Presuda stoljeća: Google neće morati prodati Chrome ni Android, ali mora otvoriti vrata konkurenciji

Google neće biti prisiljen da proda svoj Chrome pretraživač niti Android operativni sistem, presudio je savezni sudija u utorak, u ključnom antimonopolskom slučaju. Odluka predstavlja značajnu pobjedu za ovu tehnološku kompaniju, koja je tako izbjegla najradikalniji mogući ishod nakon što je utvrđeno da je Google nezakonito monopolizirao tržište internet pretrage.

Iako Google neće morati prodavati Chrome ili Android, bit će obavezan da određenim kvalifikovanim konkurentima omogući pristup podacima o pretragama kako bi se podstakla konkurencija. Također, kompaniji će biti zabranjeno sklapanje i održavanje ekskluzivnih ugovora koji se odnose na distribuciju usluga poput Chromea, Google pretrage, Google Assistenta i Gemini aplikacije.

Ti ugovori su predstavljali značajan izvor prihoda za Google i omogućavali široku dostupnost njegovih usluga. Ipak, kompanija je ranije sama predložila ukidanje takvih ugovora kao mogući kompromis. Sudija američkog Okružnog suda Amit Mehta je u utorak djelimično prihvatio Googleove predložene mjere, piše CNN.

Ova presuda dolazi u trenutku kada se Google suočava s izazovima iz oblasti umjetne inteligencije, a također se priprema i za odbranu svoje online oglašivačke djelatnosti, koja je ranije ove godine također proglašena nezakonitim monopolom.

„Google neće biti obavezan da proda Chrome, niti će sud uključiti potencijalnu prodaju Android operativnog sistema u konačnu presudu,“ stoji u sudskom dokumentu.

U saopćenju objavljenom u utorak, Google je naveo da odluka naglašava koliko se tehnološki sektor promijenio s dolaskom AI-ja, koji „ljudima pruža mnogo više načina da dođu do informacija.“ Kompanija je, međutim, izrazila zabrinutost zbog uticaja novih pravila na privatnost korisnika.

„Sud je ograničio način na koji distribuiramo Googleove usluge i zahtijevaće da dijelimo podatke o pretragama s konkurencijom. Zabrinuti smo kako će te mjere uticati na korisnike i njihovu privatnost, i pažljivo razmatramo presudu,“ navodi se iz Googlea.

Ministarstvo pravde SAD-a pozdravilo je odluku, navodeći da ona „prepoznaje potrebu za mjerama koje će otvoriti tržište općih pretraživačkih usluga“ i da se mora spriječiti Google da koristi iste antikonkurentske taktike u AI prostoru kakve je koristio da monopolizira tržište pretrage.

„Nastavićemo analizirati mišljenje suda kako bismo razmotrili naredne korake i mogućnost dodatnih mjera,“ izjavila je pomoćnica državnog tužioca Abigail Slater.

Presuda je s velikom pažnjom praćena širom Silikonske doline, budući da se i drugi tehnološki giganti suočavaju s antimonopolskim tužbama američke vlade.

Sudija Mehta je napisao da je uspon generativne umjetne inteligencije „promijenio tok ovog slučaja“, naglašavajući da je ključno spriječiti da Googleova dominacija u pretrazi pređe i na područje generativnog AI-ja.

„Za razliku od tipičnih slučajeva gdje je zadatak suda da odlučuje na osnovu istorijskih činjenica, ovdje se od suda traži da gleda u kristalnu kuglu i predvidi budućnost,“ napisao je. „To baš i nije specijalnost sudova.“

Sudija Mehta je još prošle jeseni presudio da je Google prekršio američke antimonopolske zakone kroz svoju djelatnost u oblasti internet pretrage, navodeći da je kompanija „monopolist, i da se ponašala kao takva kako bi zadržala svoj monopol.“

Tokom višesedmične druge faze suđenja, fokusirane na mjere, Google je tvrdio da bi prijedlozi Ministarstva pravde mogli štetiti potrošačima otežavajući im pristup preferiranom pretraživaču, te naštetiti američkoj ekonomiji i tehnološkom liderstvu. Šefica tima za Chrome, Parisa Tabriz, svjedočila je da bi prisilna prodaja Chromea rezultirala verzijom pretraživača koja bi bila „sjena sadašnje“, vjerovatno nesigurna i zastarjela.

Google godinama sklapa ekskluzivne, višemilijardne ugovore s proizvođačima uređaja poput Applea, kako bi osigurao poziciju podrazumijevanog pretraživača na pametnim telefonima i web pretraživačima – time jačajući dominaciju zasnovanu na navici korisnika, a ne na stvarnom izboru. Do 2020. godine, 95% svih pretraga na mobilnim uređajima u SAD-u obavljeno je putem Googlea, naveo je Mehta u presudi.

Zabrana sklapanja ekskluzivnih distribucijskih ugovora smatra se načinom da se tržište izjednači. Googleu će biti zabranjeno da sklapa ugovore koji zahtijevaju da kompanije unaprijed instaliraju Google pretragu, Chrome, Google Assistenta ili Gemini kako bi dobile pristup Play Storeu.

Međutim, mnogi proizvođači uređaja će vjerovatno i dalje nuditi Googleove usluge zbog njihove popularnosti, smatra Carolina Milanesi, predsjednica i glavna analitičarka istraživačke firme Creative Strategies.

„Vrijednost koju ove kompanije donose proizvođačima i partnerima je takva da sumnjam da će se mnogi odlučiti ne unaprijed instalirati njihove usluge,“ rekla je.

Googleu će i dalje biti dopušteno da plaća partnerima za distribuciju svojih usluga – uključujući i svoj pretraživač – na njihovim proizvodima. Apple i Google imaju unosan dogovor u kojem Google plaća milijarde dolara kako bi ostao podrazumijevani pretraživač na Appleovom Safari pretraživaču. Prekid tog partnerstva značio bi gubitak pristupa jednom od najpopularnijih pametnih telefona na svijetu za Google, dok bi Apple ostao bez važnog izvora prihoda.

„Prekid Googleovih uplata gotovo sigurno bi imao ozbiljne – u nekim slučajevima i pogubne – posljedice za partnere, srodna tržišta i potrošače, što je bio razlog da se ne uvede potpuna zabrana plaćanja,“ stoji u presudi.

Analitičar Dan Ives iz Wedbush Securities smatra da je ova presuda pobjeda i za Apple i za Google, posebno nakon izvještaja Bloomberga da bi ove dvije kompanije mogle sarađivati na integraciji Googleovog Gemini AI-ja u Appleovog glasovnog asistenta Siri.

„Iako je Google formalno spriječen u sklapanju ‘ekskluzivnih ugovora’ za pretragu, ova odluka sada postavlja temelje da Apple nastavi svoje partnerstvo i potencijalno ga proširi na AI saradnju s Google Gemini,“ rekao je u bilješci investitorima.

Odluka je ukupno gledano pobjeda za Google, kaže Robert Siegel, predavač menadžmenta na Stanford School of Business. Ipak, zabrana ekskluzivnih ugovora znači da će se Google sada morati više potruditi da osvoji korisnike, posebno uz sve jaču konkurenciju od strane OpenAI-a i Perplexityja – potonji je prošlog mjeseca čak ponudio da kupi Chrome, iako se ta ponuda smatrala nerealnom.

„Sve će se svesti na to ko će ponuditi najbolje rješenje za način na koji ljudi u budućnosti komuniciraju s tehnologijom i vještačkom inteligencijom,“ zaključio je Siegel.