Hoće li cijena peleta u BiH pasti do ljeta

Tokom prva dva mjeseca ove godine, cijena peleta varirala je, te je bila neujednačena u BiH. Prema podacima vidljivim iz registra cijena Federalnog ministarstva trgovine, maloprodajna cijena ovog energenta ovisno o klasi i dobavljaču, u januaru i februaru, kretala se u rasponu od 500 do preko 800 KM po toni.

„Razlike u cijenama peleta između kantona rezultat su tržišnih faktora, proizvodnih kapaciteta, troškova transporta, skladišnih troškova, kao i ugovornih odnosa koje distributeri imaju s proizvođačima, kažu za Forbes BiH iz Federalnog ministarstva trgovine, dodajući kako na formiranje cijena utječu i sezonska potražnja, dostupnost zaliha na lokalnom tržištu te individualne poslovne strategije privrednih subjekata, koje se razlikuju od kantona do kantona.

Nestašica sirovine

Muhamed Helać, direktor bh. kompanije “Drvosječa“ pojašnjava kako je nestašica sirovine u posljednje dvije godine gorući problem. Zbog finansijskih problema u kojima se nalaze pojedina entitetska i kantonalna šumsko-privredna gazdinstva, ponude i potražnje, sirovina sama po sebi je, navodi, skuplja a posljedično i krajnji proizvod; pelet, briket i iscijepano drvo.

„Nije za zanemariti ni povećanu potražnju sa inostranog tržišta koja je iz dana u dan sve veća, a ako pogledamo nove zakonske odredbe, naprimjer u Njemačkoj, gdje je naloženo da se, u cilju odmicanja od ruskog gasa, svi kotlovi na plin zamjene sa kotlovima na pelet ili iscijepano ogrijevno drvo, potražnje će biti sve više i više“, govori Helać za Forbes BiH i dodaje:

„Mnogo je faktora koji dovode do, najčešće, porasta u ovim periodima godine, a s obzirom na sporost poboljšanja bilo kakvih uslova rada u Bosni i Hercegovini, tih faktora je svakim danom sve više i više. Nemamo nikakav dijalog sa vlastima, a prestajemo ga i očekivati, jer u našem državnom uređenju “niko nije nadležan za to”. Uzmite za primjer proteste prevoznika i u suštini sve će vam biti jasno, sa istim problemima se i mi susrećemo u drvnoj industriji, ali mi još nismo digli glas“, kaže Helać.

Ministarstvo privremeno ograničilo cijenu

Pred sezonu grijanja prošle godine, zabilježen je nagli rast ovog energenta, gdje je cijena tone peleta, u pojedinim periodima, prelazila i 700 KM.

Kako bi se zaustavila dalja poskupljenja i moguće špekulativno formiranje cijena, resorno ministarstvo donijelo je mjeru da maksimalna maloprodajna cijena ne smije biti viša od 480 KM + PDV po toni.

Odluka o ograničenju veleprodajne i maloprodajne cijene peleta, bila je privremena i trajala je do kraja 2025. godine, nakon čega je Federalno ministarstvo trgovine donijelo Uputstvo o načinu, sadržaju i rokovima dostave obavještenja o promjeni cijena i marži za pelet.

Ovim uputstvom propisana je obaveza da privredni subjekti koji se bave veleprodajom i maloprodajom peleta redovno dostavljaju podatke o promjenama cijena i marži za pelet, nakon čega se one evidentiraju i javno prikazuju u web aplikaciji pelet.fmt.gov.ba.

Registar cijena

Cilj je bio, kažu iz Federalnog ministarsva trgovine, osigurati javno dostupne i ažurne informacije o kretanju maloprodajnih cijena peleta po kantonima, u odnosu na proizvođače i distributere.

Prema njihovom obrazloženju, javna dostupnost cijena podstiče konkurenciju među distributerima i potrošačima daje mogućnost da izaberu povoljniju ponudu. Takav pristup, ističu, prirodno doprinosi stabilizaciji tržišta.

„Građanima je omogućeno da uporede cijene i donesu odluku o kupovini, dok je istovremeno povećana disciplina među učesnicima na tržištu“, kažu u Ministarstvu i dodaju: „Prema povratnim informacijama s terena, već je primjetno smanjenje naglih i neopravdanih oscilacija cijena, jer transparentnost djeluje preventivno na eventualne špekulativne korekcije.“

Registar, napominju, omogućava Ministarstvu i nadležnim inspekcijskim organima praćenje tržišnih kretanja i bržu reakciju u slučaju poremećaja.

