JFI: Više od 50 protesta i pritužbi na kineske investicije u Srbiji za 10 godina, ali ima i onih iz BiH
Desetogodišnja investiciona kampanja Kine na Zapadnom Balkanu postala je i stalni izvor otpora. Kako bi dokumentovali ovaj široko zasnovan prigovor, Just Finance International je kreirao mapu koja prati rastući broj sudskih slučaja i javnih protesta u pet zemalja.
Godine 2014. kineski lider Xi Jinping najavio je planove da uključi Evropu u svoj ključni globalni trgovinski i infrastrukturni projekat, Inicijativu Pojas i put. Od tada, zemlje u regionu Zapadnog Balkana, posebno, obezbijedile su stotine kineskih investicija, usmjerenih na poboljšanje svega, od komunikacionih i energetskih mreža do dodatnih mogućnosti zapošljavanja.
Kineske investicije u zemljama regije
Ipak, pored zvaničnih izjava i propagandnih kampanja, mnoge od ovih investicija nisu naišle na topao prijem. Naprotiv, većina aktivnosti rezultirala je žestokim javnim otporom i dugotrajnim pravnim bitkama.
JFI je sproveo rigorozno mapiranje protesta i krivičnih prijava protiv kineskih investicija u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji u periodu od 2014. do 2024. Ukupno smo pronašli više od 100 slučajeva koji dovode u pitanje zakonitost i etiku investicija. Još veći broj pritužbi podnesen je protiv lokalnih i nacionalnih vlasti, koje često podržavaju ili su usklađene s kineskim investicijama, ali nisu uključene u ovo mapiranje.
Naša mapa ukazuje da razvojna kampanja Kine na Zapadnom Balkanu dolazi po visokoj cijeni za ljudska prava, transparentnost i životnu sredinu, s posebno snažnim posljedicama po klimu. U mnogim zemljama čini se da su lokalni i nacionalni političari zaobišli ili minimalizovali važne propise, kako bi podstakli akumulaciju kapitala i ostvarili ciljeve ekonomskog rasta.
Često su investitori žurili da započnu radove čak i prije ispunjavanja relevantnih zakonskih zahtjeva, uključujući objavljivanje javnih tendera, prostornih planova, planova preseljenja i ključne procjene uticaja na životnu sredinu. Većina pravnih pritužbi obuhvaćenih ovom mapom fokusirana je na takva kršenja nacionalnog zakonodavstva.
Širom regiona, lokalne zajednice snosile su teške posljedice zbog sprovođenja ovih razvojnih projekata. U mnogim jurisdikcijama, lokalni stanovnici su patili od prekomjerne zagađenosti vazduha, oduzimanja zemljišta, neadekvatne ili potpuno nepostojeće nadoknade za zemljište i drugih ozbiljnih uticaja na svoj život i egzistenciju.
Do sada nije jasno koliko od podnesenih pritužbi bi mogle da budu odbačene od sudova ili dovesti do osuda. Mnogi slučaji su se odužili na više godina, noseći visoke troškove za uključene strane.
U nekim slučajima, kineski investitor je osuđen i kažnjen od strane srpskog suda. Međutim, iznos koji je kompanija morala platiti bio je nizak i to ih nije spriječilo da nastave sa kršenjem lokalnog zakonodavstva. To se, na primjer, desilo u nekoliko navrata u Boru, gdje Zijin Mining upravlja velikim rudarskim i metalurškim kompleksom.
Međutim, broj krivičnih prijava pruža jasan i nepobitan signal da mnoge kineske investicije – kao i njihovo loše upravljanje od strane lokalnih vlada – izazivaju žestok otpor pogođenih zajednica.
Pojas i put – proces koji povećava tajnost i lišava svaku javnu konsultaciju
Energetski, rudarski i infrastrukturni projekti čine većinu kineskih investicija na Balkanu, pri čemu su projekti u ovim sektorima takođe generisali najviše pritužbi od 2014. godine. Sve uključene kompanije zahtijevaju odobrenje kineske države da bi mogle da učestvuju u inicijativi Pojas i put – proces koji povećava tajnost i lišava svaku javnu konsultaciju.
Neke od kineskih kompanija također mogu izazvati zabrinutost po pitanju sigurnosti zemalja Zapadnog Balkana. Na primjer, kompanija AVIC je veliki proizvođač oružja s direktnim vezama sa Narodnooslobodilačkom vojskom (PLA). AVIC, kao i nekoliko drugih kineskih investitora, takođe su sankcionisani od strane Sjedinjenih Američkih Država.
Naše mapiranje takođe uključuje slučaje u kojima kineski radnici, preseljeni na Zapadni Balkan od strane investicionih firmi uključenih u projekte, protestuju zbog loših uslova rada, životnog standarda i nedovoljnih naknada. Među njima je slučaj prisilnog rada stranih radnika na izgradnji fabrike guma LingLong u gradu Zrenjaninu.
Pregled najspornijih investicionih projekata u svakoj od naših pet mapiranih zemalja možete pronaći u nastavku.
Srbija:
Kao zapadnobalkanska zemlja s najvećom akumulacijom kapitala iz Kine, Srbija predvodi našu mapu s najvećim brojem krivičnih prijava i javnih protesta. Ukupno je JFI identifikovao 52 pritužbe ili protesta u zemlji od 2014. godine.
Najkritikovaniji kineski investicioni projekat u zemlji je rudarsko-metalurški kompleks u Boru i Majdanpeku na sjeveroistoku Srbije. Rudnik bakra koji je najveći u Evropi, preuzeo je Zijin Mining 2018. godine. Kompanija je zatim trostruko povećala proizvodnju, što je dovelo do povećanja broja protesta i krivičnih prijava.
