Kolika je vrijednost fudbalera u Premijer ligi BiH, ko su milioneri među njima i zašto su samo dva domaća kluba sa udjelom stranog kapitala
Vijest da turski milioner Acun Ilicali nakon kupovine engleskog kluba Hull City namjerava investirati u slovenački FK Maribor, otvorilo je pitanje investicija i inozemnog kaptala, kao i cijena igrača u domaćoj, bosanskohercegovačkoj Premijer ligi. Kada je o vlasničkoj strukturi riječ, nijedan fudbalski klub u BiH nije u 100 postotnom stranom vlasništvu. Podaci koji se mogu pronaći na njihovim stranicama i u finansijskim izvještajima, pokazuju da su Vincent Tan, malezijski milijarder i američki investitor bh. porijekla Ismir Mirvić, većinski investitori i vlasnici upravljačkih uloga u FK Sarajevo.
Sportski klubovi u BiH registrovani kao udruženja
Kada je 2013.godine Tan postao većinski vlasnik FK Sarajevo, bila je to senzacionalna vijest koja je stigla iz domaće lige, još uvijek nenaviknute na strani kapital. Od tada do danas, FK Sarajevo je doživjelo još jednu metamorfozu u vlasničkoj strukturi, kada je Tan prije pet godina upravljenje klubom prepustio Vijetnamcu Nguyenu Hoaiju Namu, koji je od Tana kupio 60 od 90 posto upravljačkih, prava dok su preostalih 10 posto držali bh. investitori. Vijetnamac odlazi, te Tan ponovo postaje vlasnik svojih, ranije prodanih dionica. U klub kao investitor ulazi bh. poduzetnik Ismir Mirvić, koji je danas Predsjednik kluba i koji posjeduje 49,13 posto upravljačkih prava FK Sarajevo, jednako kao i Tan, dok preostalih 1,74 posto imaju ostali ulagači.
Finansijsku injekciju stranog investitora dobio je i HŠK Zrinjski. U decembru 2021. godine M.T.Abraham Group postao je generalni sponzor kluba na period od pet godina. Tada su predsjednik Uprave kluba Denis Lasić i potpredsjednik kluba Danko Šulenta, predložili Amiru Grossu Kabiriju, izraelskom biznismenu na čelu M. T. Abraham Groupa, da postane član Uprave šesterostrukog prvaka BiH, što je on i prihvatio.
Ali, zašto se broj klubova u BiH sa udjelom stranih investitora, završava samo na broju dva?
“Pitanje vlasništva sportskih kolektiva u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku je kočnica ulasku stranog kapitala u sport u Bosni i Hercegovini. Dok su širom Evrope i svijeta klubovi faktički postali privatne kompanije, koje pored sportskih uspjeha doživljavaju i finansijski procvat, svi sportski kolektivi u našoj zermlji registrovani su kao udruženja građana, te samim tim posluju sa “svezanim rukama” jer ne mogu na optimalan način koristiti sve resurse kako bi ulagači bili sigurni da će njihova ulaganja eventualno biti vraćena, ili iskorištena na način na koji ulagači žele”, pojašnjava za Forbes BiH, Haris Mrkonja, urednik sportskog programa na N1.
Naglašava kako privatizaciju sportskih kolektiva u bilo kom sportu u BiH sprječava važeći zakon o sportu, koji ne dozvoljava pojedincima da umjesto upravljača postanu vlasnici.
“Jednako kao i svi ostali klubovi i HŠK Zrinjski je udruženje građana, koje je, poput FK Sarajevo, imalo sreću da pronađe entuzijastičnog ulagača, ili sponzora koji će izdvojiti sredstva kako bi klub napredovao” kaže Mrkonja i dodaje:
“Ovdje treba napraviti distinkciju između FK Sarajevo i HŠK Zrinjski. Dok u FK Sarajevo Ismir Mirvić, čovjek koji ima najznačajniji procenat u sponzorstvu kluba, zajedno sa Vincentom Tanom ujedno obnaša i funkciju prvog čovjeka, predsjednika UO, Amir Gross Kabiri ima tek funkciju podpredsjednika i prema onome što su informacije iz mostarskog kluba, Kabiri kao generalni sponzor ima pravo na tek jednu poziciju u upravljačkoj strukturi kluba. To mjesto u Upravnom odboru zavrijedio je izdatkom koji je bio značajno veći u odnosu na sve ostale sponzore HŠK Zrinjski, ali za razliku od predsjednika FK Sarajevo navodno ima mnogo manje utjecaja na upravljanje klubom od Ismira Mirvića. Mostarci često ističu kako Kabiri nikada nije bio predsjednik kluba, te da ima jednake ingerencije kao i drugi potpredsjednik, Darko Šulenta”.
Svjež kapital
Nemoguće je osporiti, govori Mrkonja, da ulazak stranog kapitala, kakvu on god poziciju sa sobom nosio u sportskim kolektivima, pomaže klubovima i sportu generalno da se razvija, no trenutna zakonska ograničenja u Bosni i Hercegovini sasvim sigurno naše područje čine neatraktivnim za strana ulaganja.
Sinan Sinanović dugogodišnji sportski novinar i sportski analitičar kaže da je otvaranje fudbala u Bosni i Hercegovini prema stranim investitorima neminovnost ukoliko se želi podići nivo takmičenja, infrastrukture i cjelokupnog razvoja sporta u zemlji. Strane investicije donose svjež kapital potreban za unapređenje fudbalske scene u BiH.
