Kako je trećim ugovorom RiTE „Ugljevik” okončao spor težak 230 miliona eura
Za razliku od slučaja Viaduct gdje je BiH odlukom međunarodnog arbitražnog suda, morala isplatiti dug slovenačkoj kompaniji, kojeg je proizvela vlada bh. entiteta RS zbog nezakonito raskinutog ugovora, slučaj RiTE „Ugljevik” dobio je drugi epilog. Kako je objavilo Ministarstvo energetike i rudarstva RS, slovenački Holding Slovenske Elektrarne (HSE) i energetska kompanija RiTE Ugljevik u utorak su postigli dogovor o izmirenju preostalih potraživanja od 37,4 miliona eura, čime je formalno okončan spor od 230 miliona eura. Kako je pojašnjeno iz entitetskog ministarstva ovo je bio treći i konačni ugovor o izmirenju obaveza prema arbitražnim odlukama između Elektroprivrede Slovenije i RiTE “Ugljevik”.
Kako je počeo spor
“Ugovorom su definirani i sljedeći koraci u smjeru obustavljanja arbitražnog postupka u Međunarodnom centru za rješavanje sporova investicije u Washingtonu između „Elektroprivrede Slovenije“ i BiH, a odnosi se na samouprave vezane za izgradnju termoelektrane „Ugljevik“.
Potpisivanje ugovora važan je korak ka rješavanju dugogodišnjeg pitanja i stabilizaciji odnosa između uključenih strana”, navelo je resorno ministarstvo u svom saopćenju.
Podsjećamo, ovo je bio jedan od najdužih i najskupljih energetskih sporova u regionu. Vpdio se pred sudovima u Beogradu zbog neisporučene električne energije i pred međunarodnom arbitražom u Washingtonu zbog ulaganja.
Tokom 1980-ih, u vrijeme bivše Jugoslavije, Slovenija je učestvovala u izgradnji termoelektrane Ugljevik, uz dogovor da zauzvrat dobija dio proizvedene električne energije. Budući da je Elektroprivreda Slovenije finansirala dio projekta, ugovor iz osamdesetih je podrazumijevao da Slovenija dobija oko jedne trećine proizvedene struje, što se i provodilo sve do 1991. godine, kada obaveze iz ugovora zbog rata prestaju da se izvršavaju, što dovodi do tužbi. Kako je Forbes BiH ranije pisao, do konačnog epiloga, Slovenci su pravne sporove vodili na dva suda, u Beogradu protiv RiTE Ugljevik zbog neisporučene električne energije, dok je od 2014., u Washingtonu protiv države Bosne i Hercegovine vođen investicioni spor.
Dva postupka
U oba postupka, EGS je tražio gotovo identičnu stvar: naknadu za neisporučenu električnu energiju, povrat uloženih sredstava, te kamate za korištenje te investicije. Iako su predmeti vođeni odvojeno, temelje se na istoj činjenici; da su slovenački novci gradili Ugljevik, a da iz te investicije godinama nisu imali nikakav povrat.
„Izraženo u novčanim iznosima, odbijeno je oko 90% tužbenog zahtjeva EGS. Međutim, prihvaćen je zahtjev za naknadu štete zbog neisporučene električne energije, počev od 12. juna 2011. godine pa do 31. decembra 2021. godine, uključujući i glavnicu i akumulirane kamate,“ potvrdili su iz Pravobranilaštva BiH za Forbes BiH u septembru prošle godine, dok se beogradski spor privodio kraju.
Nakon što je Slovenija dobila slučaj, kao i slučaju Viaduct, dug, a sa njim kamate i odštete su rasle, dok dvije strane nisu potigle dogovor, početkom 2024. godine obnovile ugovor o nastavku isporuke jedne trećine električne energije Sloveniji, i potpisale sporazume o isplati, da bi ove sedmice spor formalno i okončan.
Prema ugovoru iz 2024.godine, RiTE Ugljevik, koji posluje kao rudnik uglja i termoelektrana za proizvodnju električne energije, počinje isporučivati jednu trećinu svoje električne energije slovenačkom EGS-u po tržišnim, komercijalnim cijenama, što će se nastaviti i u buduće.
“Potpisivanje ugovora važan je korak ka rješavanju dugogodišnjeg pitanja i stabilizaciji odnosa između uključenih strana”, poručeno je iz Ministarstva energetike i rudarstva RS.
