Koliko bi rat mogao koštati izraelsku ekonomiju i kako to izgleda na primjeru kampanje ZARE
Izraelska ekonomija mogla bi pretrpiti gubitke do oko 10,5 milijardi dolara godišnje, a hiljade ljudi bi moglo ostati bez posla ako zemlja postane meta potpunog međunarodnog bojkota. Ovo navodi u izvještaju Ministarstva finansija, koji je objavljen prošle sedmice nakon dvogodišnje pravne bitke. Šestostranični izvještaj, završen sredinom 2013., upozorava na štetu koja bi mogla varirati od 130 miliona dolara godišnje do 500 otpuštanja, pa sve do 10,5 milijardi dolara i 36.500 otpuštanja, u zavisnosti od opsega i brzine bojkota širom svijeta.
Država je pristala učiniti izvještaj javnim nakon žalbe Pokreta za slobodu informacija, izraelske nevladine organizacije. Ministarstvo je inicijalno odbilo objaviti izvještaj, navodeći da bi njegovo objavljivanje moglo strateški naštetiti izraelskoj ekonomiji. Ovaj izvještaj dolazi u trenutku kada izraelski zvaničnici izražavaju sve veću zabrinutost zbog napora pro-palestinskih aktivista da podstaknu bojkot Izraela. Ministri su obećali boriti se protiv pokušaja bojkota putem zakonodavnih i pravnih sredstava, dok kampanja Bojkota, dezinvestiranja i sankcija (BDS) izgleda da dobija na snazi.
Za FORBES BiH piše prof. dr. Sanel Halilbegović.
Ovih dana smo svjedoci čestih poziva na bojkotiranje izraelskih proizvoda, kao i kompanija povezanih s Izraelom. Aktivisti često ističu da ne žele podržavati izraelske proizvode i kompanije zbog brutalnih i neselektivnih napada na Gazu, koji su rezultirali gubicima života, a pogotovo života nedužne djece. Ovi pozivi imaju globalni odjek, proširujući se putem kako protesta tako i društvenih mreža te organiziranih kampanja i (ne)formalnih pokreta u nekim zemljama.
Nekako još od Covid krize postajemo svjedoci sve veće i snažnije polarizacije društva – tada su neki bili za vakcinaciju, a neki opet strastveno protiv. Zatim je došao napad na Ukrajinu i donio svoj polarizirajući paket, da bi isti kulminirao u zadnjih par mjeseci napada na Gazu. Čini se da svijet nikad nije bio podijeljeniji, kako u samom stavu, tako i u intenzitetu istog. Od glumaca, pjevača, (naravno) političara, pa i do kompanija, svi imaju neki stav o Gazi i Izraealu, ali čini se da smo dosegli novi nivo reakcije kada je u pitanju nedavna kampanja modne kompanije Zara, inače jedne od mnogih kompanija u sastavu konglomerata Inditex-a iz Španije.
Zara je, bar po mišljenju mnogih komunikologa i PR eksperata iz svijeta, poprilično neoprezno startala sa kampanjom te što bi se reklo, stala na žulj mnogima koji su strastveni korisnici Zarinih proizvoda, a naravno “običan čovjek” samoj Zari nije ostao dužan. Svjedoci smo video objava po raznim društvenim mrežama, poziva na bojkot pa čak i poziva na uništenje Zara proizvoda koje upravo jedan “običan čovjek” ima u svom posjedu. Pitanje je kakve će to finansijsko ekonomske ramifikacije imati po Zaru, tj. Inditex?
Prije svega treba spomenuti da sam bojkot Zarinih proizvoda i ne “povrijeđuje” kompaniju toliko, osim ako ne bojkotujete cijelu gammu njenih proizvoda kao što su brendovi Stradivarius, Bershka, Pull and Bear, Massimo Dutti i slično. Inditex (krovna firma koja vodi Zaru i pretohodno pomenute brendove) pripada tzv. fast-fashion kategoriji kompanija koji je u stvari derivat FMCG (fast moving consumer goods – robe “brze” potrošnje) i takve firme su veoma dobro horizontalno, a i vertikalno integrirane.
Gotovo je nemoguće saznati (bez da imate uvida u samo poslovanje Inditexa) koje sve firme su u cjelovitom ili djelomičnom vlasništvu Inditexa, ali taj broj firmi je zasigurno veliki i bilo bi jako teško to sve upratiti, a pogotovo bojkotovati. Slična situacija je bila sa Coca Colom koja je gigantski konglomerat sa stotinama firmi pod svojim krovom. Možda možete bojkotovati Coca Colina pića, a da li bojkotujete recimo proizvođača flaširane vode pod njihovim krovom? Ili da li bojkotujete proizvođača chipsa ili neke druge brze hrane koji su pod istim krilom?
Sa stanovišta investicionih finansija Inditex stoji odlično. Gotovo rekordno dobro. Na grafikonu se vide performance Inditexovih dionica u zadnjih 5 godina, I lako je primjetiti da se cijena jedne dionice Inditexa drži na rekordno visokom nivou.
Čak i kada se pogleda Inditex-ova fundamentalna strana finansija, i tu stoje jako dobro. Pored redovnih dividendi i solidnog dividendnog prinosa, Inditex-ove dionice predstavljaju “bolju priliku” od konkurenata pa čak i cjelokupne industrije fast fashion-a. Tako na primjer, cijela industrija ima price-to-earnings-ratio (PE ratio) od 35, dok njihov najbliži konkurent, poznata skandinavska modna kuća H&M, ima PE ratio od 45. Sa iste strane Inditex ima PE ratio od jako primamljivih 24 (generalno niži PE ratio predstavlja „bolju investicionu priliku“ za investitore), te se stiče utisak da bar sa ove investiciono finansijske strane, Inditex ima dovoljno prostora za rast i u budućnosti.
Kakva budućnost čeka Zaru?
To u mnogome zavisi od reakcije menadžmenta kompanije koji se nalazi u veoma nezavidnom položaju i izuzetno napetom i nategnutom stanju njihovih potrošača koji samo iščekuju kakav bi to slijedeći potez Inditexa mogao biti, a bilo kakvo podcjenjivanje “zbirne moći” krajnjih potrošača nije dobro i ukoliko na neki način Inditex i Zara ne probaju da repariraju situaciju bi moglo biti pogubno ne samo na njihov finansijski rezultat već i na renome i imidž koji se ne stiče preko noći.
Vrlo je indikativno to da su određeni investicioni fondovi koji su u svom portfoliju imali ogromne količine dionica Inditexa, počeli da smanjuju ili eliminiraju udio Inditexa u svom portfoliu, što bi u konačnici moglo da predstavlja problem ovoj kompaniji i radi pritiska koji bi na njih vršili dioničari.
Iz lokalne perspektive, ne očekuju se neke tektonske promjene u smislu poslovanja Inditexa u BiH i regiji, jer na žalost radi niskog raspoloživog dohotka, mnogi konzumenti Zare i Inditexa će čekati eventualnu reakciju u smislu smanjenja cijena, a onda će potrošač na tren zaboraviti svoj stav prema kompanijii prema napadima na Gazu da bi “namirio” sebe po povoljnijoj cijeni. Države čiji stanovnici imaju i veći rapoloživi dohodak, a i više alternativa od naše regije, relativno lako i bezbolno može da preusmjeri svoj novac negdje drugo tako da tu ne bi bilo iznenađenje da se vidi smanjenje prometa Zare i Inditexa pa čak i zatvaranje određenih prodajnih lokacija.