Toplinski valovi Evropu će koštati 180 milijardi dolara, ovo su zemlje koje će platiti najveću cijenu
Procjenjuje se da će šteta dostići oko jedan posto BDP-a Evropske unije, gotovo koliko se očekivalo da će ekonomija uopće rasti.
Prema analizi Triodos Banke, toplinski valovi i šumski požari mogli bi gotovo u potpunosti izbrisati ovogodišnji ekonomski rast Evropske unije. Procijenjena šteta od 180 milijardi eura gotovo je jednaka očekivanom rastu BDP-a od 1,1 posto, što znači da bi evropska ekonomija moglo završiti na rubu stagnacije.
Istraživanje identificira četiri glavna izvora ekonomske štete. Pad poljoprivrednih prinosa i proizvodnje mlijeka te rast cijena hrane smanjit će BDP za oko 0,15 posto.
Problemi u energetskom sektoru, od slabije proizvodnje u nuklearnim, hidro i termoelektranama do manje učinkovitih solarnih elektrana i viših cijena električne energije, odnijet će dodatnih 0,12 do 0,15 posto.
Poremećaji u saobraćajnom, željezničkom i riječnom prometu mogli bi ekonomiju stajati još 0,15 posto BDP-a, navodi Euronews.
Pad produktivnosti najveći problem
Najveći trošak ipak dolazi od pada produktivnosti rada.
Produktivnost počinje padati kada temperature pređu 25 do 30 Celzijevih stepena, a najviše stradaju građevinarstvo, poljoprivreda i druga fizički zahtjevna zanimanja. Posljedice osjećaju i kancelarijski radnici jer visoke temperature pogoršavaju san, koncentraciju i donošenje odluka.
Prema analizi Allianza, na koju se poziva Triodos, produktivnost po satu rada smanjuje se za oko tri posto za svaki stupanj iznad 30 °C ako takvi uvjeti potraju nekoliko dana.
Triodos nije upoređivao samo temperature, nego i ekonomsku izloženost pojedinih zemalja, dostupnost klimatizacije, dužinu putovanja na posao i prilagođenost stanovništva ekstremnim vrućinama.
Francuska i Nizozemska najveći gubitnici
Francuska bi mogla izgubiti 1,4 postotna boda ekonomskog rasta, što bi njenu ekonomiju gurnulo u pad od oko 0,6 posto. Nizozemska bi ostala gotovo bez rasta, dok su Španija i Italija, uprkos većem broju vrućih dana, bolje prilagođene takvim uslovima pa će posljedice biti blaže.
Ekonomski gubici ne uključuju ljudske i okolišne posljedice.
Samo tokom julskog toplinskog vala u Francuskoj, Njemačkoj, Španiji i Italiji procjenjuje se da je od posljedica vrućina umrlo 20.400 ljudi, dok je tokom cijelog ljeta broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama dostigao oko 25.000.
Istovremeno su šumski požari ove godine zahvatili više od 490.000 hektara u Evropskoj uniji, više nego dvostruko u odnosu na prosjek posljednjih dvadeset godina.
Autori istraživanja procjenjuju da bi prilagodba klimatskim promjenama mogla smanjiti gubitke produktivnosti za oko 40 posto, ali upozoravaju da to neće biti dovoljno. Zaključuju kako će Evropa, uz prilagođavanje, morati ubrzati i smanjenje emisija stakleničkih plinova želi li izbjeći sve veće ekonomske gubitke.
