Institut za međunarodne finansije: Predstoji globalni ekonomski pad ako napadi Huta na Crvenom moru ne prestanu
Predstoje loše vijesti za globalnu ekonomiju ako zapadne sile ne mogu spriječiti pobunjenike Hute koje podržava Iran da prijete komercijalnim brodovima u Crvenom moru (Huti to rade zbog izraelskog napada na Gazu), navodi se u nedavnom izvještaju.
Prema pesimističkom, ali teoretskom scenariju, svjetski BDP ove godine opada za 0,4 posto, navodi se u dokumentu Instituta za međunarodne finansije sa sjedištem u Washingtonu.
Upozorava na potrebu da Zapad porazi ili obuzda Hute koji napadaju pošiljke koje idu prema Sueckom kanalu.
- “Napadi na teretne brodove u Crvenom moru posebno su alarmantni za globalnu ekonomiju. Ponovljeni napadi Huta smanjili su prelaze u Sueckom kanalu i povećali globalne troškove transporta”, navodi se u izvještaju.
To je trenutna situacija, ali bi se mogla pogoršati ako napori američke mornarice zajedno s britanskom kraljevskom mornaricom ne uspiju suzbiti ili obuzdati te raketne napade Huta, objašnjava se u izvještaju.
To je važno jer 30% svjetske nafte prolazi kroz ovu regiju. Ako to poremeti ovaj ultra pesimistički scenario, onda će svi — uvoznici nafte ili ne — patiti od veće inflacije uglavnom podstaknute rastućim troškovima energije.
“Iako je teško predvidjeti za koliko i koliko dugo će rasti cijene energenata, pretpostavljamo da će cijene nafte i prirodnog plina porasti za 40 posto u 2024. godini”, navodi se u izvještaju. „Štaviše, predviđamo da će se rast obima globalne trgovine usporiti na 0,8% (u poređenju sa 1,6% u osnovnom scenariju) zbog nastavka napada na teretne brodove, koji bi također doprinijeli inflaciji.
Zauzvrat, to bi moglo dovesti do toga da centralni bankari poput onih u Federalnim rezervama, Engleskoj banci i Evropskoj centralnoj banci drže kamatne stope višim duže nego što mnogi ljudi očekuju. U drugim svjetovima, centralne banke će držati noge na kočnici.
U praksi bi to značilo rast BDP-a od 1,7% ove godine umjesto prognoziranih 2%, prema IIF-u. To je u poređenju sa rastom od 3,4% u četvrtom kvartalu, prema internet stranici TradingEconomics .
Situacija bi bila gora u Evropi koja bi u Evropskoj uniji imala rast od 0,4% u poređenju sa očekivanih 0,8% u osnovnom scenariju.
Veći troškovi života pripravnika hrane i energije zajedno sa povećanim troškovima zaduživanja obično usporavaju rast u velikim ekonomijama. Mnoge zemlje u Evropi već pate od inflatornog skoka koji je skočio u vrhunac kada je Rusija napala Ukrajinu i povećala troškove prirodnog gasa i nafte, posebno za one koji rade u Evropi. EU i Velika Britanija su se oslanjale na jeftinu energiju koja se uvozi iz Rusije.
Dobra vijest je da pesimistički scenario ima manje od 30% šanse da se dogodi, prema IIF-u. Međutim, s obzirom na slabljenje podrške Izraelu u SAD-u, čini se da postoji šansa da Bidenova administracija povuče vojnu podršku.
To je posebno važno s obzirom na to da Iran, koji podržava više organizacija širom Bliskog istoka, izgleda odlučan da vodi ekonomski rat na zapadu.
Huti su bili jasni, a to je da će s napadima prestati kada Izrael prestane s “genocidom nad stanovnicima Gaze”.
