Svjetska banka snizila prognozu za BiH: Region raste brže, trgovinske barijere koče privredu
Svjetska banka očekuje da će ekonomija Bosne i Hercegovine u 2026. godini porasti za 2,4 posto, što je znatno ispod prosjeka zapadnog Balkana od 3,1 posto. Iako se u naredne dvije godine predviđa ubrzanje privredne aktivnosti, novi izvještaj upozorava da skupi uvoz, komplikovane administrativne procedure i regulatorne prepreke ograničavaju potencijal domaćih kompanija.
Prema Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan, kako prenosi Fena, privredni rast BiH trebao bi ubrzati sa 2,1 posto u 2025. na 2,4 posto u 2026. godini. Za 2027. predviđa se rast od 2,9 posto, a za 2028. godinu 3,1 posto.
Prognoze su, međutim, nešto nepovoljnije nego u proljetnom izvještaju Svjetske banke. Očekivane stope rasta za sve tri godine, od 2026. do 2028, smanjene su za po 0,1 procentni poen.
BiH tako ostaje na začelju regionalnih ekonomija. Kosovo bi ove godine trebalo ostvariti rast od 3,6 posto, Albanija 3,4 posto, Crna Gora 3,3 posto, Sjeverna Makedonija 3,2 posto, a Srbija 3,1 posto.
Na nivou zapadnog Balkana očekuje se ubrzanje rasta sa 2,6 posto u 2025. na 3,1 posto u 2026. godini, prvenstveno zahvaljujući potrošnji i investicijama. Rast bi u 2027. i 2028. trebao dostići 3,4 posto godišnje.
Trgovinske prepreke skupo koštaju kompanije
Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Xiaoqing Yu upozorila je da ekonomska otpornost regiona nije dovoljna za dostizanje prosječnog dohotka Evropske unije i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.
“Radna mjesta stvaraju dinamični privatni sektori, a sljedeća faza rasta zahtijeva efikasne, predvidljive propise i uklanjanje trgovinskih barijera, i to ne samo na granicama već i iza njih”, poručila je Yu.
Prema izvještaju, prenosi Fena, trgovina robom i uslugama dostigla je 107 posto bruto domaćeg proizvoda zapadnog Balkana u 2025. godini, nadmašivši prosjek Evropske unije od 90 posto. Izvoz usluga u regionu učetverostručen je između 2010. i 2025. godine.
Ipak, prosječna carinska stopa na uvoz robe iznosi oko šest posto, dok necarinske mjere stvaraju dodatne troškove od približno deset posto vrijednosti uvoza. U poljoprivredi i prehrambenoj industriji ti troškovi prelaze 20 posto, a kod prekograničnog pružanja usluga dostižu procijenjenih 29 posto.
Svjetska banka upozorava da nepotrebne dozvole, višestruke kontrole i komplikovana certifikacija poskupljuju poslovanje. Prema simulacijama iz izvještaja, uklanjanje polovine postojećih prepreka za uvoz moglo bi srednjoročno povećati BDP regiona za čak 12,5 posto.
Izvozna tržišta ostaju težak ispit
Problem nije samo ulazak na strana tržišta nego i opstanak na njima. Prema podacima Svjetske banke, tek približno trećina novih izvoznih poduhvata kompanija sa zapadnog Balkana opstane tokom prve godine, dok nakon pet godina opstaje svega jedan do četiri posto.
To ograničava mogućnosti za dugoročno zapošljavanje, posebno jer izvozno orijentisane kompanije zapošljavaju veliki dio radnika u regionalnoj prerađivačkoj industriji. Takva preduzeća u pravilu su veća i isplaćuju više plate od kompanija koje posluju prvenstveno na domaćem tržištu.
Među preporučenim mjerama su digitalizacija administracije, pojednostavljenje procedura, inspekcijski nadzor zasnovan na procjeni rizika te međusobno priznavanje standarda i kvalifikacija.
Svjetska banka ocjenjuje da bi uklanjanje nepotrebnih prepreka moglo podstaći investicije i produktivnost te omogućiti većem broju kompanija da dugoročno izvoze i otvaraju bolje plaćena radna mjesta, piše Fena.
