Ovo bi mogla biti jesen viših cijena u marketima
Šumski požari i toplotni valovi u Evropi prouzrokovali su veliku ekonomsku štetu. Prema prvim izvještajima koje prenose mediji, gubitak se procjenjuje na oko 3,1 milijardi eura za samo dva mjeseca ove godine. Sindikat Légumes de France u svom biltenu Direct Légumes od 10. jula procjenjuje da gubici u proizvodnji u Francuskoj, nakon tri toplotna vala, iznose između 25% i 30%. Posmatrano po kulturama, gubici u jagodama iznose 30%, mrkvi i repi od 20 do 30 %, grašku i grahu za industrijsku preradu 30-40%, poriluku 50 % dok je totalni gubitak (100 %) registrovan kod bijelog i crvenog luka, ljutike, salate i mladih izdanaka. Najveći gubici salate zabilježeni su regiji Nantes. Šire procjene govore kako su ovog ljeta uništene hiljade tona povrća vrijednosti nekoliko desetina miliona eura, i ova procjena nije finalna, jer se podaci za proizvodnju šparoga, mladog graška, kupusa i artičoke još prikupljaju i bit će objavljeni naknadno.
I voda je problem
Ekstremno visoke temperature prouzrokovale su najveći dio štete, ali se u izvještaju upozorava da se on ne može uzimati kao jedini uzrok, te je istaknut i nedostatak vode kao veliki problem. Prema navodima sindikata, to otežava ponovnu sjetvu i sadnju na stradalim parcelama, dok proizvođači povrća više nisu sigurni da će imati dovoljno vode do kraja ljetne sezone. Navedeno je kako je u departmanu Istočni Pirineji u požarima uništeno 6.000 hektara voćnjaka.
Posljedice uništenih usjeva nisu ostale samo na parcelama, već su se prelile i na cijene u marketima. Prema udruženju Familles Rurales, cijene tikvica porasle su 32% na godišnjem nivou, paradajza 31%, a mahuna 24%, dok prosječan rast cijena u konvencionalnoj poljoprivredi iznosi oko 10%, a u organskoj oko 7%.
Za mnoge vrtlare, 2026. godina nije jedina krizna godina. Slično su osjetili 2024. i 2025. godine; a najveći udar osjete mladi poljoprivrednici, koji posluju manje od deset godina, jer njihova finansijska opterećenja nisu vezana samo na gubitak u sezoni već i na već podignute kredite koje moraju otplatiti zbog pada obima prodaje.
Kako piše Forbes, toplotni talas smanjio je prognoze roda žitarica u EU i Velikoj Britaniji za oko 9 miliona tona, navodeći kako Oxford Economics prognozira da će klimatske prilike izvršiti u narednoj godini veći pritisak na cijene hrane nego što je to bio slučaj sa ratnim sukobima, pa je moguće da naredni inflacijski udar ne krene sa naftnih terminala već polja sprženih vrućinom na kojima je žetva podbacila.
Bankarske procjene
Dalje se navodi kako Deutsche Bank procjenjuje da će proljetni šok na tržištu roba podići cijene hrane za oko 1,3 posto u Velikoj Britaniji i 0,8 posto u eurozoni, što je značajan, ali podnošljiv porast.
Obrazac koji se ponavlja iz godine u godinu najbolje se vidi iz Radnog dokumenta Evropske centralne banke koji je pokazao da je toplotni val u Evropi iz 2022. godine dodao 0,67 procentnih poena inflaciji evropske hrane i da jedan temperaturni šok nastavlja da gura cijene i do dvanaest mjeseci nakon toga. Istraživanje Maximiliana Kotza u Barceloni pokazuje kako to izgleda na polici: maslinovo ulje poskupjelo je za 50 posto nakon iberijske suše, riža za 48 posto u Japanu, a kakao za 280 posto nakon što je toplotni val pogodio zapadnu Afriku.
Sve ovo sugeriše da bi posljedice ovogodišnjih ekstremnih temperatura, suše i požara na cijene mogle trajati duže od jeseni, te se preliti i na cijelu narednu godinu.
Maslinjaci također nisu ostali pošteđeni štete, zbog čega, kako navodi Guardian, proizvođači maslinovog ulja kažu da očekuju još jedan porast cijena kasnije ove godine, jer gubici uzrokovani vremenskim prilikama smanjuju proizvodnju.
Ovog ljeta, maslinjake su pogodili požari u Grčkoj, Italiji i Portugalu. Čak su i voćnjaci koji nisu pretrpjeli direktnu štetu od požara pogođeni pepelom nošenim vjetrom i lošom kvalitetom zraka.
Iako su globalne cijene maslinovog ulja postepeno padale nakon naglog rasta prije dvije godine, zbog velike potražnje, ekstremnih vrućina, ali i pojave štetočina i bolesti, prosječna cijena jednog litra ekstra djevičanskog maslinovog ulja raste posljednjih mjeseci, te u trgovinama u Velikoj Britaniji ostaje iznad 7 funti.
Kako navodi UkrAgroConsult, špansko Ministarstvo poljoprivrede predviđa da će žetva žitarica za 2026/27. godinu iznositi 18,5 miliona tona, što je manje od 24 miliona tona prošle sezone. Procjena je napravljena prije nego što su posljednji požari prouzrokovali dodatnu štetu. Dok su španski poljoprivrednici bolje prilagođeni vrućim i sušnim uslovima zahvaljujući sortama usjeva otpornim na sušu, navodnjavanju i skladištenju vode, ekstremni vremenski uslovi i dalje vrše značajan pritisak na proizvodnju.
Evropska komisija je također snizila svoje prognoze prinosa za seriju kultura; suncokret je smanjen za 7%, kukuruz za 6%, a krompir i soja za 3% u odnosu na ranije procjene.
