Kako umjetna inteligencija uzrokuje rast inflacije dok ekonomski benefiti kasne
Umjetna inteligencija, koja je godinama predstavljana kao ključni pokretač budućeg ekonomskog rasta, trenutno doprinosi rastu inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama, a samim time i ostatku svijeta, navodi se u analizi investicionih banaka poput Goldman Sachsa i J.P. Morgan Asset Managementa. Iako se očekuje da će dugoročno donijeti pad troškova i rast produktivnosti, kratkoročni efekti pokazuju suprotan trend.
Ekonomisti Goldman Sachsa procjenjuju da su troškovi povezani sa AI-em već povećali osnovnu inflaciju lične potrošnje za oko 0,3 procentna poena u protekloj godini, dok bi isti pritisak mogao potrajati i u narednih 12 mjeseci. Paralelno s tim, analitičari upozoravaju da 2026. godina označava prekretnicu, jer cijene tehnoloških proizvoda rastu brže od plata po prvi put u više 60 godina.
Tehnološki troškovi i energija kao pokretači inflacije
Prvi kanal inflatornog pritiska dolazi iz sektora elektronike. Nagli rast potražnje za AI infrastrukturom doveo je do povećanja cijena ključnih komponenti, posebno memorijskih čipova i baterija, što se prelijeva na cijene potrošačkih uređaja poput pametnih telefona i računara. Procjene ukazuju da bi prosječne cijene računara i pametnih telefona mogle porasti za oko 10 posto tokom ove godine.
Drugi faktor je energija. Data centri, koji čine kičmu AI revolucije, zahtijevaju ogromne količine električne energije, što dodatno opterećuje energetske sisteme i povećava račune za struju. Nakon godina stagnacije, proizvodnja električne energije u SAD-u bilježi rast, dok su cijene električne energije porasle za više od četiri posto na godišnjem nivou. Očekuje se da će ovaj trend nastaviti podizati ukupnu inflaciju u narednim godinama.
Softver, tržište rada i rast skepticizma
Treći inflatorni kanal dolazi iz sektora softvera. Velike tehnološke kompanije koriste integraciju AI funkcija kao osnov za povećanje cijena pretplata. Povećanja cijena kod kompanija poput Microsofta, Adobea i Intuita dodatno opterećuju potrošače, dok statistike inflacije ove promjene često bilježe kao čisti rast cijena, bez uzimanja u obzir dodatne vrijednosti novih funkcija.
Skeptici, međutim, dovode u pitanje dugoročne koristi AI-a. Ekonomisti upozoravaju da stotine milijardi dolara ulaganja još nisu donijele značajan doprinos ukupnom ekonomskom rastu. Među mlađom radnom snagom raste nepovjerenje, uz pad entuzijazma i povećan otpor prema implementaciji AI alata na radnom mjestu.
Iako analitičari očekuju da će AI dugoročno djelovati dezinflatorno kroz povećanje produktivnosti i efikasnosti, trenutni efekti ukazuju na suprotan scenario. Dok investicije rastu, potrošnja slabi, stvarajući ekonomiju podijeljenu između ubrzanog tehnološkog razvoja i sve većeg pritiska na potrošače.
