Ovih šest malih zemalja jedine su članice NATO-a koje podržavaju Trumpov rat protiv Irana, tri su sa Balkana
Tri balkanske i dvije baltičke države, zajedno s Češkom Republikom, jedine su od 32 članice NATO-a koje javno podržavaju američko-izraelske napade na Iran, dok se predsjednik Donald Trump suočava s velikim otporom alijanse prema njegovom zahtjevu za pomoć u vojnoj operaciji.
Trump je ove sedmice priznao da je “većina” članica NATO-a rekla da će ostati izvan američko-izraelskog rata protiv Irana.
Za sada, jedine članice NATO-a koje su javno podržale američko-izraelske napade na Iran su Češka Republika, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Litvanija i Latvija.
Druge zemlje, uključujući Dansku, Finsku i Luksemburg, ostale su neutralne u svom stavu o napadima, iako su generalno bile kritične prema iranskom režimu.
Mnogi, poput Italije i Španije, otvoreno kritikuju.
Ovih šest zemalja je podržalo američko-izraelske operacije
Albanski premijer Edi Rama: “Podržavamo Sjedinjene Američke Države u vojnoj podršci Izraelu danas, pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa”, napisao je na platformi X 28. februara, prvog dana napada, osuđujući iransku “cyber agresiju” protiv Albanije, koja je prekinula diplomatske odnose s tom državom 2022. godine nakon velikog cyber napada na albansku vladu.
Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, dijeleći Trumpov prvi govor o napadu 28. februara, Osmani je na X mreži napisala da je “došao čas slobode za narod Irana, zahvaljujući vodstvu Sjedinjenih Država i predsjednika Donalda Trumpa”, dodajući: “Nastavit ćemo podržavati korake koje poduzimaju Sjedinjene Države i drugi saveznici kako bi okončali iranski režim i konačno dali šansu slobodi i miru.”
Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski: “Suočavamo se s našim američkim saveznicima suočeni s destabilizirajućim prijetnjama na Bliskom istoku”, napisao je na X mreži, dodajući da su “Sjedinjene Države jasno stavile do znanja da je diplomatija uvijek prvi izbor, ali da odvraćanje ostaje ključno kada postoje kredibilni rizici”.
Glavni savjetnik litvanskog predsjednika Gitanasa Nausede za vanjsku politiku: “SAD i Izrael su postupili ispravno” kada su napali Iran, nakon što “Iran nije uzeo u obzir američke zahtjeve da prestane obogaćivati uranijum, da prestane proizvoditi nuklearno oružje”, rekao je za Litvansku nacionalnu televiziju i radio, nazivajući to “neizbježnim problemom”.
Letonski predsjednik Edgars Rinkevičs: “U velikoj mjeri, ova operacija je posljedica onoga što Iran radi decenijama”, rekao je na konferenciji za novinare 3. marta, dodajući da preferira diplomatiju, ali da će “diplomatija imati mjesta tek kada Iran napusti bilo kakve planove za razvoj vojnog nuklearnog programa… uzimajući sve to u obzir, operacija koju trenutno provode Sjedinjene Američke Države i Izrael je razumljiva”.
Premijer Češke Republike Andrej Babiš: “Iranski nekontrolirani nuklearni program i podrška terorizmu predstavljaju opasnost za nas i za cijelu Evropu”, napisao je na X mreži, dodajući: “Zato Češka Republika stoji uz naše saveznike i vjerujem da će u regiji uskoro prevladati stabilnost i mir.”
Češko Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je za X Network da američko-izraelska vojna operacija “odražava dugogodišnju zabrinutost zbog politika i postupaka iranskog režima”.
Trumpove prijetnje saveznicima
Trump je u srijedu nagovijestio da bi SAD mogle odbiti pružiti vojnu zaštitu Hormuškom tjesnacu kada se “završi s Iranom” i prolaz se ponovo otvori, te da će umjesto toga “druge zemlje koje ga koriste” morati osigurati taj naftni prolaz.
