Dvadeset godina Facebooka: Društvena mreža stvorena u studentskoj sobici predmet je kontroverzi i pohvala, ali kakva joj je budućnost?

“Gospodine Zuckerberg, znam da ne želite da bude tako, ali krv je na vašim rukama. Imate proizvod koji ubija ljude”, rekao je senator Lindsey Graham, Marku Zuckerbergu na sjednici pod nazivom “Velika tehnologija i online kriza seksualnog iskorištavanja djece”, koju je organizirao Odbor za pravosuđe američkog Senata, kako bi saslušao prve ljude tehnoloških giganata Meta, X, TikTok, Snapchat i Discord, u vezi sa odgovornošću društvenih mreža zbog sve prisutnijeg nasilja nad mladima na internetu.

Da je sjednica protekla u mučnoj atmosferi potvrđuje i scena u kojoj je tokom jedne runde posebno žestokog ispitivanja, Zuckerberg morao ustati i izvinuti se roditeljima čija djeca su umrla od seksualnog zlostavljanja ili uznemiravanja.

Vrijednost Mete uveliko premašila očekivanja Wall Streeta

“Žao mi je zbog svega kroz šta ste prošli. Niko ne bi trebao da prolazi kroz stvari koje su vaše porodice pretrpjele i zato toliko ulažemo i nastavićemo da ulažemo napore kako bismo bili sigurni da niko ne mora da prolazi kroz stvari koje su morale vaše porodice”, kazao je Zuckerberg dodajući da je Meta posljednjih osam godina uvela više od 30 alata, među kojima i one koji omoguđavaju roditeljima da postave vremenska ograničenja za korištenje aplikacije, kao i da vide koga njihova djeca prate i s kim komuniciraju na Facebooku.

Od 2016., Meta je uložila 20 milijardi dolara u sigurnost i zaštitu korisnika, naročito onih maloljetnih, te je na tim poslovima zaposlila oko 40.000 ljudi čiji zadatak je da rješavaju upravo ovakve probleme vezane za uznemiravanje korisnika.

Ovo saslušanje je došlo praktično u isto vrijeme kada je objavljeno da je neto vrijednost suosnivača Facebooka porasla za 28,1 milijardu dolara nakon što su kvartalni rezultati Mete  uveliko premašili  očekivanja Wall Streeta, zbog čega su njene dionice porasle za oko 20% .

Zahvaljujući pozitivnom poslovanju Zuckerberg je težak 170,5 milijardi dolara, bogatiji je nego što je ikada bio, čak je nadmašio i Billa Gatesa i zauzeo četvrto mjesto Bloombergovog indeksa milijardera, ali se poklopilo i sa obilježavanjem 20 godina postojanja ove društvene mreže.

Godišnjica bez presedana

Bila je ovo jedna od rijetkih godišnjica, slučaj bez presedana, gdje kompanija slavi svoj veliki uspjeh, a istovremeno se, zajedno sa svojim osnivačem suočava sa tako ozbiljnim optužbama. Facebook je pod lupom i to je razumljivo, uzme li se u obzir činjenica da ovaj korporativni gigant, svojevreemeno nastao u studentskoj sobici, mijenja društvo na načine koje je gotovo nemoguće predvidjeti.

Ovo je jedna od rijetkih kompanija koja izaziva ogromne kontroverze. U godini kada obilježava svoj 20-ti rođendan, s jedne strane ističe se pozitivna strana Facebooka koji je počeo sa radom kao društvena mreža namijenjena studentima. U međuvremenu se razvila u važan alat za svakodnevno druženje i alat koji koristi poslovnim profesionalcima. Naprimjer, vlasniku neke male kompanije, Facebook može biti upravo ono što on i treba: da pronađe potencijalne radnike, dobije nove klijente ili provjeri rad konkurencije…, dok se s druge strane čuju izuzetno glasni glasovi onih koji optužuju ovu mrežu za izuzetno loš socio-kulturni učinak.

