Bogati sve više troše na odmore, otmjene večere, privatne avione i jahte
Bogati su ove godine iznijeli na leđima globalno tržište luksuznih proizvoda uprkos ekonomskim i političkim neizvjesnostima. Svoje trošenje preusmjerili su sa tradicionalnih luksuznih dobara ka vrhunskim iskustvima kao što su putovanja i fina gastronomija, pokazuje novi izvještaj.
Globalna potrošnja u okviru industrije luksuza trebalo bi da dostigne 1,66 biliona dolara do kraja godine. To su podaci studije kompanija Bain & Company i Altagamma. Taj iznos je na nivou prošle godine uprkos smanjenju baze kupaca i slabijoj potrošnji tzv. „aspiracionih“ kupaca. Odnosno onih sa nižom neto vrijednošću.
Ova godina je obilježena „tektonskim pomakom“ u trošenju na luksuz. Bogati sve više izdvajaju za iskustva poput krstarenja i gastroturizma, boravka u luksuznim hotelima, jahti, privatnih aviona i otmenih obroka. Manje troše na tradicionalna luksuzna dobra poput luksuznih automobila, umjetničkih djela i kožne galanterije.
Visoke stope rasta
Potrošnja na luksuzna krstarenja porasla je za 12% u odnosu na 2024. godinu, navodi izvještaj. Izdvajanje na privatne avione i jahte poraslo je 11%, finu gastronomiju 7%, a luksuzne hotele takođe za 7%.
Nasuprot tome, potrošnja na lične luksuzne proizvode ostala je nepromijenjena. Trošenje na luksuzne automobile palo je 4%, a potrošnja na umjetnička djela 7%.
Ukupna baza potrošača na tržištu luksuza smanjila se na procijenjenih 340 miliona 2025. godine, sa 400 miliona u 2022., ali, „veliki potrošači“ i dalje dominiraju, čineći skoro polovinu tržišta.
Izazovi za tržište luksuza
Iako je tržište ličnih luksuznih proizvoda stabilno, Bain i Altagamma upozoravaju da se industrija suočava sa „momentom istine“ zbog ekonomskih i geopolitičkih neizvjesnosti. Prodaja satova, pogođena visokim carinama na proizvode iz Švicarske, podstiče rast tržišta polovnih satova, navodi se u izvještaju. Kožna galanterija posrće, jer se nije pojavio nijedan „herojski“ model torbe koji bi pogurao prodaju. Nakit i naočare prednjače u rastu, dok prodaja obuće, proizvoda za njegu kože i šminke opada.
„Ovo je trenutak istine za luksuz. Da se uzdigne kroz etiku, inkluzivnost i autentičnost ili da se povuče u elitizam“, izjavila je Claudia D’Arpizio, direktorka sektora luksuznih dobara u Bain & Company.
Francuski konglomerat luksuznih proizvoda LVMH, koji posjeduje brendove kao što su Tiffany & Co, Louis Vuitton, Hennessy, Dom Pérignon i drugi, bilježio je rast tek u trećem kvartalu ove godine. Veći dio godine bio je opterećen carinama i drugim ekonomskim poremećajima, saopštila je kompanija. Ipak se organski rast vratio u trećem kvartalu, i to 1% na godišnjem nivou.
Bogati i umjetnost
Uprkos padu prodaje umjetničkih djela, koji je iznosio 12% između 2023. i 2024., nekoliko aukcija vrijednih desetine miliona dolara premašilo je očekivanja ove nedjelje. „Portret Elizabet Lederer“ Gustava Klimta, jedan od samo dva preostala Klimtova portreta u privatnom vlasništvu, prodat je za 236,3 miliona dolara u sklopu lične kolekcije pokojnog kozmetičkog milijardera Leonarda Laudera, znatno iznad procijenjene vrijednosti od 150 miliona.
Apstraktna slika Marka Rothkoa prodata je u ponedjeljak za 62,1 milion dolara. To je bilo više od procijenjene cijene od 50 miliona. Klimtovo djelo Blumenwiese (Cvjetna livada) dostiglo je cijenu od 86 miliona dolara (procjena: 80 miliona). Sotheby’s je također prodao čuvenu WC šolju od čistog zlata za 12 miliona dolara.
Mary Whitfill Roeloffs, Forbes
