Trump između mira i iluzija: Ukrajina na raskrsnici rata i diplomatije
Analitičari kažu da je ovo bio najbolji dan koji je Ukrajina imala u posljednih nekoliko godina. Ali još je teško predvidjeti kako bi rat, izazvan ruskom invazijom, mogao uskoro doći do kraja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je Bijelu kuću u ponedjeljak i, za razliku od prošlog puta, nije došlo do eksplozije u Ovalnom uredu.
Predsjednik Donald Trump ponudio je primamljive nagovještaje kako bi mogao doseći predsjedničku veličinu – spašavajući Ukrajinu, osiguravajući Evropu i, možda, “istinski” zaslužujući Nobelovu nagradu za mir.
Mnoštvo evropskih lidera koji su došli podržati Zelenskog djelovala je impresivno i neuobičajeno ujedinjeno, uprkos širokim ideološkim razlikama. Smjenjivali su se pred kamerama, pokušavajući Trumpu dati politički i emocionalni razlog da stane uz Ukrajinu.
Bio je to historijski dan, s prizvukom velikih političkih okupljanja koja su okončala Drugi svjetski rat i oblikovala moderni svijet. Ovako bi Zapad trebao funkcionisati – s američkim predsjednikom na čelu moćnih Evropljana sa zajedničkim ciljevima.
Ali, može li ovo potrajati?
Pukotine u transatlantskom savezu i Trumpove nepredvidive odluke ogledaju se u činjenici da se izbjegavanje katastrofa smatra ozbiljnim napretkom – posebno nakon što je predsjednik na njihovom samitu na Aljasci prošle sedmice napravio ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Jedno od ključnih pitanja ostaje teritorij. U središtu Trampovog mirovnog procesa pojavila se fraza “razmjena teritorija” – kako bi se stvorila nova linija razgraničenja između proširene Rusije i umanjene Ukrajine.
Trump je čak dao Zelenskom kartu, na kojoj su ucrtani “teški izbori” koji čekaju Ukrajinu, iako je ta zemlja već platila krvavu cijenu. Putin, prema informacijama sa sastanka, nastoji pregovorima dobiti ono što njegovi vojnici nisu uspjeli osvojiti – uključujući industrijski i ekonomski moćan Donbas.
Takva “razmjena” značila bi da Ukrajina trguje vlastitom zemljom. Putin bi dobijao strateški važne oblasti, a zauzvrat nudio manje značajne teritorije koje je već okupirao. To se teško može nazvati fer dogovorom.
Trumpova promjena kursa
Kada se vratio na vlast, mnogi su se bojali da će Trump ostaviti Ukrajinu njenoj sudbini. I dalje odbija masivne pakete američke vojne pomoći koji su spasili zemlju 2022. godine.
Ipak, sada ulaže ličnu vjerodostojnost i politički kapital u pokušaj da okonča rat, koji se pokazao mnogo složenijim nego što je prvobitno zamišljao. Sirene za zračne napade u Kijevu odzvanjale su dok su u Bijeloj kući trajali diplomatski razgovori.
Uprkos diplomatskom spektaklu, nekoliko trenutaka probudilo je sumnje u Trumpove stvarne namjere. Uhvaćen je na vrućem mikrofonu kako francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu govori da Putin “želi napraviti dogovor za mene”.
Nedugo zatim, Trump je prekinuo razgovore s evropskim liderima kako bi telefonski razgovarao sa Putinom. Upravo takvo ponašanje je razlog zbog kojeg su evropski saveznici požurili u Vašington – sumnja u njegovu pouzdanost i odanost Zapadu i dalje lebdi u zraku.
Naposljetku, Trump pokušava biti sve za svakoga – razgovara s Putinom kao sa prijateljem, obećava sigurnosne garancije Ukrajini i hvali evropske lidere zbog podrške Kijevu. Ali obećanja koja daje često se međusobno poništavaju.
Koliko dugo može balansirati na ovoj tankoj liniji – pitanje je od kojeg zavisi hiljade života.
