Može li jedna od najjačih evropskih zemalja ostati među top 10 ekonomija svijeta? Prognoze kažu Ne!
I dok ekonomski pokazatelji predviđaju uspon Indije među top tri ekonomske sile svijeta, za Francusku iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ne čujemo takve prognoze. Prognoze ove finansijske institucije sa centralom u Washingtonu, je da će su da će udio ove zemlje u globalnom BDP-u kada je o kupovnoj moći riječ, sa 2,2 posto koliko danas iznosi, pasti na 1,98 posto. Spor ekonomski rast, dovest će do toga da će za pet godina Francuska biti izvan društva deset najvećih globalnih ekonomija. Navedeno je i kako će javni dug ove zemlje premašiti 115 posto bruto domaćeg proizvoda.
Kako piše Nin, Evropska komisija je ranije nagovijestila potencijalne sukobe sa fiskalnim pravilima EU u svom odgovoru na francuski budžetski plan za 2024. godinu, naglašavajući da trenutni izgledi predstavljaju rizik od negativnog prilagođavanja od strane globalnih rejting agencija, navodeći i kako će prvih pet ekonomija koje doprinose globalnoj ekonomiji biti Kina, za koju se predviđa da će činiti 19,48 posto svjetskog BDP-a do 2029. godine, SAD 14,72 posto, Indija 9,23 posto, Japan 3,21 posto i Indonezija 2,79 posto. Očekuje se da će među prvih deset biti i Njemačka 2,77 posto, Rusija 2,71 posto i Brazil 2,19 posto.
Među zemljama koje bilježe silovit ekonomski rast je i Turska, za koju MMF u svojoj analizi predviđa da će zauzeti deveto mjesto, sa udjelom BDP-a od 2,09 posto.
Prognoza MMF-a za Francusku ne iznenađuje toliko, jer je ranije ustvrdio kako će francuska ekonomija ove godine porasti za samo 0,9 posto.
Šta se to mijenja u francuskoj ekonomiji pa se čuju ovakve prognoze. Kako piše Daily Telegraph, francuski predsjednik Emmanuel Macron u nastojanju da oživi ekonomiju svoje zemlje, fokus je stavio na razvoj privatnih kompanija od kojih se očekuje industrijska renesansa. Stvarnost je međutim, pokazala da plan u praksi nije urodio plodom.
Sudeći prema najavama, Francuska ne planira stezati kaiš, jer plan je da se potroši više na odbranu i unapređenje nataliteta.
Kako piše medicinski naučni časopis “The Lancet” prosječni indeks plodnosti 2050. godine globalno, iznosit će oko 1,8 djece po ženi, što je ispod praga obnavljanja stanovništva. Istraživanje, koje je proveo Global Burden of Disease (GBD) pod vodstvom Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME), moguće je porediti sa projekcijama Ujedinjenih naroda iz 2022. godine koja kažu da će prosječan broj djece po ženi u 2050., iznositi oko 2,1 i 1,8 u 2100. godini.
