Phoenix ili Rivijera? Svijet se svađa oko budućnosti razorene Gaze

Usred krhkog primirja, stanovnici Gaze započinju prve, nesigurne korake na dugom putu oporavka.

Bageri raščišćavaju ceste, kamioni odnose ostatke rata. Sa obje strane puta uzdižu se brda ruševina i iskrivljenog metala, tragovi nekada živih naselja. Dijelovi grada Gaze danas su neprepoznatljivi.

„Ovo je bila moja kuća,“ kaže Abu Iyad Hamdouna, pokazujući na gomilu betona i čelika u kvartu Šeik Radwan, nekad jednom od najgušće naseljenih dijelova grada. „Bila je tu. Sad nema ničega.“

Šezdesettrogodišnji Abu Iyad ne vjeruje da će dočekati dan kada će Gaza ponovo oživjeti.
„Ovim tempom, trebat će deset godina,“ kaže umorno. „Umrijet ćemo, a da ne vidimo obnovu.“

U blizini, Nihad al-Madhoun i njegov nećak Said kopaju po ostacima onoga što je nekada bio njihov dom. Zidovi prijete da se sruše, ali ih to ne zaustavlja, skupljaju cigle i brišu prašinu s jedne stare, crvene sofe.
„Samo raščišćavanje ruševina moglo bi trajati više od pet godina,“ kaže Nihad. „Ali čekat ćemo. Nemamo drugu opciju.“

Ogroman izazov

Ujedinjene nacije procjenjuju štetu na oko 70 milijardi dolara. Gotovo 300.000 kuća i stanova uništeno je ili oštećeno. Pojas Gaze sada je prekriven sa 60 miliona tona ruševina, među kojima se kriju neeksplodirane bombe i tijela poginulih.

Prema podacima Ministarstva u protekle dvije godine ubijeno je više od 68.000 ljudi. U takvom razaranju teško je uopće znati odakle početi.

Ideja ne nedostaje, od lokalnih inicijativa do velikih vizija iz stranih prijestonica. Čak se i američki predsjednik Donald Trump uključio u raspravu.

Ali, mnogi stanovnici Gaze sumnjaju u planove „nacrtane u kancelarijama daleko odavde“. Oni imaju svoje viđenje obnove i borba za to čije će ideje prevladati već je počela.

Gradonačelnik Gaze, Yahya al-Sarraj, obilazi razorene ulice u reflektirajućem prsluku. „Ljudi otvaraju male radnje i restorane,“ kaže. „Skromno, ali žele živjeti i zaslužuju živjeti.“

On ističe da Gaza nije prvi put suočena s razaranjem. „Čuli smo za mnoge međunarodne planove,“ kaže, „ali mi imamo svoj. Nazvali smo ga Feniks Gaze.“

Plan je predstavljen u februaru, rezultat rada 700 palestinskih stručnjaka iz zemlje i dijaspore, arhitekata, inženjera, urbanista. U pratećem videu prikazuje se Gaza koja se iz ruševina pretvara u moderan grad.
Hamas nije učestvovao u izradi plana.

„Ne može se obnova nametati izvana,“ kaže Yara Salem, bivša stručnjakinja Svjetske banke s iskustvom u Iraku. „Morate imati vlastitu viziju svoje zemlje.“

„Trumpova rivijera“ i drugi grandiozni projekti

Nasuprot „Feniksu“, Trump je promovirao svoju ideju o „Gaza Rivijeri“ luksuznom priobalnom projektu u stilu Dubaija. Na društvenim mrežama dijelio je AI-generisane slike sebe, Netanyahua i Elona Muska u zlatnom sjaju, uz obećanja da će SAD „preuzeti dugoročnu ulogu u razvoju Gaze“.

Njegov zet Jared Kushner izjavio je: „Gaza ima izuzetno vrijedno priobalje, samo se treba fokusirati na izgradnju prosperiteta.“

Trumpov plan uključuje i tzv. „Odbor mira“ koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz špekulacije da bi Tony Blair mogao biti na njegovom čelu.

Sličan dokument, koji je u augustu objavio The Washington Post, predviđa desetogodišnji američki protektorat nad Gazom s „pametnim gradovima“ pod nazivom GREAT plan (Gaza Reconstitution, Economic Acceleration and Transformation Trust). Plan predviđa i „dobrovoljno preseljenje“ 25% stanovništva u inostranstvo uz novčanu naknadu.

Takve vizije, upozoravaju palestinski stručnjaci, više liče na „kapitalizam katastrofe“ nego na obnovu.
„To mora biti palestinska vizija,“ kaže Raja Khalidi iz Instituta za ekonomske politike Palestine. „U suprotnom, bićemo samo posmatrači vlastite budućnosti.“

„Duh i duša Gaze“: Glasovi iz Ramallaha

Palestinska uprava (PA) također ima svoj plan koji Gazu povezuje s Zapadnom obalom u budućoj palestinskoj državi. Ministar planiranja Estephan Salameh kaže da Gaza mora biti obnovljena, ali da njen identitet mora ostati.

„Sedamdeset posto stanovništva su palestinske izbjeglice,“ ističe. „Moramo očuvati duh i dušu Gaze.“

To znači obnovu kampova poput Jabalije, koji je nekad bio dom za više od 100.000 ljudi, a sada je gotovo sravnjen sa zemljom. „Ne želimo ponovo stvarati sirotinjske četvrti, nego zajednice koje su međusobno povezane,“ dodaje Salameh.

Spora i teška obnova

I stručnjaci procjenjuju da će proces biti dug i mukotrpan. „To neće biti petogodišnji oporavak govorimo o decenijama,“ kaže Shelly Culbertson iz američkog RAND instituta. Neki dijelovi Gaze, kaže, toliko su razoreni da se moraju potpuno sravniti i graditi iznova, piše BBC.

Palestinske vlasti smatraju da se proces može ubrzati, ali ništa se ne može pokrenuti dok se ne postigne politički dogovor, otvore granice i obezbijedi novac.

Egipat planira održati međunarodnu konferenciju o obnovi, ali datum još nije određen. Glavni potencijalni donatori, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, traže garancije da njihova ulaganja neće nestati u nekom budućem ratu.

No, s obzirom da izraelska vlada i dalje odbija ideju palestinske države, političke prepreke ostaju ogromne.

U kvartu Šeik Radwan, Abu Iyad Hamdouna ne razmišlja o planovima ni konferencijama. „Obnova? A šta je s vodom?“ pita ogorčeno. Nakon pet prinudnih preseljenja, samo želi ostati tamo gdje jeste makar u šatoru. „Evo nas, pravimo šatore,“ kaže. „Sjedimo pored kuće u kojoj i dalje ne možemo živjeti.“