OECD upozorava: Svijet na ivici recesije
Ako se sukob na Bliskom istoku nastavi i tokom naredne godine, posljedice po svjetsku ekonomiju mogle bi biti ozbiljne, uključujući usporavanje privrednog rasta, recesiju u pojedinim državama i nestašice energije, upozorava Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
U svom najnovijem izvještaju „Economic Outlook“, OECD sa sjedištem u Parizu predstavio je scenario „produženog poremećaja“, prema kojem Sjedinjene Američke Države i Iran ne postižu sporazum prije 2027. godine.
Prema procjenama organizacije, u takvom scenariju globalni rast bruto domaćeg proizvoda pao bi na svega 2,1 posto ove godine, u odnosu na 3,4 posto koliko je iznosio 2025. godine. OECD upozorava da bi takav razvoj događaja gurnuo pojedine ekonomije u recesiju ili na samu njenu ivicu, dok bi zemlje u razvoju pretrpjele najveće posljedice, piše Guardian.
Nestašice nafte i plina dovele bi do prisilnog ograničavanja potrošnje energije u privredi, dok bi cijene đubriva i drugih važnih sirovina za industrijsku proizvodnju, poput sumpora i helija, značajno porasle zbog smanjene ponude.
Takva situacija dodatno bi zakomplikovala posao kreatorima ekonomskih politika. Ukoliko bi centralne banke prebrzo povećavale kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju izazvanu rastom cijena energije i hrane, rizik od recesije bio bi još veći.
Analiza OECD-a ukazuje da bi dugogodišnji američki procvat sektora vještačke inteligencije također mogao biti ugrožen. Veće cijene energije i potencijalne nestašice povećale bi troškove rada data centara, a istovremeno bi ograničile dostupnost ključne opreme potrebne za razvoj sistema vještačke inteligencije.
To bi moglo smanjiti kapacitete i motivaciju za nova ulaganja u ovu oblast, što bi dovelo do znatno sporijeg ekonomskog rasta u zemljama koje trenutno bilježe koristi od investicija povezanih s vještačkom inteligencijom.
Američki predsjednik Donald Trump posljednjih sedmica više puta je izjavljivao da je sporazum s Teheranom blizu, što je privremeno umirilo naftna tržišta. Međutim, konkretan dogovor još nije postignut. Pregovori su trenutno obustavljeni jer Iran odbija učestvovati u razgovorima dok Izrael nastavlja vojne operacije protiv Hezbollaha u Libanu.
Blokada strateški važnog Hormuškog moreuza već više od tri mjeseca ograničava globalne isporuke nafte, što je dovelo do rasta cijena i uvođenja hitnih mjera u brojnim državama širom svijeta.
Glavni ekonomista OECD-a Stefano Scarpetta u uvodu izvještaja istakao je da je sukob s Iranom trenutno najvažniji faktor koji oblikuje globalne ekonomske izglede.
Prema njegovim riječima, posljedice bi bile globalne, ali bi naročito teško pogodile zemlje u razvoju koje raspolažu ograničenim energetskim rezervama, imaju veći udio troškova hrane i energije u kućnim budžetima, slabije javne finansije, nedovoljno razvijene sisteme socijalne zaštite i osjetljivije valute.
OECD je predstavio i optimističniji scenario prema kojem bi napredak ka trajnom mirovnom sporazumu omogućio pad cijena nafte u narednim sedmicama i mjesecima.
Iako bi u tom slučaju određene zemlje, posebno u Aziji, i dalje mogle imati ograničene nestašice energije, globalni privredni rast iznosio bi 2,8 posto, što je slabije nego prošle godine, ali znatno bolje od scenarija produženog poremećaja. OECD očekuje da bi rast u tom slučaju mogao porasti na 3,1 posto naredne godine.
Bez obzira na ishod, organizacija upozorava da će kompanije vjerovatno plaćati skuplje zaduživanje zbog narušenog povjerenja investitora.
Ukupan korporativni dug u zemljama G20 dostigao je 90 biliona dolara do trećeg kvartala 2025. godine, a četvrtina tog iznosa dospijeva na naplatu u naredne tri godine, što znači da bi se mogao refinansirati po znatno višim kamatnim stopama.
Izvještaj također upozorava na rizike u sektoru privatnog kreditiranja, koji je nakon finansijske krize 2008. godine postao sve važniji izvor finansiranja za kompanije. OECD smatra da povezanost ovog sektora s ostatkom finansijskog sistema može izazvati negativne posljedice i šire poremećaje ukoliko dođe do nagle korekcije tržišta.
Na kraju, organizacija naglašava da aktuelni naftni šok još jednom potvrđuje potrebu za smanjenjem zavisnosti svjetske ekonomije od fosilnih goriva i za ubrzanom diversifikacijom izvora energije.
Dugoročno gledano, smanjenje oslanjanja na uvoz fosilnih goriva i povećanje energetske efikasnosti ostaju ključni prioriteti, a njihova važnost raste što duže traju poremećaji na globalnim energetskim tržištima.