Kritičari Facebookovu profitabilnost i utjecaj koji ima na svjetsku ekonomiju, politiku i stanovništvo, ne nazivaju slučajnim, naprotiv. Pripisuju ih namjernim izostavljanjem potrebnih zaštitnih mehanizama što je doprinijelo da svoje usluge obavlja brže, pa samim time tom dinamikom ostvaruje i zaradu. A od pomoći mu je i činjenica da su prema američkom zakonu, web platforme u velikoj mjeri zaštićene od zakonske odgovornosti u vezi sa sadržajem koji se dijeli na njihovim stranicama.

Kontroverze od samih početaka

Zanimljivo je da kontroverze ovu društvenu mrežu ne prate samo danas, kada je tržišna vrijednost Mete 599 milijardi dolara i koja mjesečno ima više od tri milijarde aktivnih korisnika, već od njenih samih početaka 2004. godine.
Naime, Mark Zuckerberg je 2003. godine kao student druge godine na Univerzitetu Harvard, kreirao web stranicu Facemash za Harvard ( koja je bila slična stranici Hot or Not /vruće ili ne, pokrenutoj 2000. godine), koja ga je ekspresno proslavila među kolegama u kampusu.

Stranica je funkcionirala tako što je s harvardskih web stranica povlačila fotografije studenata, koje bi onda Mark uredio, i svi oni koji bi posjetili Facemash.com, mogli su da glasaju koja od dvije fotografije studenata djeluje privlačnije. Stranica je također sadržavala popis studenata Harvarda. Način na koji je postavljen rad stranice nije značio ništa drugo nego hakiranje baze podataka studenata (jer on nije dobio dopuštenje za korištenje njihovih fotografija), što su na Harvardu odmah prepoznali. Uznemirenost je bila tolika da je Mark ubrzo završio pred studentskim disciplinskim odborom Univerziteta koji ga je 2003., optužio za kršenje sigurnosti, kršenje autorskih prava i kršenje privatnosti pojedinca. Na njegovu sreću status studenta mu zbog toga nije uskraćen.

Da je uprkos ovim neprilikama u kojima se našao, kreirao stranicu koja će se svidjeti korisnicima, najbolje pokazuje podatak da je u samo dvije sedmice od njenog puštanja u rad, stranicu posjetilo 450 ljudi, koji su glasali najmanje 22.000 puta.

Moguće je da je ovaj uspjeh nagnao Zuckerberga da počne razmišljati o kreiranju još nečeg ozbiljnijeg, a pravu mogućnost će osjetiti u jesen 2023.godine. Troje maturanata Harvarda Cameron Winklevoss, Tyler Winklevoss i Divya Narendra bili su u potrazi za programerom, koji bi im pomogao da realiziraju ideju (za koju tvrde da je Divyina i da se rodila 2002. godine), izrade društvene mreže za studente i bivše studente Harvarda. Stranica se trebala zvati HarvardConnections.com.

Njih trojica su, piše Business Insider, plaćali Victoru Gaou, još jednom studentu Harvarda, da kodira stranicu, ali na početku jesenskog semestra Victor je odustao od projekta, te je kao svoju zamjenu predložio Marka Zuckerberga, studenta druge godine Harvarda iz Dobbs Ferryja u New Yorku.

Posljednji susret sa troje studenata

Uslijedio je prvi susret, krajem oktobra u trpezariji Kirkland Housea Harvard Collegea. Cameron, Tyler i Divya iznijeli su svoju ideju za Harvard Connection i opisali svoje planove za izgradnju stranice samo za studente Harvarda, gdje bi se novi korisnici trebali registrirati s adresama e-pošte Harvard.edu, kao i proširenje Harvard Connection-a u druge škole širom Amerike. Mark je, navodno, pokazao veliko zanimanje za projekat, te im je istu noć poslao email u kojem je kazao da implementacija ne bi trebala trajati predugo”.

Nakon još nekoliko razmijenjenih mailova u ljubaznom i partnerskom tonu, Mark je počeo izbjegavati dalju prepisku. Navodno, sedam dana od prvog susreta sa svojim “poslodavcima” Mark je već odlučio pokrenuti vlastiti, sličan projekt koji će izrasti u današnji Facebook. Glavna strategija je bila: raditi istovremeno na dva projekta, odugovlačeći završetak Harvard Connectiona.