Na Truth Socialu je napisao da bi to “brzo izazvalo probleme nekih od naših neodgovornih ‘saveznika'”. Trump je iznio prijetnju nakon što je danima ponavljao da SAD-u “ne treba ničija pomoć”, uključujući i pomoć saveznika NATO-a, kao odgovor na odbijanje saveza da pomogne brodovima da prođu kroz tjesnac, koji je zatvoren od početka sukoba, što je dovelo do rasta globalnih cijena nafte.
Ključni citat
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte je u početku pohvalio američko-izraelske napade na Iran, rekavši za njemački ARD: “Zaista je važno da SAD ovdje rade, zajedno s Izraelom, jer to uništava i slabi iranske kapacitete za sticanje nuklearnih kapaciteta i balističkih raketa.” Dodao je i to da “nema apsolutno nikakvih planova da se NATO uvuče u ovo ili da bude dio toga, osim što pojedinačni saveznici čine sve što mogu kako bi omogućili ono što Amerikanci rade s Izraelom.”
Glavni kritičari
Mnogi saveznici NATO-a oštro su kritikovali Trumpove zahtjeve za pomoć u Hormuškom moreuzu, dok su drugi uglavnom osudili američko-izraelske napade, a neki lideri, uključujući turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, italijanske premijerke Giorgie Meloni i španskog ministra vanjskih poslova Joséa Manuela Albaresa, sugerišu da su ti potezi u suprotnosti s međunarodnim pravom.
Među liderima koji su odbili Trumpov zahtjev za pomoć u vezi s moreuzom, njemački kancelar Friedrich Merz je ranije ove sedmice na sastanku lidera Evropske unije u Briselu rekao: “NATO je odbrambeni savez, a ne intervencionistički i upravo zato NATOu ovdje uopće nema mjesta.”
Luksemburški premijer Xavier Bettel uporedio je Trumpove zahtjeve sa “ucjenom”, dok je britanski premijer Kier Starmer na konferenciji za novinare ove sedmice rekao da njegova zemlja “neće biti uvučena u širi rat”.
Dodatno
Većina zemalja NATO-a imala je pomiješane reakcije na sukob. Neke, uključujući Dansku, Finsku i Estoniju, nisu ni podržale ni osudile američke i izraelske napade na Iran, ali su rekle da su otvorene za mogućnost da NATO pomogne SAD-u u osiguravanju Hormuškog moreuza.
“Čak i ako nam se ne sviđa ono što se dešava, mislim da je mudro ostati otvorenog uma o tome da li Evropa… može nekako doprinijeti, ali s ciljem deeskalacije”, rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen liderima EU u Briselu ranije ove sedmice.
Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je za Bloomberg: “Moramo ozbiljno shvatiti sve što predsjednik Sjedinjenih Država kaže”, dodajući: “Zemlje koje imaju kapacitet i volju da pomognu SAD-u će to učiniti, i trebale bi.”
Drugi, uključujući Luksemburg i Island, osudili su iranski režim i rekli da ne smije imati nuklearno oružje nakon napada, pozivajući na deeskalaciju, ali bez otvorene podrške američko-izraelskoj vojnoj kampanji.
“Iran mora zaustaviti sve aktivnosti koje ugrožavaju međunarodni mir i sigurnost, posebno sa svojim nuklearnim programom. Luksemburg podržava sve diplomatske napore da se spriječi Iran da dobije nuklearno oružje”, navodi se u saopštenju vlade Luksemburga.
Nekoliko saveznika NATO-a, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Rumuniju, Italiju, Francusku i Portugal, dozvoljavaju SAD-u da koristi njihove baze za operacije u Iranu. Neke zemlje NATO-a, uključujući Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, također su osudile iranske odmazdne napade na susjedne zemlje na Bliskom istoku.
Sarah Dorn, Forbes
