Trumpova sjena nad Izraelom: Kako Netanyahu gradi put ka novom mandatu

Kada se izraelski premijer Benjamin Netanyahu ove sedmice sastane s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Mar-a-Lagu, taj susret neće predstavljati samo diplomatsko ponovno zbližavanje.

Za Netanyahua, to je uvodni čin njegove kampanje za reizbor 2026. godine, u kojoj je američki predsjednik postavljen da igra jednu od glavnih uloga.

Izrael je zvanično zakazao izbore za oktobar 2026, iako se taj rok može znatno pomjeriti unaprijed. Nad Netanyahujevom koalicijom nadvijaju se dvije neposredne prijetnje, kriza oko regrutacije ultraortodoksnih Jevreja i rok za usvajanje budžeta u martu 2026. godine. Svaka od njih mogla bi izazvati prijevremene izbore.

Netanyahujeva šesta vlada, koja obuhvata ukupno 18 godina na vlasti kroz više premijerskih mandata, preživjela je izuzetne potrese, od pravosudne reforme 2023. godine koja je stotine hiljada ljudi izvela na ulice, preko napada Hamasa 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno više od 1.200 Izraelaca, do iscrpljujućeg rata koji je uslijedio i ostavio Izrael diplomatski izoliranim i duboko podijeljenim.

Ipak, Netanyahu je opstao. Njegova koalicija nadživjela je svaku izraelsku vladu u proteklih šest godina, što mu je dalo vrijeme da obnovi regionalni faktor odvraćanja Izraela, ali i da izbjegne temeljitu istragu o donošenju odluka koje su prethodile historijskom sigurnosnom propustu 7. oktobra 2023.

Istraživanja javnog mnijenja koja se kontinuirano provode od oktobra 2023. pokazuju da njegova koalicija ne doseže potrebnu većinu od 61 mjesta u Knesetu, krećući se između 49 i 54 mandata. Njegova strategija reizbora, čini se, zasniva se na jednostavnom računu, što se više distancirati od neuspjeha 7. oktobra i osloniti se na Trumpa da pomogne u preoblikovanju te priče na izborima.

„Američki predsjednik bit će centralna figura, ako ne i glavna, u Netanyahujevoj strategiji reizbora“, rekao je Nadav Štrauhler, politički strateg koji je ranije radio za premijera.

Takav savez ima presedane. Tokom burnih izbornih ciklusa u Izraelu 2019–2020, Likud je preplavio ulice plakatima na kojima se Trump i Netanyahu rukuju, uz slogan, „Netanyahu, u drugoj ligi“. Trump je u ključnim trenucima kampanje povlačio simbolične poteze, priznao je izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni 2019, predstavio raniji mirovni plan za Palestince 2020. i predvodio Abrahamove sporazume.

U novije vrijeme, Trump je snažno podržao kampanju za pomilovanje Netanyahua, javno se obraćajući izraelskom predsjedniku Isaacu Herzogu tokom govora u Knesetu u oktobru, povodom obilježavanja primirja u Gazi. „Hej, imam ideju, gospodine predsjedniče, zašto mu ne biste dali pomilovanje?“, upitao je Trump, umanjujući optužbe za korupciju protiv Netanyahua kao trivijalne stvari „cigara i šampanjca“.

Taj istup pokrenuo je kampanju blisku Likudu, koja je kulminirala Netanyahujevim formalnim zahtjevom za pomilovanje. U video-poruci koja je pratila zahtjev, Netanyahu se pozvao na Trumpovu podršku, tvrdeći da bi ona „omogućila obojici lidera da promovišu vitalne interese u vremenu prolazne prilike“.

Štrauhler taj govor u Knesetu opisuje kao „de facto početak njegove izborne kampanje, vođene od strane najboljeg kampanjera na svijetu, Donalda Trumpa“.

„Trump će se vjerovatno ponovo pojaviti na Netanyahujevim predizbornim plakatima, kao i ranije“, rekao je Štrauhler. „Njegovo prisustvo će lebdjeti nad kampanjom. Ali ovdje je važan kvalitet, a ne kvantitet.“

Zaista, dobro upućen izvor iz Likuda navodi da je Netanyahu već razgovarao o mogućnosti da tokom kampanje ugosti Trumpa u Izraelu, što bi bila njegova druga posjeta otkako se vratio u Bijelu kuću.

Ured izraelskog premijera odbio je komentar na zahtjev CNN-a.

Brojke objašnjavaju zašto. Prema Gallupovoj anketi iz septembra 2025. o životu u Izraelu, odobravanje američkog vodstva među Izraelcima iznosilo je 76%, naspram 40% za vodstvo izraelske vlade. Sporazum o primirju u Gazi, koji se pripisuje Trumpovom posredovanju i odlučnosti, dodatno je ojačao njegov imidž u Izraelu.

Prema procjenama izraelskih upućenih izvora, Netanyahujeva poruka fokusirat će se na diplomatske spektakle, širenje Abrahamovih sporazuma, normalizaciju odnosa sa Saudijskom Arabijom i preoblikovanje Bliskog istoka, sve u simbiozi s Trumpovom željom za Nobelovom nagradom za mir, koju Jerusalem aktivno promoviše. Predsjednik Kneseta Amir Ohana, Netanyahujev saveznik, nedavno je zajedno s predsjednikom Zastupničkog doma SAD-a Mikeom Johnsonom pokrenuo globalnu parlamentarnu inicijativu kojom se lideri širom svijeta pozivaju da podrže Trumpovu nominaciju za nagradu 2026. godine.

