Slovenac je na lutriji dobio 51 milion eura, finansijski stručnjaci savjetuju šta da radi s tim novcem

Prošlog mjeseca izvučen je glavni dobitak Eurojackpota od 120 miliona eura, od čega je polovina iznosa otišla u ruke Slovencu, a druga polovina sretniku iz Njemčake. Budući da slovenski dobitnik dolazi iz mjesta Mengša i ova općina će profitirati u iznosu od devet miliona eura, koliko iznosi porez na dobitak, te će na kraju dobitnik Eurojackpota kući otići sa 51 milion eura. Kako bi financijski stručnjaci upravljali novcem i koje zamke čekaju sretnika, pita se Forbes Slovenija čiji tekst prenosimo u cjelosti:

“To je svota kojoj je samo nebo granica”, komentira Damjan Kovačič , stručnjak za upravljanje fondovima u Sava Infondu. “Mogu bez oklijevanja reći da buduće generacije mogu živjeti od ovog novca.”

No, za novopečene slovenske milionere prava priča tek počinje. Dobicima sada treba upravljati, što je daleko od lakog.

Prvi u sigurnim investicijama

Prema riječima Kovačiča, možemo očekivati ​​da će pobjednik dio novca iskoristiti za stvaranje potpune financijske slobode i životnog stila iz snova.

“Da sam na njegovom mjestu, dio bih sredstava izdvojio za sebe i svoju porodicu. Dio bih izdvojio na dugoročna ulaganja – ulaganje u opća dionička ulaganja, bez nekog posebnog filozofiranja. Radi se o klasičnoj diversifikaciji, gdje bih ja izdvojio veći dio imovine. Kao sigurno ulaganje, novac bih stavio u depozite i obveznice.”

Na strpljenje pri ulaganju podsjeća i fond menadžer Sava Infonda: “Ne bih nužno uložio sav novac odmah.” Dobitnik kocke ima dovoljno vremena da bude konzervativan i možda pričeka da sljedeća recesija uđe agresivnije.”

Slično smatra i financijski investicijski menadžer Aleš Lokar koji bi više od polovine dobivenog novca uložio u sigurna i konzervativna ulaganja. “Ali ne smijemo žuriti ni s jednim potezom. S vremenom bih uz financijskog savjetnika povećao svoj udio u drugim investicijama, koje su rizičnije, ali donose više. Na primjer, fondovi za nekretnine, berze. Postoji mnogo mogućnosti za ulaganje.”

Dionice i projekti s nekretninama

Presjek svoje investicijske strategije iznio nam je i David Vegelj, lični financijski savjetnik u grupi Vzajemci. „Pobornik sam srednje diverzificiranih aktivnih portfelja s naglaskom na vlasnička ulaganja. Sretnom dobitniku bih savjetovao da osnuje firmu, sva sredstva prebaci u nju i uloži ih u razne investicije“, kaže.

Kako pojašnjava, portfolio bi se sastojao od slovenskih i stranih dionica ili investicijskih (ETF) fondova, malih i srednjih nekretninskih projekata, udjela u start-up i mikropreduzećima, plemenitih metala i kriptovaluta. “Oko 20 posto portfelja u svakom segmentu i ne više od pet posto po pojedinoj poziciji”, dodao je.

Plemenite metale i kriptovalute navodi “kao začin”, a ne glavni fokus portfolija.

“Pretpostavljam da bih se odlučio između 20 i 30 investicija, u koje bih u svakom trenutku mogao reći zašto sam u njih uložio i šta od njih očekujem”.

Vlastiti poslovni projekt

Izbor ulaganja također ovisi o tome kada imamo raspoloživ novac za ulaganje.

“Da govorimo prije dvije-tri godine, kada su kamate bile nula, onda ne bismo mogli reći da su obveznice atraktivna investicija”, objašnjava Lokar. “Danas, kada malo dugoročnije državne obveznice nose oko tri posto, malo je lakše. I sam bih sada uglavnom preferirao sigurnija ulaganja”, objašnjava menadžer financijskih ulaganja koji bi veći dio dobivenog iznosa uložio u kombinaciju dugoročnih i kratkoročnih obveznica.

“To bih prilagodio ove i iduće godine. Tražio bih prilike koje su raštrkane na berzama, možda se nešto nudi na području nekretnina. Pitanje je isplati li se skupljati pojedinačne stanove s tolikim novcem; vjerovatno ne, morate imati barem jedan manji blok. Možda su pogodni i fondovi za nekretnine.”

Na kraju, ali ne manje važno, novopečeni milioner može se odlučiti i na vlastiti poslovni projekt, a popis mogućnosti ulaganja upotpunjuje Damjan Kovačič. Također može podržati start-up kompaniju ili investirati u sredinu u kojoj živi. “Ali u isto vrijeme pred vratima ga može čekati grupa ljudi koji bi nešto htjeli. To bi mi otežalo očuvanje moje anonimnosti i financijske slobode.”

