Merz optužen da zloupotrebljava državni dug: Milijarde eura odlaze na socijalna davanja umjesto na investicije

Bundesbanka i dva ekonomska instituta upozoravaju na opasno odstupanje od pravila o zaduživanju.

Njemački kancelar Friedrich Merz suočen je s ozbiljnim optužbama ekonomista da milijarde eura novog državnog duga, prvobitno namijenjene odbrani i infrastrukturnim ulaganjima, koristi za povećanje socijalnih izdataka i druge tekuće troškove države.

Prema upozorenju Bundesbanke i dva istaknuta ekonomska instituta, značajan dio planiranog dodatnog zaduženja vlade bit će potrošen na oblasti koje bi, po pravilima, trebale biti finansirane iz redovnog budžeta uključujući porezne olakšice i subvencije.

Nakon pobjede na saveznim izborima u februaru, Merz je postigao historijski dogovor sa socijaldemokratama i Zelenima o ublažavanju ustavnog ograničenja državnog zaduživanja, kako bi se omogućila veća ulaganja u infrastrukturu i odbranu.

Nove odredbe otvorile su prostor za čak 1.000 milijardi eura dodatnih ulaganja u ove dvije oblasti tokom naredne decenije, što bi trebalo potaknuti privredni rast nakon četiri godine stagnacije. Međutim, ograničenje zaduženja koje dopušta najviše 0,35% BDP-a godišnje i dalje se primjenjuje na ostatak budžeta.

Instituti upozoravaju na “budžetske trikove”

Njemački ekonomski institut (IW), koji finansiraju poslodavačke asocijacije, najnovija je institucija koja izražava zabrinutost. U svom izvještaju navode da će najmanje 40% planiranog dodatnog duga do 2029. godine biti iskorišteno za popunjavanje rupa u redovnom budžetu.

Koalicija kancelara Merza, prema IW-u, koristi “čitav niz vještih zaobilaznih manevara” kako bi zaobišla pravilo da dodatno zaduženje mora biti namijenjeno isključivo novim ulaganjima u odbranu i infrastrukturu. “Ova budžetska iluzija mogla bi ugroziti buduću konkurentnost Njemačke,” upozorio je ekonomista IW-a Tobias Hentze.

Prema procjenama IW-a, Berlin planira dodatno zaduženje od 271 milijardu eura do 2029. godine, u odnosu na ranije planove. Od tog iznosa, samo 164 milijarde eura namijenjeno je vojsci i infrastrukturi, dok će 107 milijardi eura biti utrošeno na druge rashode – poput poreznih olakšica za ugostiteljski sektor i povećanja penzija za majke koje ne rade.

Bundesbanka i Ifo potvrđuju slične nalaze

Bundesbanka je ranije ove godine upozorila da se dodatno zaduživanje “u znatnoj mjeri koristi za stvaranje fiskalne fleksibilnosti”, što znači da će dug rasti bez odgovarajućeg povećanja odbrambenih kapaciteta i infrastrukture.

Centralna banka predviđa da će budžetski deficit Njemačke porasti na 3,5% BDP-a sljedeće godine, a potom dodatno na oko 4%, u poređenju s 2% u 2025.

Slično tome, minhenski institut Ifo upozorio je da su “ključni investicioni projekti iz osnovnog budžeta smanjeni i prebačeni u posebne fondove”, nakon analize više od 5.700 pojedinačnih budžetskih stavki. Socijalni i odbrambeni izdaci, navodi se, primjetno rastu.

Zeleni optužuju Merzovu vladu za “drsku” manipulaciju

“Berlin razvlači nova pravila o zaduživanju daleko izvan onoga što je politički dogovoreno,” izjavio je Danyal Bayaz, ministar finansija savezne pokrajine Baden-Württemberg i član Zelenih. On je upozorio da je riječ o “drskom potezu” koji će umanjiti očekivane pozitivne efekte na rast:

“Veliki dio novca odlazi na mjere koje ni jačaju infrastrukturu, ni poboljšavaju našu konkurentnost,” rekao je Bayaz.

Pravne tehnikalije i sporne definicije

Prema Sebastianu Dullienu, istraživačkom direktoru instituta IMK iz Berlina, koji finansiraju sindikati, ministarstvo finansija tehnički poštuje zakonske odredbe. Međutim, dodaje, pojam “dodatnih investicija” nije jasno definisan i zato je “lako podložan manipulaciji”.

Dullien ipak ističe da kratkoročno gledano, ovo neće značajno uticati na rast BDP-a. “Makroekonomski, u kratkom roku, gotovo je irelevantno koristi li se novac za investicije ili druge izdatke,” rekao je.

Reakcija Ministarstva finansija

Na upit za komentar, njemačko ministarstvo finansija poručilo je da će svi budžeti do 2029. godine poštovati pravila utvrđena ustavnim izmjenama, prema kojima najmanje 10% osnovnog budžeta mora biti namijenjeno investicijama, piše Financial Times.

Sve iznad tog praga smatra se “dodatnim” i može biti pokriveno novim infrastrukturnim fondom od 500 milijardi eura. “Premještanja između osnovnog budžeta i posebnih fondova vršena su samo kada su bila tehnički opravdana i razumna,” saopćio je portparol.

Armin Steinbach, glavni ekonomista ministarstva finansija, osporio je metodologiju nekih izvještaja, tvrdeći da se oslanjaju na “naduvane planirane investicione brojke” koje datiraju iz perioda prije formiranja infrastrukturnog fonda od 500 milijardi eura. Također je dodao da su analitičari pogrešno pretpostavili da će 100 milijardi eura iz fonda, koje će biti dodijeljene saveznim državama, ostati neiskorištene za investicije, “što nije izvjesno”.