„Najvažnija stvar za Netanyahua je njegovo naslijeđe“, rekao je Štrauhler. „Njegova poruka će biti da je mnogo postigao, ali da njegova misija još nije završena, iranska prijetnja i dalje postoji, a još ima mirovnih sporazuma koje treba sklopiti.“

Ipak, Trumpova vizija historijskog mira na Bliskom istoku još se nije ostvarila i suočava se s ozbiljnim preprekama. Primirje u Gazi je krhko, Trump vrši pritisak na Izrael da ubrza drugu fazu, ali međunarodne snage koje bi upravljale Gazom nisu formirane, a izgledi da se Hamas razoruža su minimalni. Arapske zemlje koje su trebale pohrliti u Abrahamove sporazume ostaju oprezne, a normalizacija sa Saudijskom Arabijom i dalje je daleko.

Podjele postoje i na drugim regionalnim frontovima. U Siriji, Trumpova spremnost da prihvati režim Al-Sharaa suprotstavljena je izraelskoj odlučnosti da zadrži tampon-zonu. U Libanu, Washington zagovara diplomatiju, dok Jerusalem sumnja da Bejrut može obuzdati Hezbollah bez nove vojne kampanje.

Iran ostaje ključna tačka zapaljenja. Izrael pažljivo prati iransko nuklearno obogaćivanje i sve je zabrinutiji zbog balističkih raketnih kapaciteta. Iako su oba lidera kratki „dvanaestodnevni rat“ predstavila kao trijumf, iranske nuklearne i raketne ambicije jedva da su usporene. Izraelski zvaničnici sumnjaju da će Trump žuriti s odobravanjem nove velike izraelske vojne operacije protiv Irana, naročito nakon posljedica kontroverznog izraelskog napada na vodstvo Hamasa u Dohi u septembru.

Zamjenica glasnogovornice Bijele kuće Anna Kelly izjavila je, „Izrael u svojoj historiji nije imao boljeg prijatelja od predsjednika Trumpa.“

„Nastavljamo blisko sarađivati s našim saveznikom Izraelom kako bismo uspješno proveli predsjednikov Plan od 20 tačaka za mir i ojačali regionalnu sigurnost na Bliskom istoku“, rekla je Kelly. „Kao što je više puta naglasio u svom prvom i drugom mandatu, predsjednik je posvećen tome da Iran nikada ne dođe do nuklearnog oružja.“

Najpolitički osjetljivija arena i dalje je Gaza, gdje Trump traži napredak u narednoj fazi, dok se Netanyahu suočava s ograničenjima svoje desničarske koalicije koja se protivi daljnjim povlačenjima. Izraelski izvori navode da bi Netanyahu mogao zatražiti odobrenje za još jednu vojnu operaciju unutar Gaze prije nego što pristane na napredovanje primirja, kao posljednji pokaz snage kojim bi umirio svoje partnere prije daljnjih ustupaka.

„Netanyahu ne djeluje u vakuumu“, primjećuje bivši izraelski zvaničnik. „Jared Kushner i druge ključne figure oko Trumpa, kao i Trumpovi saveznici u Zaljevu te prijatelji u Turskoj i Kataru, sve su frustriraniji Netanyahujevim odugovlačenjem s planom primirja u Gazi i oprezni prema svakom manevru koji bi mogao ugroziti širu regionalnu stabilnost.“

Prema ovim izvorima, Netanyahujev pristup vjerovatno podrazumijeva sklapanje sveobuhvatnog paketa povezivanja, napredak u Gazi vezan za sigurnosne garancije protiv Irana i Libana, prilagođavanje domaćim političkim rokovima i potencijalno podršku njegovoj kampanji za pomilovanje.

„Netanyahu uvijek povezuje frontove“, rekao je visoki izraelski zvaničnik. „Kretanje na jednom polju razmjenjuje za kompenzaciju na drugom. Vjerovatno će morati prepustiti drugu fazu Trumpu, pa je ključno pitanje šta će dobiti zauzvrat, američku podršku za novi udar na iranska nuklearna postrojenja, na primjer, ili podršku vojnoj akciji u Libanu.“

Čak i ako se historijski proboji ne ostvare, Trump nudi nešto jednako vrijedno, pažnju. Svaki predsjednički tvit, posjeta ili izjava dominirat će naslovnicama, skrenuti fokus s Netanyahujevih protivnika i Izraelcima dati temu o kojoj će razgovarati, osim o neuspjehu 7. oktobra.

„Vjerujem da je njihov savez vrlo snažan i utemeljen na međusobnom razumijevanju i zajedničkim pogledima“, rekao je Štrauhler. „Može biti nesuglasica ili sukoba, ali oni se razumiju i sposobni su ih prevazići. Do sada su bili usklađeni u svemu. Netanyahu je odgađao mnoge poteze do Trumpove izborne pobjede i sada očekuje da dobije istu podršku zauzvrat.“

U ranijim izbornim trkama, Trumpove intervencije pomogle su Netanyahuu da izbjegne poraz, ali mu nikada nisu osigurale odlučujuću pobjedu. Između 2019. i 2021. nije uspio formirati stabilnu koaliciju, što je na kraju dovelo do pet izbora u četiri godine.

Trump ostaje vjerovatno najjača karta u Netanyahujevom političkom špilu, ali, kako pokazuje nedavna historija, ni to možda neće biti dovoljno da mu osigura pobjedničku ruku.