Za Helaća, nametnuta obaveza dostavljanja obavještenja o promjenama cijena i marži za pelet predstavlja samo jednu dodatnu birokratsku obavezu za proizvođače i trgovce, bez stvarnog efekta, za tržište i potrošače.  

Problem kompleksniji

Prema njemu, problem na tržištu je mnogo kompleksniji.

„Veliki broj trgovaca se odlučio, zbog “primamljivo visoke cijene”, da u svoj asortiman uvrsti i pelet jer su vjerovali da se u tom artiklu krije velika marža i zarada iako realno ta marža rijetko prelazi 10%. Već znamo za nekoliko slučajeva gdje su pojedini trgovci nabavili određene male količine peleta i prodavali ih po cijenama koje spadaju u jedne od nižih, i kada su prodali sve količine koje su nabavili, nisu mogli više nigdje nabaviti nove količine jer je u proteklom periodu vladala opšta nestašica za peletom ili jednostavno nisu htjeli više nabaviti pelet jer su vidjeli da marže nisu onakve kakve su očekivali i da je sam protok robe od nabavke do prodaje spor. Međutim, njihove cijene su idalje ostale iskazane na stranici Ministarstva i nigdje ne stoji da oni više peleta po toj cijeni nemaju na prodaju“, kaže Helać dodajući kako se na taj način može stvoriti pogrešna slika tržišta.

Kao dodatni problem ističe i to što značajan broj trgovaca i proizvođača još nije postupio po ovoj mjeri, te da se ona odnosi samo na entitet FBiH, a ne na cijelu BiH, dok se veliki broj proizvođača peleta nalazi u bh. entitetu RS.

Naš sagovornik upozorava da je pitanje cijena peleta samo dio mnogo šireg problema neuređenosti tržišta ogrijeva u Bosni i Hercegovini.

Ogrijev “na crno”

„Drvna industrija, a pogotovo dio nje koji se bavi ogrijevom, čini jedan od najvećih udjela u sivoj ekonomiji naše države. Brojni proizvođači i trgovci rade na crno, ne evidentiraju promet preko fiskalnih sistema a samim tim ne plaćaju PDV i druge dadžbine prilikom prodaje proizvoda“, kaže on.

Prema njegovim riječima, nedovoljna kontrola i manjak inspekcijskih kapaciteta omogućili su takvu praksu godinama, pa građani često biraju kupovinu ogrijeva „na crno“, privučeni nižim cijenama.

„A, niže su upravo zbog toga što takvi trgovci na tako prodatu robu ne plaćaju, najprije PDV, a zatim ni ostale dadžbine. Najočitiji primjer toga je da je po trenutnim Zakonima manja kazna za lice koje apsolutno nikako nije registrovano kao lice koje obavlja djelatnost (nema rješenje i dozvolu za rad, nema fiskalnu kasu…) nego za lice koje je uredno registrovano i ima dozvolu za rad, ali naprimjer nije ispravno iskazalo ime svoje firme na ulazu u svoje prostorije ili ima višak 10KM u blagajni u momentu inspekcijskog nadzora.“

Posebno upozorava na dugoročne posljedice kupovine ogrijeva na crno.

Njegova kompanija ima najveći udio na tržištu ogrijeva u BiH, te je kako nam pojašnjava, učestvovala u procesima ograničavanja cijena peleta na radnim sastancima sa predstavnicima Vlade FBiH.

„Slobodno možemo reći i da se veći dio problema u snabdijevanju peletom i cijenama peleta krije iza ovog problema rada na crno i sive ekonomije i ako želimo sistemski riješiti problem za ubuduće, moramo početi sa tim jer je to nulti prioritet ne samo sa stanovišta peleta već sa stanovišta prikupljanja javnih prihoda i općenito dobrobiti države ali i građana“, kaže Helać i napominje kako sa dolaskom toplijih dana troškovi proizvodnje opadaju, što njegovoj kompaniji otvara prostor za korekciju cijena naniže.

„Zato već od marta pripremamo veliki akcijski popust na pelet i briket i sa tom akcijom zvanično ulazimo u onaj period godine kada svi građani trebaju da nabave ogrijev jer je upravo tada najjeftiniji – od marta pa do jula“, kaže on.

Mladen Erić, vlasnik i direktor firme Erić-m Bijeljina, koja je jedan od većih proizvođača peleta u Bijeljini, za Forbes BiH kaže kako je trenutna prodajna cijena peleta A1 klase u njihovoj firmi 670 maraka sa PDV-om.

„Mi smo direktni proizvođači, onaj ko od nas kupi tonu po 670 KM, mora uračunati transport i svoju maržu. Ova cijena je važila i u januaru i nije se mijenjala”, kaže Erić za Forbes BiH.

