Sagovornik Forbesa u novembru je preporučio kupovinu bitcoina jer će rasti cijena: Sad ima novi savjet

BIZNIS Forbes Srbija 10. mar 2024. 07:43 > 10. mar 2024. 07:44
featured image

10. mar 2024. 07:43 > 10. mar 2024. 07:44

Ko je pažljivo čitao i povjerovao predviđanjima sa kraja prošle godine, zadovoljno trlja ruke. Bitkoin je zaista, poslije jesenjeg posrtanja, ove godine uzletio. Još niko ne smije da prognozira koliko će dugo osvajati nove visine, nema dileme da će pomalo i posustajati, ali nema ni garancije da će biti jeftiniji nego sada. Skoro kao u tekstu stare pripovjetke – ako ne kupiš kajaćeš se, ako prodaš kajaćeš se.

Forbes Srbija je za savjet pitao Aleksandra Matanovića, vlasnika licencirane kripto mijenjačnice ECD, koji je u novembru poručio svima da kupuju bitkoin jer će u 2024. biti bolja cijena. Sada kaže da su prognoze otežane prije svega zbog glavnog pokretača rasta. To je izlazak najpopularnije kripto valute na Volstrit.

„Problem kada je prognoza u pitanju je to što sad imamo još jedan dodatni faktor koji utiče na cijenu, a to su ETF-ovi, odobreni početkom januara“, kaže Matanović za Forbes Srbija. „Očekivalo se da će njihovo lansiranje dovesti do rasta cijena. Međutim, dalje kratkoročne prognoze su sada nezahvalne. Ako pratimo šta kažu neki od poznatijih analitičara, idu od konzervativnih, da će ići do najviše 80.000 dolara vrijednosti, do onih koji vide i nekoliko stotina hiljada dolara“.

Novajlija na Volstritu

Kako su otvorena vrata institucionalnim investitorima da ulažu u bitkoin mogući su nagli i neočekivani skokovi i padovi. I to zato što je on nova prilika za ulaganja.

„Za razliku od nekih drugih stvari kojma se već dugo trguje na berzama, ovo je potpuno nova stvar”, napominje Matanović. „Uzmimo primjer Gugla i Majkrosofta, tu takođe nekad postoje nagli skokovi i padovi cijena akcija, ali su mnogo rijeđi i manje izraženi. Ipak, veliki investitori u njih već dugo ulažu, mogu malo da koriguju portfolio, ali malo je krupnih investitora koji tu već nemaju pozicije i ne postoji velika šansa da se pojavi toliko krupni investitor koji bi drastično poremetio tražnju. Kod bitkoina je to moguće. Mnogim velikim investitorima je on bio nedostupan do sada, a teško je reći kako će se ko od njih ponašati prema ovoj vrsti imovine sada kad u nju može da investira. Dovoljan je jači dotok kapitala od samo jednog krupnog institucionalnog investitora i da imamo ozbiljan skok vrijednosti bitkoina”.

Shutterstock/Jaruwan Jaiyangyuen

Baš kao što od velike tražnje cijena može da ode u nebo, tako bi skliznula nadole ukoliko se na prodaju odluče oni koji su bitkoine manje platili.

„Ima ljudi koji godinama čuvaju bitkoine i možda će ih sada prodati“, objašnjava Matanović. „Prije nekoliko dana je u istom danu bio veliki skok i nagli pad. Neko je, ko bitkoine drži od 2010. godine, riješio da ih proda. Čuvao ih je 14 godina. Tada ih je platio oko 30 centi, a sada prodao za 67.000 dolara. Prodao ih je puno i pogurao cijenu na dole“.

Na duge staze, ipak veruje on, ima razloga za optimizam. ETF za zlato su odobreni 2004. godine. Poslije toga je cijena ovog plemenitog metala utrostručena. A početak institucionalnog ulaganja u bitkoin je krenuo bolje od očekivanog.

„Prvi dan trgovanja je oborio rekord. Nikada se nekim ETF prvog dana nije toliko trgovalo. Zlato je tada oborilo rekord, a bitkoin sada”, napominje Matanović. „Nastavili su da padaju i neki drugi rekordi. Izlazak bitkoina na Volstrit je bio bolji od očekivanja, a očekivanja su bila dobra”.

Suprotstavljene sile

Skokovit rast vrijednosti bitkoina, međutim, nije natjerao njegove vlasnike u Srbiji da požure da ga unovče. Interesovanje nije drastično povećano.

