Tokom posljednja dva mjeseca trgovina kroz Suecki kanal pala za čak 42 posto, ali uzrok nije samo geopolitika

Prolaz brodova i robe kroz Suecki kanal među glavnim je globalnim temama otkako su počeli izraelski oružani napadi i genocid na Gazu. U znak solidarnosti s Gazom, Huti u Jemenu, počeli su napadati brodove koje mnoge zemlje koriste kao vitalni plovni put. I kako kažu, u toj namjeri ih neće zaustaviti ni napadi zapadne koalicije na njihove položaje.

Ovaj čin solidarnosti nije shvaćen jednako kod svih, ometanjem plovidbe prouzrokovani su ogromni ekonomski gubitci, a u nekim slučajevima registrovane su i ljudske žrtve. Kao odgovor Hutima, SAD i Velika Britanija, pokrenule su vazdušne napade na njihove položaje kako na moru tako i na kopnu, što pokazuje da diplomatija ne djeluje na terenu i da će se na rješenje problema očito čekati još.

Nova UN-ova studija za trgovinu i razvoj (UNCTAD) pokazuje da je tokom posljednja dva mjeseca nivo trgovine kroz Suecki kanal pao za čak 42 posto.

Posmatrati problem neovisno od geopolitike

“Budući da su glavni igrači u pomorskoj industriji privremeno obustavili tranzit Sueckim kanalom, sedmični  tranzit kontejnerskih brodova pao je za 67 posto, a kapacitet nosivosti kontejnera, tranzit tankera i brodova za prijevoz plina doživjeli su značajan pad”, navodi se u studiji.

Međutim, da bi se shvatila suština problema, treba izaći iz okvira geopolitike.

Postoje naime i drugi faktori koji utječu na transport robe plovnim putem. Tranzit kroz Panamski kanal pao je za 49 posto u poređenju sa periodom kada je transport bio na svom vrhuncu, i to zbog smanjenja vode izazvane sušom usljed klimatskih promjena. Panamski kanal je žila kucavica koja strateški povezuje dva okeana, Atlantski i Tihi, a posebno je važan za trgovinu između zemalja zapadne obale Južne Amerike kao i za uspostavljanje veza Azije i zapadnih zemalja Sjedinjenih Američkih Država.

U novonastaloj situaciji države su primorane da se snalaze i traže alternativne rute za prevoz svoje robe, a to neminovno znači da će brodovi duže putovati do odredišta, što posljedično donosi veće troškove prevoza i osiguranja robe.

„Više od decenije brodarska industrija je prihvaćala odredbe o smanjenju brzine plovodbe kako bi smanjila troškove goriva i izbacivanja ugljen dioksida“, navodi UN u svojoj studiji i dodatno pojašnjava:

„Međutim, zbog međusobnog utjecaja sukoba i klimatskih šokova, brodovima je dopušteno ubrzati – što je dovelo do veće potrošnje goriva i emisija ugljen monoksida“, zaključuju, kao primjer navodeći da se na povratnoj ruti Singapur – Rotterdam koja sada izbjegava plovidbu Sueckim kanalom, tj. Crvenim morem, emisija stakleničkih plinova povećala i do 70 posto.

UNCTD navodi potencijalne dalekosežne ekonomske posljedice, ukoliko se nastavi prekid plovidbom Crvenim morem. Neke od njih su vidljive već sada, zbog prekida tranzita plina, cijene energije rastu, i posebno se to osjeti u Evropi.

“Prekidi u isporukama žitarica iz Evrope, Rusije i Ukrajine predstavljaju rizike za globalnu sigurnost hrane, utječući na potrošače i snižavaju plaćanje proizvođačima”, upozorio je UNCTAD.

Prije napada dnevno je plovilo 60 brodova

Glavne pacifičke luke kao što su Los Angeles i Long Beach na zapadu sada koriste željezničke rute u odnosu na skuplje i nepouzdan morske rute. 

Promjene su primjetne i u trgovini, pošiljke žitarica u Egipat dolaze iz Brazila ili SAD-a, a ne više iz Ukrajine, dok ruska nafta sve više odlazi u luke Indije i Kine umjesto Evrope.

Među kompanijama koje su obustavile plovidbu Crvenim morem su: najveća svjetska kontejnerska kompanija Mediterranean Shipping Company (MSC), danski, njemački i francuski brodari Hapag-Lloyd, CMA CGM i japanski kontejnerski konglomerat Ocean Network Express (ONE).

Alternativni pravci plovidbe Rtom dobre nade znače najmanje deset dodatnih dana plovidbe kao i 15 posto većih troškova dostave robe.

I sljedeće brojke bliže objašnjavaju šta zapravo znači Suecki kanal. 12 posto nafte kojom se globalno trguje na moru isporučivalo se tom rutom, dok se ukapljenog prirodnog plina (LNG), transportovalo 8 posto.  

Prema “Vessel Trackingu”, koji prati globalni brodski promet, kroz najvitalniji tjesnac u Sueckom kanalu, Bab el-Mandeb, prosječno je plovilo 22000 morskih brodova, odnosno 60 brodova dnevno.