Švicarska razmatra porez na superbogate zbog finansiranja klimatskih mjera
Švicarska, tradicionalno utočište superbogatih, uskoro će odlučivati na referendumu hoće li uvesti visok porez na nasljedstvo. Inicijativu za ovu radikalnu promjenu pokrenula je omladinska organizacija Socijaldemokratske stranke, Jeunesse Socialiste, prisilivši tako pitanje nasljednog oporezivanja na nacionalnu glasanje, izvještava Euronews.
Ove nedjelje, 30. novembra, švicarski glasači će odlučiti da li uvesti porez na nasljedstvo od 50% za nasljedstva veća od 50 miliona CHF (53,57 miliona eura).
Šanse da inicijativa uspije su male do nepostojeće. Prema nedavnoj anketi Tamedia/20 Minuten, očekuje se da će 75% glasača u Švicarskoj odbiti porez na superbogate, što je porast u odnosu na 67% u oktobru.
Iako se predlaže da inicijativa vjerovatno neće proći, neki strahuju da bi referendum mogao narušiti reputaciju Švicarske kao poreznog utočišta.
Industrija upravljanja bogatstvom u zemlji najveća je i najkompetitivnija u svijetu, s međunarodnom imovinom vrijednom 2,2 triliona dolara (1,9 triliona eura), prema Deloitteu. No, njen primat sve više izazivaju rivali poput Singapura i Velike Britanije.
“Navodno su neki bogati pojedinci odgodili planove preseljenja u Švicarsku zbog inicijative. Međutim, dokazi dolaze uglavnom iz anegdotskih izvještaja poreskih savjetnika, pa je teško procijeniti razmjere ili značaj,” kazala je za Euronews Isabel Martínez, starija istraživačica u KOF Švicarskom ekonomskom institutu na ETH Zürich.
“Za socijalno i fiskalno pravednu klimatsku politiku”
Porezna inicijativa pod nazivom “Za socijalno i fiskalno pravednu klimatsku politiku” predlaže da se prikupljeni prihodi koriste za inicijative u vezi sa klimatskim promjenama.
“Švicarska ne čini dovoljno da zaštiti klimu,” navodi grupa Jeunesse Socialiste u saopštenju. “Svake godine trebalo bi još nekoliko milijardi kako bi se postigli ciljevi Konfederacije. S inicijativom za budućnost, oni koji su primarno odgovorni za degradaciju klime trebali bi više doprinositi njenoj zaštiti.”
Nakon što je inicijativa prikupila već 100.000 potpisa za referendum, porez na nasljedstvo postat će zakon ako više od 50% švicarskih glasača podrži prijedlog, a većina od 26 kantona bude glasala u njegovu korist.
Preduzeća u riziku
Ovakva inicijativa nije popularna samo među superbogatima, već i među malim švicarskim preduzetnicima.
Swissmem, glas industrije mašinske, električne i metalne tehnologije u Švicarskoj, tvrdi da bi porez “efektivno doveo do eksproprijacije mnogih porodičnih malih i srednjih preduzeća (SME)”, te dodaju “Veliki broj ovih preduzeća razvijali su vlasničke porodice generacijama, zapošljavaju desetine hiljada ljudi i pouzdano plaćaju poreze.”
Isabel Martínez napomenula je da su slične zabrinutosti izražene kada su švicarski glasači 2015. odbili umjereniju inicijativu koja je predlagala 20% porez na nasljedstva veća od 2 miliona CHF (2,14 miliona eura).
“Manje od 2% populacije bilo bi direktno pogođeno, ali ipak je 71% glasalo protiv. Glavna briga bila je da bi mnoga porodična preduzeća i SME-ovi bili negativno pogođeni, što bi na kraju štetilo švicarskoj ekonomiji i ugrozilo radna mjesta,” rekla je za Euronews. “Iste brige vrijede i za trenutni prijedlog.”
Neki protivnici takođe ne odobravaju činjenicu da je porez nametnut federalno, što podriva autonomiju kantona u oporezivanju, objasnila je.
Mjere generalno nepopularne
U većini zemalja koje uvode porez na nasljedstvo, mjere su generalno nepopularne među glasačima iako ih zapravo plaća samo mali broj ljudi.
Iako mjere mogu pomoći u smanjenju nejednakosti, njihov kapacitet za prikupljanje prihoda je ograničen.
U 2023. godini, porezi na nasljedstvo, imovinu i poklone činili su prosječno samo 0,41% ukupnog poreznog prihoda OECD-a. Među evropskim zemljama, ti porezi činili su tek 0,40% ukupnih prihoda.
U vrijeme kada se fiskalni pritisci na vlade povećavaju, a klimatska kriza postaje sve ozbiljnija, Švicarska će morati odlučiti o najboljem putu naprijed.
Amela Hasanbašić
