Šta koči mirovni plan Ukrajine i SAD-a: Teritorije i nuklearna elektrana i dalje neriješeno pitanje

Jedno od najspornijih pitanja odnosi se na predloženi model upravljanja Nuklearnom elektranom Zaporižja, najvećim nuklearnim postrojenjem u Evropi.

Smještena u okupiranom gradu Enerhodaru, elektrana je prije početka ruske invazije proizvodila oko 20% ukupne električne energije u Ukrajini.

Prema okviru koji podržavaju Sjedinjene Američke Države, elektranom bi zajednički upravljale Ukrajina, SAD i Rusija, uz podjelu ekonomskih koristi između sve tri strane.

Ukrajina strahuje da bi takav trilateralni model upravljanja faktički legitimizirao rusku okupaciju postrojenja, koje je Moskva zauzela 2022. godine i koje i dalje drži pod kontrolom.

„Rusi vjeruju da će, u svakom slučaju, osigurati da Nuklearnom elektranom Zaporižja upravljaju oni“, rekao je Zelenski, upozorivši da bi Moskva svoju ulogu mogla predstaviti kao humanitarnu potrebu povezanu s obnovom vodosnabdijevanja okupiranih teritorija.

Ukrajinski predsjednik podsjetio je i na prijeratna iskustva sa zajedničkim preduzećima s Rusijom, koja su često ostavljala Kijev izloženim političkom i ekonomskom pritisku Moskve.

Kao alternativu, Ukrajina predlaže bilateralni model, zajedničko ukrajinsko-američko preduzeće s ravnopravnom operativnom kontrolom.

Polovina proizvedene električne energije bila bi usmjerena Ukrajini, dok bi Washington samostalno odlučivao o korištenju svoje polovine, što bi potencijalno omogućilo isporuku struje i okupiranim područjima, ali bez davanja operativne kontrole Rusiji.

Nuklearno pitanje ne može se odvojiti od sudbine Hidroelektrane Kahovka i brane Kahovka, koje su ruske snage uništile 6. juna 2023. godine.

Zelenski je naglasio da brana mora biti obnovljena kako bi se osigurao siguran rad nuklearne elektrane Zaporižja, te da Rusija nema namjeru finansirati njenu obnovu.

„Brana Kahovka i Hidroelektrana Kahovka, koje su neophodne za siguran i normalan rad Nuklearne elektrane Zaporižja, mogle bi biti obnovljene kao zajednički regionalni razvojni projekat, slične strukture upravljanja“, rekao je Zelenski.

Ukrajina, pritom, insistira da cijelo područje, nuklearna elektrana, Enerhodar i objekti u Kahovki, mora biti u potpunosti demilitarizirano.

Teritorijalni sporovi

Tačka 14 bavi se, kako je Zelenski naveo, najtežim pitanjem u pregovorima: budućnošću teritorija u oblastima Donjeck, Lugansk, Zaporižja i Herson.

Okvir prijedloga predviđa priznavanje trenutne linije rasporeda trupa kao de facto linije razdvajanja, čime bi se faktički zamrznulo stanje na terenu.

„Nalazimo se u situaciji u kojoj Rusi traže da se povučemo iz Donjecke oblasti, dok Amerikanci pokušavaju pronaći način da do toga ne dođe, jer smo mi protiv povlačenja“, rekao je Zelenski.

Osnovna pozicija Ukrajine, koju Zelenski naziva „opcijom A“, jeste da njene snage ostanu na sadašnjim položajima. Moskva, s druge strane, zahtijeva povlačenje ukrajinskih trupa iz dijelova Donjecke oblasti koje ruske snage nisu uspjele zauzeti.

Kako bi se premostio ovaj jaz, američki pregovarači razmatraju mehanizme poput demilitariziranih zona ili slobodnih ekonomskih zona, za koje vjeruju da bi mogle zadovoljiti obje strane.

Zelenski je istakao da se Ukrajina izborila da se svako pominjanje takvih zona zadrži isključivo kao „potencijalno“, čime se sprječava njihova automatska primjena.

Prema ukrajinskom tumačenju, svaka konkretna odluka zahtijevala bi domaće pravne procedure, odobrenje parlamenta ili, po potrebi, referendum.

Nacrt predviđa formiranje radne grupe koja bi utvrdila premještaj trupa i parametre eventualnih posebnih ekonomskih zona, ali Kijev naglašava da napredak zavisi od povlačenja ruskih snaga s okupiranih područja.

Zelenski je naveo Enerhodar kao mogući testni primjer. Mala slobodna ekonomska zona tamo bi, kako kaže, bila moguća samo ako grad bude demilitariziran, stavljen pod ukrajinsku administraciju i ako se ruske trupe povuku.

Plan također predviđa da se povlačenja i preraspodjele trupa u oblastima Dnjipropetrovsk, Mikolajiv, Sumi i Harkiv moraju dogoditi prije nego što sporazum stupi na snagu.

Zelenski je naglasio da su referendumi krajnja opcija.

„Referendum zahtijeva najmanje 60 dana; u suprotnom ga ne možemo održati… Dio ljudi živi na privremeno okupiranim teritorijama i ne može glasati“, rekao je.

Prema njegovim riječima, ako se ukrajinskim snagama dozvoli da ostanu na sadašnjim položajima, referendum možda uopće neće biti potreban.

„Ali ako se ne dogovorimo da ‘ostanemo gdje jesmo’, postoje dvije opcije, ili se rat nastavlja, ili će se morati donijeti neka odluka o svim potencijalnim ekonomskim zonama.“

Stav Rusije

Javno, Kremlj ostaje neodređen. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izbjegao je direktan komentar o revidiranom planu, odgovarajući na pitanja novinara 24. decembra.

Potvrdio je samo da je glavni ruski ekonomski pregovarač Kiril Dmitrijev izvijestio predsjednika Vladimira Putina o razgovorima s američkom delegacijom u Miamiju.

Ukrajinski i američki predstavnici održali su još jednu rundu razgovora 21. decembra, nakon ukrajinsko-američkih pregovora 19. decembra i rusko-američkih razgovora 20. decembra, svi održani u Miamiju.

Na osnovu tih kontakata, Peskov je rekao da će Moskva „formulisati svoj daljnji stav“ i nastaviti kontakte s Washingtonom putem postojećih kanala.

Izvor upoznat sa situacijom rekao je za The Kyiv Independent da se 24. decembra ne očekuju direktni razgovori između SAD-a i Rusije.