“Primjer Maribora, pokazuje zapravo koliko je slovenačka nogometna scena otvorila vrata ulagačima iz Amerike, Španije, Truske…U slovenačkim klubovima najmanje je Slovenaca, i taj koncept je svugdje u svijetu prisutan, bez ulaska stranog kapitala nema napretka, sve drugo je socijala koja ima svoj vijek trajanja”, kaže Sinanović.
Prema transfermarktu HŠK Zrinjski, FK Sarajevo, FK Borac, FK Velež, NK Široki Brijeg i FK Željezničar pet je najbolje rangiranih klubova (Velež i Široki dijele poziciju), po tržišnoj vrijednosti. HŠK Zrinjski i FK Sarajevo u svojim redovima imaju po jednog igrača čija pojedinačna tržišna vrijednost iznosi milion eura (Mario Ćuže i Renan Oliveira), u FK Željezničar najveću tržišnu vrijednost imaju Vedad Muftić 300.000 eura i Nedim Mekić, također 300.000 eura. U FK Velež tri su igrača (od kojih jedan golman), koja imaju istu najveću tržišnu vrijednost, a ona iznosi 400.000 eura, U FK Borac Milan Makarić na tržištu vrijedi 500.000 eura koliko i Marijan Čavar iz NK Široki Brijeg. Uporedimo li ove cifre sa ciframa visokorangiranih igrača iz susjedstva, evidentna je razlika.
“U našoj ligi imamo igrače koji igraju za manje novca i one koji igraju za naprimjer 20.000 eura i obojica su izuzetno profesionalni, i to je kuriozitet našeg fudbala. Vrijednost koja se spominje uz imena igrača iz susjednih liga i koja je enormno veća, ne pokazuje pravu sliku tog igrača. Njegovu cijenu određuje i činjenica da on igra u zemlji koja ima jaču ligu, čiji klubovi nastupaju u inozemstvu, čija reprezentacija igra na velikim takmičenjima, što nažalost nije slučaj sa BiH. Dakle, izostanak rezultata naših klubova u Evropi, ne igranje naše reprezentacije na evropskim i svjetskim prvenstvima, svakako utječe i znatno umanjuje cijenu igrača na svjetskom nogometnom tržištu. A, igrači u našim klubovima sigurno posjeduju taj kvalitet, i kada bi se gledao učinak on je kod nekih igrača i veći nego u susjedstvu, ali jednostavno ne mogu dostići atraktivnu cijenu”, kaže Sinanović i dodaje da bi u pogledu tržišne vrijednosti domaće lige stvari trebalo posmatrati u širem kontekstu.
“Svako hoće da kupuje skupljeg igrača, jer kad je igrač skuplji svi zarađuju. Kod transfera sa nekom malom cijenom nema zarade, niko tu ne vidi svoj interes. Tako stvari funkcionišu, jedno drugo povlači”, govori Sinanović.
U nastavku donosimo pregled vrijednosti pet najbolje rangiranih klubova BiH i igrača prema transfermarktu:
HŠK Zrinjski, 9,25 miliona eura (17,6 miliona KM)
Tržišna vrijednost tima HŠK Zrinjski iz Mostara je 9,25 miliona eura ili 17,6 miliona KM. Mario Ćuže igrač je čiju vrijednost na tržištu transfermarkt rangira na mjesto broj 1, i ona iznosi milion eura, drugi igrač sa najvećom tržišnom vrijednošću je Nemanja Bilbija sa 700.000 eura (1.369.00 KM)
FK Sarajevo, 8,20 miliona eura (15.646.000 KM)
Vrijednost bordo tima iz Sarajeva iznosi 8,20 miliona eura ili 15.646.000 KM. U klubu s Koševa najveću tržišnu vrijednost na kraju 2023. godine imao je Renan Oliveira, i ona iznosi milion eura dok je drugorangirani sa 800.000 eura (1.560.000 KM) Ajdin Hasić.
FK Borac, 6.25 miliona eura (11.734.000 KM)
FK Borac vrijedi 6,25 miliona eura ili 11.734.000 KM, a u njegovim redovima Milan Makarić ima najveću tržišnu vrijednost, a ona iznosi 500.000 eura.
FK Velež, 4,80 miiliona eura (7.823.000 KM)
Vrijednost FK Velež iznosi 4.80 miliona eura ili 7.823.000 KM. U mostarskom klubu vrijednost tri igrača procijenjena je na isti iznos, od 400.000 KM; Giorgi Guliashvili, Ante Oreč i Osman Hadžikić.
NK Široki Brijeg, 4,80 miliona KM (7.823.000 KM)
Još jedan klub iz Hercegovine rangiran je visoko. Transfermarkt i njegovu tržišnu vrijednost određuje istim iznosom kao i u slučaju FK Velež. Od igrača u klubu najveću vrijednost u decembru 2023. godine imao je Marijan Čavar 500.000 eura.
FK Željezničar, 4,45 miliona eura (7.823.000 KM)
Fudbalski klub sa Grbavice na tržištu vrijedi 4,45 miliona eura ili 7.823.000 KM. U njegovim redovima istu najvišu tržišnu vrijednost od 300.000 eura imaju dva igrača Vedad Muftić i Nedim Mekić.
