Milijarder ima revolucionarni prijedlog: Ko ostane bez posla zbog AI, ne bi trebalo da plaća porez
Milijarder i investitor Vinod Khosla sugerisao je da bi čak 125 miliona ljudi u narednim decenijama trebalo osloboditi plaćanja poreza na dohodak, kako se vještačka inteligencija bude približavala eliminaciji velikog broja radnih mjesta. Predlaže da vlada nadoknadi izgubljene prihode oslanjanjem na porez na kapitalnu dobit.
Khosla je na platformi X napisao da će procvat vještačke inteligencije zahtijevati „preispitivanje kapitalizma i jednakosti“. Predložio je povećanje poreza na kapitalnu dobit. Tako bi vlada mogla da ukloni „donjih 125 miliona poreskih obveznika iz poreskih evidencija“.
Takođe je predložio ukidanje određenih poreskih olakšica kako bi se pomoglo u pokrivanju budžetskog deficita.
U Sjedinjenim Državama ima oko 160 miliona poreskih obveznika. Khoslin plan bi gotovo 80% njih oslobodio plaćanja poreza na dohodak.
Univerzalni dohodak ili porez

Prošle godine Khosla je sugerisao da bi možda bilo neophodno uvesti univerzalni osnovni dohodak za Amerikance sa nižim primanjima čiji poslovi budu ukinuti zbog automatizacije zasnovane na vještačkoj inteligenciji, predviđajući da će 80% poslova uskoro obavljati AI.
Video koji je Khosla ove nedjelje podijelio prikazuje desetine poslova koje je vještačka inteligencija zamijenila u portfoliju njegove investicione firme. Među njima su lični asistenti, finansijski analitičari, ljekari, računovođe, agenti korisničke podrške i drugi.
Prema Izvještaju o budućnosti poslova za 2025. godinu Svjetskog ekonomskog foruma, 92 miliona radnih mjesta biće ukinuto zbog vještačke inteligencije do 2030. godine.
Ekonomski stručnjaci godinama upozoravaju na gubitak radnih mjesta usljed automatizacije zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Više od 50.000 otkaza u 2025. pripisano je AI, prema podacima kompanije za karijerne usluge Challenger, Gray and Christmas.
Dodatnih 20.000 zabilježeno je tokom 2023. i 2024. godine. Aneesh Raman, direktor kompanije LinkedIn, napisao je u autorskom tekstu za New York Times da vještačka inteligencija uništava „donje prečke karijerne ljestvice“, eliminiše početne pozicije i značajno smanjuje zapošljavanje nedavno diplomiranih studenata.
Prvi jednorog s jednim zaposlenim
Tehnološki milijarderi poput Ilona Maska (Elon Musk) i Bila Gejtsa (Bill Gates), kao i lideri poput izvršnog direktora za AI u kompaniji Majkrosoft (Microsoft), Mustafe Sulejmana (Mustafa Suleyman), sugerisali su da je vještačka inteligencija na putu da automatizuje značajan dio kancelarijskih poslova i da bi, u nekim scenarijima, mogla u potpunosti da eliminiše potrebu za tradicionalnim radnim mjestima. Prošlog maja, izvršni direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, predvidio je da bi AI mogao da poveća stopu nezaposlenosti10% do 20% u narednih pet godina. Očekuje se da će žene i pripadnici manjina biti nesrazmjerno pogođeni automatizacijom poslova putem AI.
„U mojoj maloj grupi na četu sa prijateljima tehnološkim direktorima postoji opklada o tome koja će biti prva godina u kojoj će se pojaviti kompanija vrijedna milijardu dolara sa samo jednim zaposlenim. To bi bez AI bilo nezamislivo. A sada će se to dogoditi“, rekao je prošle godine izvršni direktor OpenAI, Sem Altmen (Sam Altman).
Očekuje se da će primjena vještačke inteligencije dodatno produbiti već izražen jaz u bogatstvu između bogatih i siromašnih u svijetu. Centar za globalni razvoj upozorava da će visokokvalifikovani radnici, koji su već znatno bolje plaćeni od niskokvalifikovanih, imati najviše koristi od AI u svom radu. Druga grupa rizikuje potpuni gubitak zaposlenja. Nedavni izvještaj Brookings Institution sugeriše da bi poslovi sa srednjim primanjima mogli biti najviše pogođeni. To bi dodatno produbilo jaz između najniže i najviše plaćenih radnika. Izvještaj Ujedinjenih nacija iz decembra, pod nazivom „The Next Great Divergence“, upozorava da će AI proširiti i jaz između najslabijih i najmoćnijih država svijeta, ostavljajući po strani one bez pouzdane električne energije ili internet infrastrukture.
Mary Whitfill Roeloffs, Forbes