Uslijedio je posljednji Markov susret sa Cameronom, Tylerom i Divyom, na kojem je izrazio sumnju u održivost HarvardConnection.com, te tom prilikom objasnio, piše Business Insider, kako je zauzet ličnim projektima i školskim obavezama, zbog čega se neko vrijeme neće baviti njihovom stranicom.

11. januara 2004., Mark je registrirao domenu thefacebook.com, a 4. februara otvorio stranicu studentima Harvard Connection. Nakon samo nekoliko dana, iznenađena onim što je vidjela Cameron Winklevoss poslala je Marku pismo optužujući ga da je prekršio njihov dogovor i ukrao njihovu ideju.

Uslijedila je tužba, čiji epilog je bila vansudska nagodba 2008. godine prema kojoj je svaki od troje studenata dobio 1,2 miliona dionica kompanije Facebook. Sve dalje je historija, koje će se očito mnogi sjećati, ako ne svaki dan, onda sigurno na obilježavanje novih Facebookovih godišnjica.

Facebook je u početku bio mreža namijenjena studentima Harvarda, ali je postao toliki hit, i budio interes da se ubrzo proširio na univerzitete Yale i Stanford. Krajem 2004. godine, članstvo je bilo otvoreno za gotovo sve univerzitete u SAD-u i Kanadi.

Godinu kasnije ime “The Facebook.com” je promijenjeno u “Facebook”. Promjenu nije doživjela samo ova društvena mreža već i Mark Zuckerberg, koji je napustio Harvard i preselio se u Silicijumsku dolinu, dobio svoju prvu veliku investiciju, 500.000 dolara, od suosnivača Paypala Petera Thiela.

Samo dvije godine od svog osnivanja, Facebook je postao dostupan svima. 2006.godine imao je 12 miliona korisnika, a u jesen 2009., čak 350 miliona korisnika. S ovolikim brojem registriranih korisnika i 132 miliona jedinstvenih mjesečnih korisnika, Facebook postaje najpopularnija društvena platforma na svijetu. Apetiti su tada počeli rasti.

Prvo je uslijedila rekonstrukcija Messengera koja postaje samostalna aplikacija, a potom slijedi velika akvizicija, kada Zuckerberg kupuje Instagram za milijardu dolara, da bi u februaru 2014., uslijedila nova akvizicija, ovoga puta WhatsApp-a, kojeg je Facebook kupio za 19 milijardi dolara i koji mu je omogućio pristup mlađim korisnicima. Sve tehnološke mogućnosti praćene su i zaradom. Uz Google, Facebook predstavlja najveću reklamnu platformu za ciljane oglase, što mu samo u jednoj godini donese profit veći od 20 milijardi dolara. Facebook također, omogućava okupljanje korisnika oko zajedničkih interesa, kao što su sport, slavne osobe, ekonomija…, kupovinu i prodaju artikal…

Budući da mu kreativni duh nije dao mira, Mark Zuckerberg je vizualizirajući virtualne svjetove, krajem 2021. godine Facebooku promijenio ime u Meta.

Da li je Facebook utjecao na američke izbore?

Ove svijetle faze razvoja kompanije zasjenit će mnogi skandali. Prvi je uslijedio nakon što je otkriveno da je Facebook objavljivao pogrešne metrike, zbog čega se kompanija morala izvinuti zbog pogrešnog izračunavanja pregleda videa i količine vremena koje su korisnici proveli gledajući ih. Sve je popraćeno i optužbama za širenje lažnih vijesti, istina ne samo Facebooka već i drugih društvenih platformi, poput Twittera naprimjer. Javnost je postala toliko skeptična da je optuživala Facebook, kako su upravo dezinformacije koje se se širile društvenim mrežama, utjecale na ishod predsjedničkih izbora u SAD-u. pogodujući ne samo Trumpu već i povećavajući političke podjele među stanovništvom.

Zuckerberg se branio od optužbi da su neutemeljene, i da on nije mogao ni na kakav način utjecati na izbore, ali je u aprilu 2016., najavio nove pristupe u borbi protiv širenja lažnih informacija.

