Zamka umjetne inteligencije: Da li automatizacija vodi kompanije u samouništenje?

EKONOMIJA Forbes BiH 21. jul 2026. 14:43
featured image

21. jul 2026. 14:43

Ekonomisti upozoravaju da bi umjetna inteligencija mogla gurnuti kompanije u talas ozkaza koji se završava samouništenjem. Gerry Tsoukalas i Brett Falk, autori istraživačkog rada “Zamka otkaza uz pomoć umjetne inteligencije” objavljenog na Wharton School of Economics sa Unizerziteta u Pensilvaniji, navode da izvršni direktori mogu upasti u zamku utrke za automatizacijom koja nagriza potrošnju potrošača o kojoj njihova preduzeća zavise.

Glavno pitanje je ko će ostati da kupuje proizvode ako svi budu automatizovani i zamijenjeni robotom. Istraživanje opisuje klasičnu ekonomsku dilemu. Pojedinačna kompanija može prepoznati da otpuštanje previše radnika smanjuje potražnju za njenim proizvodima, ali na konkurentnom tržištu svaka kompanija ima podsticaj da automatizuje jer neuspjeh u tome nosi rizik gubitka od rivala. Bez obzira na to šta druge kompanije rade, najbolja strategija je usvajanje što veće količine ove tehnologije.

Upozorenje dolazi u trenutku kada globalne institucije izražavaju slične zabrinutosti u vezi sa uticajem umjetne inteligencije na rad. U julskom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma navodi se da tradicionalni programi preobuke teško drže korak sa poremećajima koje izaziva vještačka inteligencija. Poslovi se mijenjaju brže nego što se radnici mogu ponovo obučiti.

Prelazak sa poslova na sredstva za život predstavlja strukturalni izbor između ekonomije koja zapošljava ljude i one koja ih održava. Tsoukalas ističe da se oslanjanje na to da će pojedinačne kompanije samoinicijativno pokazati uzdržanost vjerovatno neće riješiti problem. Čekanje da preduzeća sama shvate situaciju predstavlja najgoru moguću opciju. Kao rješenje sugeriše uvođenje poreza za kompanije koje radnu snagu mijenjaju umjetnom inteligencijom, kao i subvencionisanje preduzeća koja zadržavaju radnike umjesto da ih otpuštaju.

Specijalniizvještaj Svjetskog ekonomskog foruma pokazuje da bi do 2030. godine pedeset devet odsto globalne radne snage moglo zahtijevati preobuku, dok jedanaest odsto ne bi moglo dobiti pomoć, što ostavlja milione radnika u srednjoročnom riziku od viška zaposlenih, navodi Business Insider.