prve pacijente planiraju početi liječiti u decembru.
“U početku su ljudi govorili: ‘To je samo rotirajuća stolica’ i ‘Kako se toga niko nije ranije sjetio?’ Ali često su najjednostavnije ideje najbolje”, rekao je Towe. “Ova tehnologija nam omogućuje da pomičemo granice onoga što možemo dodati ovoj platformi, jer smo je u svojoj srži – radikalno pojednostavili.”
Amy Feldman, Forbes
