“Mogli bismo izgubiti oko 300 miliona eura izvoza” – Vjekoslav Vuković za Forbes BiH
Od 1. januara ove godine počela je primjena CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism). Riječ je o mehanizmu koji reguliše emisije ugljen dioksida u međunarodnoj trgovini, omogućavajući zemljama Evropske unije da naplaćuju nadoknadu (karbonski porez) za proizvode iz zemalja izvan Unije, koji su proizvedeni sa visokim emisijama CO2. Pojednostavljeno, ko od izvoznika iz BiH u proizvodnji više zagađuje, tj. ima veće emisije ugljen dioksida, mora i više da plati. Niže emisije znače veću konkurentnost na tržištu EU.
Bosna i Hercegovina, čija industrija se u najvećem dijelu oslanja na proizvodnju iz fosilnih goriva još nema vlastiti sistem trgovanja CO₂ dozvolama (ETS), zbog čega novac koji bh. kompanije izdvajaju za „karbonske takse“ neće ostati u zemlji, već završavati u budžetu Evropske unije – umjesto da se ulaže u modernizaciju industrije.
Koliko je bh. privreda spremna za CBAM, i koliki su mogući gubici po izvoz, samo su neke od tema o kojima smo razgovarali sa Vjekoslavom Vukovićem, potpredsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH).
Trenutna cijena tone emitovanog ugljika oko 75 eura
CBAM, pojašnjava Vuković, proizlazi iz uredbe Evropske unije iz 2023. godine kojom je utvrđena i njegova cijena. Ova mjera predstavlja dio šire politike provođenja ciljeva Kyotskog protokola o smanjenju emisija stakleničkih plinova, prema kojoj Evropska unija planira smanjiti emisije za 50% do 2030. godine te postići klimatsku neutralnost do 2050. godine.
Ono što je dobro je činjenica da će se u prvoj godini primjene CBAM mehanizma, vršiti naplata 2,5% od ukupno napravljenih emisija CO2, Vjekoslav Vuković za Forbes BiH
Iako se navedeni rokovi na prvi pogled čine dugoročnim, kaže on, potrebno je u tom periodu cijelokupnu industriju na tržištu Evropske Unije i van nje, kada se govori o uvoznicima, prilagoditi tom mehanizmu.
“Ni same kompanije, a često ni šira javnost, u početku nisu znali šta je zapravo karbonski porez ili karbonska taksa koju treba plaćati. Ona se trenutno plaća direktno Evropskoj uniji, a ne Bosni i Hercegovini. Naime, prilikom izvoza robe iz BiH na tržište EU, porez se u prvoj fazi primjenjuje na pet ključnih kategorija proizvoda: cement, čelik, željezo, aluminij, mineralna gnojiva i tekući vodik. U narednim fazama, prema strukturi tarifnih brojeva, oporezivanju će podlijegati i svi proizvodi koji sadrže neku od navedenih komponenti”, kaže Vuković i dodaje:
“Trenutna cijena jedne tone emitovanog ugljika iznosi oko 75 eura. Za industriju koja nije prilagođena savremenim standardima, koja nema razvijenu energetsku efikasnost, odgovarajuće sisteme filtracije i usklađenost s propisanom metodologijom, ovaj trošak može značajno umanjiti konkurentnost takvih preduzeća na evropskom tržištu.”
Novac od karbonskog poreza, pojašnjava naš sagovornik, koji u sadašnjim okolnostima ostaje Evropskoj Uniji, potpunom implementacijom Uredbe EU (2023/956 o uspostavi CBAM-a, op.a), završetkom uspostave bh. berze električne energije, te sistemskom pripremom domaćih kompanija, u budućnosti bi trebao ostajati u BiH, te se koristiti za subvencije, podršku kompanijama kao i proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.
“Imali bismo tada „green steel“, „green aluminium“ i slično, što bi značajno olakšalo njihov plasman na tržište Evropske unije”, naglašava Vuković.
