Kako je BiH od tri pristupa izabrala onaj da trošak poskupljenja goriva prebaci na svoje građane
Cijena dizel goriva u Bosni i Hercegovini u blagom je padu u odnosu na prethodne sedmice. U utorak se na benzinskim pumpama dizel kretao od 3,48 KM do 3,76 KM. Prema podacima Global Petrol Prices, na osnovu ažuriranja od 13. aprila cijena dizela po litru iznosila je 3,67 KM ili 2,22 USD. Poređenja radi, prosječna cijena dizela u svijetu iznosi 1,60 USD po litri.
Ukoliko uporedimo cijene dizela u odnosu na prethodni mjesec, kada je dizel koštao 2,94 KM, vidljivo je značajno poskupljenje. Prije tri mjeseca, dizel je koštao 2.27 KM, a prije godinu 2,38 KM.
Bez sistemskih mjera
Budući da i dalje vlada neizvjesnost zbog geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku, gdje niko sa sigurnošću ne može reći da li će krhko primirje između Irana i SAD-a potrajati, prerasti u trajni mir, ili potpuno propasti i uvesti regiju u haos, te neminovno i u nova poskupljenja energenata, pritisak na budžete građana je sve veći.
I u situaciji poskupljenja energenata, pokazalo se da BiH nije u mogućnosti da odgovori sistemskim mjerama na državnom nivou, već su se ponudila entitetska rješenja. Dok je u FBiH na snazi već ranije donesena Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate, prema kojoj je propisana maksimalna marža za veleprodaju 0,06 KM po litru, a maloprodaju 0,25 KM po litru, vlasti u drugom bh. entitetu RS najavile su kako će se građanima refundirati 10 feninga po litru.
Umanjenje se obračunava direktno na pumpama, a traži se lična karta koju je izdao entitetski MUP.
Ono što je BiH mogla učiniti je da privremeno ukine akcize na gorivo, što se nije desilo. U Predstavničkom domu usvojen je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, koji bi trebao otvoriti mogućnost Vijeću ministara BiH da u slučaju krize privremeno ukine akcize, ali da bi zaživio mora biti podržan u Domu naroda, što SNSD odbija ili nedostaje kvorum, što je bio posljednji slučaj ove sedmice.
Kako su reagovale Hrvatska i Srbija
Posmatrano, regionalno, BiH i njena dva susjeda Srbija i Hrvatska istom problemu pristupile su potpuno različito. Dok je BiH izabrala vlastitu fiskalnu stabilnost, istovremeno prebacujući troškove poskupljenja na građane i privredu, Hrvatska je u prioritet stavila standard građana. Omah na početku krize, u martu, nakon što je cijena nafte počela da se približava 100 dolara po barela, Hrvatska vlada je na period od dvije sedmice ograničila rast cijena goriva na pumpama. Litar osnovnog benzina eurosuper 95 koštao je maksimalno 1,62 eura, dok je eurodizel ograničen na 1,73 eura po litru. U periodu kada su se cijene goriva na tržištu kretale prema svom maksimumu, državnom intervencijom su bile između 10 i 30 % niže od tržišnih.
Srbija je, s druge strane, u proteklim sedmicama pokušala balansirati između ova dva modela, tako što je prilagođavala mjere u skladu sa promjenama na tržištu, čime je djelimično zaštitila i potrošače i budžetske prihode.
Srbija je nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, smanjila iznos akciza, prvo za 20% a potom i za 25% sa ograničenim trajanjem, do 24. aprila.
Kako su izvijestili mediji u Srbiji, Vlada je ranije donijela dopunu Uredbe o ograničenju visine cijena derivata nafte, kojom se privremeno utvrđuju novi iznosi akciza na gorivo. Mjere koje su stupile na snagu 10. aprila važit će naredne dvije sedmice.
U Bosni i Hercegovini, na litru dizela od oko 3 KM, država kroz akcize i putarine uzima 0,70 KM, dok dodatnih oko 0,51 KM dolazi kroz PDV od 17 posto. Ukupno, više od trećine cijene (oko 40 %) završava u javnim prihodima.