Između ostalog, optužbe protiv Zijin rudarstva uključuju:
- zagađenje vode, vazduha, zemljišta;
- ilegalno raseljavanje seljana tokom proširenja rudarskih jama;
- ilegalno rušenje planinskog vrha;
- kršenje radničkih prava;
- izgradnju objekata bez dozvole za rad ili studije o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Druge investicije koje su rezultirale s više pritužbi su ilegalno proširenje rudnika uglja Drmno u Kostolcu i izgradnja fabrike guma Linglong u gradu Zrenjaninu.
U 2021. lokalni novinar je otkrio loše životne uslove 400 vijetnamskih migranata u starom napuštenom industrijskom kompleksu izvan Zrenjanina. Radnici su pronađeni kako se smrzavaju u hladnim barakama bez grijanja, dovoljno hrane i novca. Radnici su rekli da im je poslodavac uzeo pasoše.
Ovaj incident je doveo do dvije krivične prijave, rezolucije Evropskog parlamenta, kao i javnog pritiska na Ombudsmana Srbije da se bolje upravlja izdavanjem radnih dozvola za migrante. Kineska investicija u fabriku guma Linglong takođe je generisala krivične prijave povezane s ilegalnom izgradnjom proizvodnih objekata i ugrožavanjem zdravlja građana.
Još jedna kontroverzna kineska investicija je željezara u središnjoj Srbiji, u Smederevu. Počevši od 2021., lokalni ekološki aktivisti organizovali su nekoliko protesta i podnijeli krivične prijave protiv kineske kompanije HBIS zbog zagađenja životne sredine u gradu Smederevu i okolnim selima.
U 2021. lokalni novinar je otkrio loše životne uslove 400 vijetnamskih migranata u starom napuštenom industrijskom kompleksu izvan Zrenjanina. Radnici su pronađeni kako se smrzavaju u hladnim barakama bez grijanja, dovoljno hrane i novca. Radnici su rekli da im je poslodavac uzeo pasoše.
Crna Gora:
Najspornija kineska investicija u Crnoj Gori je izgradnja autoputa Bar-Boljare, koji se smatra jednim od najskupljih puteva na svetu. Građani, organizacije civilnog društva, kao i država Crna Gora, podnijeli su tužbe protiv Kineske korporacije za puteve i mostove (CRBC), koja nadgleda razvoj autoputa.
Mnoge od pritužbi usmjerene su na ograničen pristup javnim informacijama iz države Crne Gore – kako u vezi s dozvolama za izgradnju puta, tako i za njihovo finansiranje. Tajnost oko izgradnje autoputa također je kritikovana zbog toga što se značajna državna pomoć Crne Gore pruža kineskom investitoru i njegovim lokalnim podizvođačima, koji imaju bliske veze s vladajućom elitom, bez adekvatnog nadzora.
Pored rijeke Tare, organizacijama koje nadziru ekološku štetu nanesenu razvojnim aktivnostima, uskraćen je pristup javnim informacijama kao što su postupci javnih nabavki, građevinske aktivnosti, upotreba eksploziva, nepoštovanje procjene uticaja na životnu sredinu i društvo, kao i štete na privatnoj imovini tokom građevinskih aktivnosti. Stanovnici koji žive blizu područja izgradnje tvrde da su im prava više puta povrijeđena i podnijeli su najmanje 23 različite pritužbe vezane za probleme sa zemljištem zbog izgradnje autoputa.
Bosna i Hercegovina:
Većina pritužbi podnijetih protiv kineskih kompanija u Bosni i Hercegovini odnosi se na sektor termoelektrana na ugalj. Najmanje osam pravnih pritužbi podnijeto je u vezi sa planovima za izgradnju tri nove termoelektrane na ugalj: Tuzla 7, Ugljevik 3 i Stanari.
Takođe su postojali i sporovi oko investicija u hidroelektrane u Bosni i Hercegovini. Na primjer, kineska kompanija Dongfang investirala je u termoelektranu Stanari, zatim je započela izgradnju bez studije utjecaja na životnu sredinu. U drugom slučaju, krivična prijava podnijeta je protiv kompanije Sinohidro zbog izgradnje hidroelektrane na rijeci Neretvi koja ugrožava lokalni biodiverzitet.
Izgradnja autoputa Banja Luka-Prijedor takođe je bila kontroverzna. Kineska firma koja vodi izgradnju, Shandong High-speed International, primila je pritužbe u vezi s mogućom korupcijom i ilegalnim promjenama pravca puta.
Sjeverna Makedonija:
U poređenju s drugim zemljama Zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija ima relativno malo kineskih investicija. Jedina investicija koja je bila kontroverzna je izgradnja dva autoputa: Miladinovci-Štip i Kičevo-Ohrid. Sinohydro, kineska građevinska kompanija, primila je pritužbe zbog oštećenja privatne imovine tokom građevinskih aktivnosti i zbog ugrožavanja i uništavanja lokalnih rijeka.
Albanija:
Jedan od glavnih kineskih investitora u Albaniji je Bankers Petroleum Ltd. s operacijama na naftnim poljima Patoz-Marinz. Kompanija je primila pritužbe od članova zajednice i civilnih organizacija zbog:
- zagađenja poljoprivrednog zemljišta;
- oštećenja privatne imovine;
- nepoštovanja regulativa na albanskom tržištu nafte.
Autor: Just Finance International