Iako je nastavio uvoditi promjene na društvenoj mreži, kako bi se pokušao boriti protiv lažnih vijesti i video mamaca za klikove, u jesen 2017., Facebook je objavio kako će Kongresu, koji je istraživao navodno rusko uplitanje u američke izbore 2016., dostaviti oglase povezane s Agencijom za internetska istraživanja. Tvrdi se kako je ova agencija sa sjedištem u Rusiji u periodu između 2015. i 2017.godine objavila 3000 oglasa. Facebook je obznanio da je oglase vidjelo 10 miliona američkih građana, što je bio ogroman broj u odnosu na onaj prije izbora, kada je oglas vidjelo između tri i pet miliona ljudi.

“Nije da Zuckerberg želi da se svijet razbije. Više je stvar toga što nije shvatio koliko je sve ovo važno dok nije bilo prekasno, otprilike u vrijeme kada je Donald Trump izabran za predsjednika Sjedinjenih Država. Pobijedio je uz pomoć, dijelom, neiskrenih Facebook oglasa plaćenih u rubljama iz Rusije i strateški usmjerenih na birače u kritičnim okruzima u Wisconsinu i Michiganu”, zaključuje u svom tekstu objavljenom u Time-u, David Kirkpatrick dugogodišnji novinar i autor knjige “The Facebook Effect”.

Ovom neslavnom nizu optužbi ovdje nije kraj, 2018., će biti objavljeno da je britanska konsultantska firma Cambridge Analytica tajno prikupila lične podatke miliona korisnika ove društvene mreže te ih koristila u političke svrhe.

Fnansijske konsekvence Facebook će osjetiti u rekordnom iznosu od 1.2 milijarde eura, koje mu je prošle godine izrekla irska Komisija za zaštitu podataka, koja regulira Metu u cijeloj EU, zbog kršenja propisa EU-a o zaštiti podataka, naloživši mu da u roku od pet mjeseci obustavi ilegalni prijenos ličnih podataka između Europe i SAD-a.

Postojati 20 godina je izvanredan podvig

Uzimajući u obzir činjenicu da je uprkos konkurenciji, Facebook, sa više od tri milijarde aktivnih korisnika mjesečno, i dalje lider među društvenim mrežama, te da je uprkos svim kontroverzama zadržao relevantnost, ova društvena mreža još dugo će biti na očima kako onima koji hvale njene domete, tako i onih koji smatraju da nanosi štetu čak i psihičkom zdravlju svojih korisnika širom svijeta. Naime, 2023., u godini rekrodnog Metinog profita, više od četrdeset američkih država tužilo je Metu, koja je vlasnik Facebooka i Instagrama, uz tvrdnje da zbog profita šteti mentalnom zdravlju mladih, da svojim društvenim platformama izaziva ovisnost i da obmanjuje ljude vezano za njihvu sigurnost na društvenim mrežama.

“U sektoru privrede koji se brzo mijenja, postojati 20 godina je izvanredan podvig,” kaže za CNN, Pablo Boczkowski, profesor na Odsjeku za komunikacijske studije na Univerzitetu Northwestern koji proučava digitalnu kulturu i dodaje:

“Čini mi se da je Facebook kao kompanija prilično dobar u pokušaju slušanja onoga što klijenti žele i isporučivanju proizvoda koji je optimiziran. Svih ovih godina je bio izuzetno okretan i uspješan.”

Facebook, koji je svojevremeno pokopao rane konkurente poput MySpacea i Friendstera, a druge kasnije kupio, i u 2024. godini on nastavlja pokazivati svoju izdržljivost na tržištu.

A, ako je suditi prema najavi njegovog osnivača, da će Meta graditi sopstvenu generativnu vještačku inteligenciju, ostaje jedino pretpostavljati kakav utjecaj i snagu će ova društvena mreža imati u budućnosti. Oni koji predviđaju pad popularnosti društvenih mreža, još jednom bi morali sagledati statistiku ili uzeti u obzir činjenicu da su one u središtu svih kulturnih i političkih debata na globalnom nivou.