Da bi se to desilo, neophodno je bilo da BiH uspostavi državni sistem trgovanja emisijama (Emissions Trading System, ETS), što ona, do danas nije učinila. ETS postavlja ograničenje emisija CO₂: kompanije koje emitiraju manje od svojih dozvola mogu prodati višak, dok one koje premaše limit moraju kupiti dodatne dozvole ili platiti kazne, čime bi novac takvim trgovanjem ostajao u BiH, dok bi se istovremeno stvarao tržišni poticaj za smanjenje emisija i prelazak na čistije tehnologije.
BiH nije uspostavila državni sistem trgovanja emisijama
BiH, međutim, do danas nije uspostavila ovaj sistem, i karbonski porez je, kako pojašnjava Vuković, samo jedna od njegovih posljedica.
“Vanjskotrgovinska komora BiH tokom protekle tri godine organizirala je niz edukacija i obuka za kompanije, koje su obuhvatale izvještavanje, popunjavanje potrebnih obrazaca, način deklariranja, kome se ti podaci dostavljaju, kao i takozvano karbonsko računovodstvo. Kompanije su sada u velikoj mjeri pripremljene, iako je ostalo još određenih detalja da se dorade, međutim, ostaje veliki problem, jer u taj sistem mogu ući samo države, kompanija ne može sama pristupiti. Bilo bi dobro da nadležno tijelo u Bosni i Hercegovini primijeni tu uredbu u potpunosti, i donese niz podzakonskih akata, kako bi se proces mogao zajednički riješiti”, napominje Vuković.
Vremena više nema, naglašava on. Robe koje od januara dolaze iz BiH na granicu s Evropskom Unijom, u carinskoj deklaraciji moraju imati i CBAM deklaraciju.
“Ona će se plaćati krajem devetog mjeseca 2027.godine, ali sada se kao karbonska deklaracija fakturira u obliku jednog financijski obaveznog dokumenta. Taj teret pada na izvoznika, a mi izvozimo 72 posto roba na tržište Evropske Unije. Dakle, veliki broj kompanija u BiH bit će s time pogođen, i mi očekujemo, prema nekim najcrnjim prognozama i izračunima, da bismo mogli zbog te vrste nekonkurentnosti izgubiti oko 300 miliona eura izvoza”, govori Vuković za Forbes BiH.
Ono što je dobro ističe on, je činjenica da će se u prvoj godini primjene CBAM mehanizma, vršiti naplata 2,5% od ukupno napravljenih emisija CO2, što znači, ako je određena industrijska grana dužna 100.000 eura emisija, fakturirat će joj se svega 2,5% tog iznosa.
Kompletan intervju Vjekoslava Vukovića za Forbes Magazin
Autorizacija izvoznika
“Novina je da će od 1. januara kompanija uvoznik iz Evropske Unije autorizirati izvoznika od kojeg kupuje robu. To u praksi znači da ona mora prijaviti svog dobavljača iz BiH, da se zna od koga dolaze robe, da one moraju biti deklarirane, a ta kompanija morat će kupiti određeni broj karbonskih certifikata, što zapravo znači da ima adekvatan broj sredstava, količinu sredstava, deponiranih za te namjene, da se porez može platiti. Ukoliko to niste sposobni, nema izvoza na tržište Evropske Unije”, pojašnjava Vuković.
Izvještavanja o emisijama u proizvodnji (carinska ili karbonska deklaracija) kao finansijsko obavezujući dokument će se unutar EU provjeravati.
“Sankcije za lažno prijavljivanje i lažno izvještavanje su jako velike, i mogu iznositi dodatnih 10 do 50 eura po toni karbona, koji je sada 75 eura po toni”, kaže Vuković i dodaje kako će Vanjskotrgovinska komora BiH i dalje insistirati pred nadležnim institucijama, da, barem tokom ove godine kada se sredstva deponiraju, donesu što veći broj direktiva kako bi bh. kompanije zadržale svoju konkurentnost.