Izvoz ili domaće tržište

Peleta u BiH je ove godine bilo dovoljno, govori nam, ali značajne količine su se i izvozile.

“Mnogim firmama je lakše i ‘čistije’ izvesti pelet u Evropu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju ili Bugarsku. Nema gdje nije išao. Mi smo se, međutim, bazirali na domaće tržište i nastojimo da zadovoljimo potrebe kupaca u Bosni i Hercegovini, objašnjava proizvođač.

Dvije godine niske cijene i smanjena proizvodnja

Podsjeća da su tokom 2024. i 2025. godine, sve do augusta, prodavali pelet po 430 KM sa PDV-om, ali da je to bilo neodrživo.

„Proizvodnju smo tada smanjili na 25 posto kapaciteta jer se nismo mogli uklopiti u cijene sirovine. Radili smo uglavnom sa nusproizvodima iz vlastite proizvodnje i bili praktično na nuli“, kaže on.

Prema njegovim riječima, realna maloprodajna cijena peleta u BiH,kod proizvođača, bez dostave, iznosi upravo 670 KM.

„U ovoj kalkulaciji, nama kao proizvođaču ostane oko 50 KM po toni. Ako bi se cijena vratila na 600 KM, ja lično nemam računicu da proizvodim, osim ako ne padne cijena ulazne sirovine“, kaže Erić.

Zašto nema prostora za pojeftinjenje?

Na vrhuncu rasprava o visini cijena peleta pred završnicu grijne sezone, naš sagovornik pojašnjava kako su trenutno magacini u Evropi prazni kod svih trgovaca, da niko nema robe na lageru, pa tako ni u BiH.

“Nemoguća je misija da cijena padne ove godine. Smijem to potpisati“, poručuje.

Ipak, smatra da će peleta biti dovoljno, iako priznaje da su cijene visoke.

„Ako proizvođači nerealno povećaju proizvodnju, eventualni pad cijena može se očekivati tek iduće godine.“

Detaljna računica: Od trupca do tone peleta

Proizvodni kapacitet firme iznosi između 50 i 60 tona dnevno. Međutim, ukupna cijena proizvodnje u velikoj mjeri zavisi od cijene sirovine.

„Oko 70 posto sirovine kupujemo, dok je 30 posto iz naše proizvodnje. Kupujemo uglavnom ogrjevni trupac iz šumskih gazdinstava u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Ulazna cijena po kubiku, franko dovezeno na moju pilanu, iznosi oko 135 KM. Da bismo dobili jednu tonu peleta potrebne su dvije tone specifične mase, što znači 270 KM”, pojašnjava.

Na to se dodaju troškovi drobljenja, oko 30 KM po toni sirovine, odnosno dodatnih 60 KM za dvije tone. Tako se dolazi do približno 330 KM.

„Kad uračunate struju i ostale redovne troškove, oko 200 KM po toni, ukupni trošak ide na 520 do 530 KM. Na to dodamo našu maržu od oko 10 posto, što je oko 575 KM, plus PDV, i dolazimo do sadašnje cijene“, govori Erić.

Izgradnja javne fabrike peleta

Kao strateško rješenje za stabilizaciju tržišta, najavljen je svojevremeno i projekat izgradnje javne fabrike peleta u Kantonu Sarajevo, međutim, kako su iz kantonalnog Ministarstva privrede za N1 ranije pojasnili, projekat je važan razvojni projekt, ali trenutno ne postoje uslovi za njegovu realizaciju.

Do sada su, kako navode, ažurirali Studiju izvodljivosti i uskladili je s idejnim projektom.

Ključna prepreka je, pojasnili su iz Ministarstva privrede KS, što nisu još uvijek stvoreni uslovi u pogledu organizacije rada preduzeća koji bi omogućili daljnje aktivnosti u okviru projekta.

Gledajući u budućnost, Bosna i Hercegovina funkcioniše na principima tržišne ekonomije, što podrazumijeva slobodno formiranje cijena, osim, kako su nam pojasnili u Federalnom ministarstvu trgovine, u jasno definisanim vanrednim okolnostima kada Vlada FBiH može intervenirati posebnim mjerama.

„Ministarstvo trgovine zadržava mogućnost predlaganja interventnih mjera ukoliko bi došlo do poremećaja u snabdijevanju ili neopravdanog rasta cijena, posebno imajući u vidu da je u proceduri i novi zakon koji precizno definiše djelovanje institucija u vanrednim tržišnim okolnostima”, napominju.