Kao poduzetnik s milionima

Vegelj smatra da pobjednik mora imati dovoljno znanja za takva ulaganja, inače ima smisla ući u saradnju s investicijskim konsultantom koji bi bio plaćen na temelju uspjeha. I ostali sagovornici istaknuli su potrebu financijske edukacije i saradnje sa savjetnicima.

“To je jedan od temeljnih zadataka – pronaći finansijske savjetnike i institucije kojima može vjerovati. Ovo bi se trebalo razviti u dugoročnu vezu. Pojedinac se mora ponašati kao da je poduzetnik sa 51 milionom eura”, kaže Aleš Lokar.

Portfolio koji zahtijeva cijelu osobu

Prema Kovačiču, opasnost za milionere mogu predstavljati i bogatiji ljudi od njega. “Ako u nekom mondenskom Monte Carlu naiđe na grupu ljudi u kojoj ima pojedinaca koji su deset ili čak sto puta bogatiji od njega, može brzo zaraditi mnogo novca.”

Na rizike podsjeća i David Vegelj. “Morate biti svjesni da nekretninski projekt vrijedan pet miliona eura vrlo brzo može donijeti gubitak od milion eura ili više. Također nije neobično da dionice padnu 30 ili 50 posto. O volatilnosti kriptovaluta već cvrkuću i vrapci na krovu. Start-upovi i mikropreduzeća izrazito su rizični i prije svega nelikvidni. Upravljanje takvim portfolijem zahtijeva cijelu osobu i to bi nužno postalo posao.”

Ako je dobitnik osoba koja bi radije samo gledala šta se događa s njegovim portfolijem i imala druge interese u životu osim čitanja godišnjih izvještaja, onda bi se, kaže Veglj, sva sredstva mogla podijeliti u nekoliko različitih ETF fondova. “Bez bavljenja i opterećivanja, samo mjesečno praćenje. Istraživanja pokazuju da bi na ovaj način vjerovatno postigao prilično dobar rezultat, uz najmanje ulaganja vremena i energije.”

Ako milioner u nekom mondenskom Monte Carlu naiđe na krug ljudi u kojem ima pojedinaca koji su deset ili sto puta bogatiji od njega, može brzo doći do velikog novca.Damjan Kovačič, Sava Infond

Vegelj također ističe da je 51 milion eura više nego dovoljno za život nekoliko generacija porodice. “Naravno, pod pretpostavkom da je novac pravilno uložen. Inače, čak i ako su sredstva loše uložena, ne bi trebala ponestati vrlo brzo. Recimo da prosječna porodica s dvoje djece treba 50.000 eura godišnjeg prihoda, tada bi povrat na portfolio vrijedan 51 milion trebao iznositi samo oko 0,1 posto godišnje.”

Zamke za novopečene milionere

Već je bilo mnogo dobitnika kockarskih igara koji su brzo ostali bez dobitaka. Ili zbog nepametnog trošenja ili zbog prevara.

U Velikoj Britaniji je početkom milenija odjeknula priča o Michaelu Carrollu koji je u devetnaestoj godini osvojio 9,7 miliona funti . Sustigao ga je status zvijezde. Tokom godina novcem je kupovao nekretnine, nakit i automobile, a velik dio potrošio je na drogu i zabavu. Godine 2010. Carroll se vratio na stari posao sakupljača otpada, danas radi u kamenolomu. Dodao je kako ne žali zbog načina na koji je potrošio dobitak.

Prije mnogo godina Forbes je pisao o američkom dobitniku lutrije koji je spremio 17 miliona dolara. Nakon toga se sprijateljio sa ženom koja je obećala da će štititi njegov novac. Kad je položio dobitak na svoj bankovni račun, ubila ga je.

Slična sudbina čekala je i (ne)sretnog Čikažanina koji se otrovao cijanidom dan nakon što je pogodio milion dolara.

David Vegelj podsjeća i na dvije velike zamke. “Prvi je da se odjednom pojavi veliki broj rodbine, prijatelja i poznanika koji bi se željeli okoristiti tim novcem, ili tim novcem riješiti neki financijski problem. Ovim dalekim rođacima možemo dodati i sve vrste savjetnika. Drugi je da takav iznos novca može odvesti sretnog dobitnika u neodgovornom smjeru života.”

Vegelj savjetuje dobitniku da šuti o dobicima. “Nemojte nikome reći prvih nekoliko mjeseci dok se strasti ne stišaju, a čak i tada budite krajnje selektivni u dijeljenju te informacije.” Također, preporučuje da sretnik veći dio novca “zaključa” kod javnog bilježnika na rok od godinu. “Najvažnije je emocionalno kontrolirati prvi nalet uzbuđenja i ne popustiti”, zaključuje.