Elektro – energetski sektor
Na ministarskom savjetu energetske zajednice održanom u Beču, Crna Gora i Bosna i Hercegovina su tražile odgodu primjene CBAM-a, međutim, iz EU nisu dobili zeleno svjetlo. Prema dosadašnjim analizama elektro-energetski sektor u BiH će biti najviše pogođen primjenom ovog mehanizma. Šta u sadašnjim okolnostima može očekivati krajnji potrošač u BiH, da li će doći do poskupljenja električne energije, Vuković pojašnjava: “Imamo tri elektro privrede u Bosni i Hercegovini. Jedna je potpuno na obnovljivim izvorima, druge dvije su na ugljenu, ali ovaj mehanizam promatra državu, a ne zasebno kompanije. Prema tome, neko će biti kolateralna šteta, neko neće, ali u ukupnom plasmanu smanjit će se potražnja za električnom energijom koja nastaje na bazi prljave energije, ili će karbonska taksa biti toliko velika, jer proizvodite jako veliki kvantum električne energije iz prljavih izvora, tako da kažem, iz ugljena, pa samim time kupac u EU može reći: ‘vaša električna energija za mene nije konkurentna, odnosno nije ekonomski opravdana. Kupovat ću je u Austriji, Švicarskoj, Italiji ili drugom tržištu, koje je mnogo povoljnije’. Dakle, i električna energija će trpjeti probleme te konkurentnosti. To je bio razlog zašto su Crna Gora i Bosna i Hercegovina pokušale da se izuzmu, ali Bosna i Hercegovina je nadomak izrade burze električne energije, nadamo se da će taj zakon potpuno zaživjeti. To bi moglo uveliko olakšati pristup ovom sistemu, jer je izrada i potpuno operativno stavljanje u funkciju burze električne energije jedan od preduvjeta da ulazite u CBAM sistem, odnosno trgovinu karbonom kroz ETS. Da li će električna energija poskupiti? Gledajući ekonomski, ako proizvodite određene viškove električne energije, niko ne želi da je kupi, nemate dovoljnu industriju da je absorbira, šta ćete raditi sa tim viškovima? Imate problem. Morate dampinškim cijenama djelovati prema vani, da je neko kupuje bagatelno, a onda, kada dođe vaša potreba za električnom energijom, kupovat ćete izvana, ali po mnogo većim cjenama. Dakle, posljedica poskupljenje električne energije”, pojašnava Vuković.
CBAM ne dolazi iznenada
CBAM nije nešto što dolazi iznenada. Od kraja 2023. godine počela je njegova prelazna faza tokom koje se emisija CO2 u proizvodnji nije naplaćivala, ali su kompanije iz BiH bile u obavezi da se educiraju, nauče kako izračunavati i izvještavati o emisijama CO2…
“Do sada je VTKBiH odradila više od 60 različitih edukativnih programa za kompanije, a također smo i uspostavili Centar za odgovorno poslovanje kroz koji im pružamo podršku da se prilagode novim EU direktivama i standardima poslovanja. Neke od kompanija iz BiH održale su svoj izvozni potencijal, a neke su dobile jako velike međunarodne tendere i poslove zahvaljujući svom CBAM i ESG izvještavanju – što su strane kompanije prepoznale i rekle: ‘ iako država nije ušla u taj sustav, vi ste ozbiljni i radite na ovom poslu, radit ćemo s vama.’ Takvih pozitivnih primjera je veliki broj u protekloj godini”, kaže Vuković i pojašnjava kako će se primjena CBAM-a odraziti na mala i srednja preduzeća u BiH.
Kako će mehanizam utjecati na mala i srednja preduzeća
“Mala i srednja preduzeća će biti posljedica velikih igrača. Ako ste, recimo, u proizvodnji namještaja, drvo samo po sebi ne može biti „optoraćeno“ sa CO2, ali gledajući komponente u njemu, poput ljepila ili biomase koje se koriste, koje troše električnu energiju, ili ste neku komponentu uvezli iz neke daleke zemlje, koja to proizvodi na bazi prljave energije, sve vam to ulazi u izvještaj CBAM-a, u vaš karbonski otisak, a potom ulazite u ESG, sasvim drugi sistem izvještavanja, gdje su banke stavile “rampu” da nema više finansiranja projekata koji su na bazi prljavih energija. Nalazimo se u jednom začaranom krugu iz koga je sad jako teško izaći. Dakle, moramo ući u njega, ali ući spremni”, zaključuje Vuković na kraju razgovora.