„Dvije suprotne sile sada vuku vlasnike bitkoina“, objašnjava nam slikovito Matanović. „Kada neko vidi rast cijene, ima dosta smisla da se riješi da ga proda uz profit. Ali, s druge strane, razmišlja i šta ako sutra bude vrijedio još više. Ja ga prodam za 67.000 dolara, a on za mjesec dana dostigne 85.000 dolara. Tako da se povećava broj onih koji bi da prodaju, ali i onih koji ne bi“.

U ovom trenutku izgleda da je lakše prognozirati vrijednost bitkoina na duži, nego na kraći rok. Niko ne bi da garantuje koliko će biti na kraju godine, ali Matanović vjeruje da će za nekoliko godina – vrijedeti još više.

„Verujem da će za četiri do pet godina vrijedeti osjetno više”, sumira Matanović. „Kratkoročno je nezahvalno procijenjivati. Ova godina je krenula neobično optimistično, ali nikad se ne zna šta može da se desi. Dugoročno sam optimističniji nego ranije, iako mi ni ranije nije nedostajalo optimizma. Sa ETF-ovima i izlaskom na berzu, cijela priča je dobila pečat legitimiteta. Smanjila se šansa za regulatorne probleme. Sad bitkoin ima jaka leđa”.

Ali, jasnog recepta i uputstva da li ga kupovati ili prodavati – nema.

„Ljudi često vole da čekaju pravu cijenu za kupovinu, ali ne postoje garancije da će cijene biti niža. Tržište je promijenjivo. Ima uspone i padove. Ne znamo da li će doći do 150.000 i pasti na 80.000 dolara. Tada će možda kupovina za 80.000 djelovati kao dobra odluka, ali iz današnjeg ugla ta cijena nije dobra. Dugoročno se pokazalo da ima trend rasta, pa se na mnoge cijene nije nikada vratio i zato je opasno čekati pad da bi se kupilo jeftinije. Najpametnije je, ko nije profesionalni investitor, da kupuje redovno, mjesečno. Na taj način će amortizovati oscilacije”, zaključuje Matanović.

“Rudari” pred manjom nagradom

Pitali smo je li vreme za prodaju i Stefana Ristića, vlasnik sajta koji se bavi pitanjima bitkoina, ali i softverima za rudarenje. I pored rekordnih cijena, odgovara nam bez dileme – da sada ne bi prodavao.

„Ne bih sigurno prodavao“, kaže Stefan za Forbes Srbija. „U suštini je kripto tržište ciklično i ponavlja se na četiri godine“.

Za otprilike 42 dana na programu je – halving. „Rudari“ znaju o čemu je riječ. To je momenat kada im se prepolovi nagrada za rudarenje, a misli se na nagradu koju dobijaju u vidu novih bitkona. I halving se dešava svake četiri godine. Znači da se smanjuje broj novih bitkoina u opticaju.

„Prvi put je bio 2012. godine i to je bio veliki katalizator za tržište“, dodaje Stefan. „On dovodi do veće potražnje, jer se smanjuje broj novih bitkoina. To se dešavalo i 2013. i 2017. i 2021. u godinama poslije smanjenja nagrade. Halving je bitkoinova funkcija. Majneri štite bitkoin i za to dobijaju nagradu. Svake četiri godine nagrada se prepolovi. Sada je šest novih bitkoina, a biće tri“.

U opticaju je sada, čujemo od Stefana, između 18 i 19 miliona bitkoina. Maksimum je zacrtan na 21 milion. I tog momenta se više neće pojavljivati novi, a majneri će ostati bez nagrade. Taj momenat će se desiti poslije 2100. godine – pominje se 2140. godina.

„Kada je tržište u pitanju ne možemo ništa pouzdano da predviđamo, ali prethodna dva halvinga su dovela do novih najvećih cijena“, kaže Stefan. „Pretpostavka je u pitanju, ali možda će biti u narednih mjesec, dva skok, biće turbulencije oko izbora, ako ne ove, onda naredne godine i verujem da će bitkoin vrijediti duplo“.

Dodatnu nepredvidivost putanje uneo je izlazak bitkoina na Volstrit.

„Ulazak bitkona znači da mnogo velikih institucionalnih investitora mogu da trguju, a ako mnogo raste interesovanje možda vidimo veći rast“, potvrđuje i Stefan.

Na početku stvaranja bitkoina, „rudarima“ je pripadalo po 50 bitkoina kao nagrada. Kada je prvi put prepolovljena, 2012. godine, bitkoin je vrijedio oko 12 dolara. Drugi halving se desio kada je bitkoin vrijedio nepunih 700 dolara, a treći kada je premašio 8.500 dolara. Ovih dana bitkoin ruši rekorde i premašuje i 69.000 dolara.