Obnovljivi izvori rastu rekordnim tempom, zašto onda svijet troši sve više nafte, plina i ugljena?

Sunce i vjetar nikada nisu proizvodili više električne energije, no rast globalne potražnje i dalje nadmašuje rast zelene energije.

Još prije gotovo dva desetljeća, 2007. godine, napisao sam članak pod naslovom Budućnost je solarna. Tada sam tvrdio da će sunčeva energija dugoročno nadmašiti biogoriva, ponajprije zbog znatno veće učinkovitosti solarnih panela u pretvaranju Sunčeve energije u električnu energiju. U to su vrijeme solarni sistemi bili skupi, pohrana energije predstavljala je veliki izazov, a globalna energetska infrastruktura bila je gotovo u potpunosti oslonjena na fosilna goriva. Ipak, smjer razvoja bio je jasan.

Danas, gotovo dvadeset godina poslije, brojke pokazuju da solarna energija više nije vizija budućnosti – ona se ubrzano pretvara u sadašnjost.

Prema najnovijem Statističkom pregledu svjetske energetike (Statistical Review of World Energy), solarna energija prvi je put 2025. godine proizvela više električne energije od vjetra, postavši najbrže rastući segment obnovljivih izvora energije. Hidroelektrane i dalje ostaju najveći pojedinačni obnovljivi izvor, no upravo solarna energija predvodi rast.

Osigurali trećinu svjetske električne energije

Svijet je tokom 2025. proizveo oko 32.202 teravatsata (TWh) električne energije. Od toga su hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane i ostali obnovljivi izvori zajedno proizveli 10.749 TWh, odnosno 33,4 posto ukupne svjetske proizvodnje.

Najveći udio i dalje imaju hidroelektrane s 4479 TWh, odnosno 13,9 posto ukupne proizvodnje električne energije.

Solarna energija dosegnula je 2811 TWh (8,7 posto), dok su vjetroelektrane proizvele 2714 TWh (8,4 posto). Geotermalna energija, biomasa i ostali obnovljivi izvori zajedno su pridonijeli s još 745 TWh, odnosno 2,3 posto.

No važniji od samih udjela jest tempo rasta.

Ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora povećana je prošle godine 9,1 posto, ali rast nije bio ravnomjerno raspoređen. Solarna energija porasla je čak 30,1 posto, proizvodnja iz vjetra 8,2 posto, ostali obnovljivi izvori 2,8 posto, dok je proizvodnja iz hidroelektrana porasla tek 0,4 posto.

Solarna energija zaslužna je za gotovo tri četvrtine ukupnog rasta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora tijekom 2025.

Solarna energija prestigla vjetar

Prije samo deset godina situacija je bila potpuno drukčija. 2015. godine vjetroelektrane proizvele su 832 TWh, više nego tri puta više od solarnih elektrana, koje su tada proizvele svega 257 TWh.

Deset godina kasnije proizvodnja iz vjetra porasla je na 2714 TWh, dok je proizvodnja solarne energije skočila gotovo 11 puta, na 2811 TWh.

Posebno je impresivan rast u posljednje tri godine. Solarne elektrane proizvele su 1061 TWh 2022., a već 2025. čak 2,6 puta više.

Institut za energetiku (Energy Institute) navodi da je solarna energija tokom 2025. činila 71 posto ukupnog povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Kina uvjerljivo vodi

Najveći svjetski proizvođač solarne električne energije ostaje Kina, koja je prošle godine proizvela 1.173 TWh, odnosno gotovo 42 posto svjetske proizvodnje.

Na drugom mjestu nalaze se Sjedinjene Američke Države s 393 TWh, slijede Indija sa 169 TWh, Japan sa 111 TWh i Njemačka s 92 TWh.

Kineska proizvodnja solarne energije tokom 2025. porasla je dodatnih 40 posto, američka 28 posto, a indijska 23 posto, što su iznimno visoke stope rasta za tehnologiju koja je već dosegnula vrlo velik opseg proizvodnje.

Vjetar nastavlja rasti, ali sporije

Vjetroelektrane su prošle godine proizvele 2714 TWh, što predstavlja rast od 8,2 posto.

I ovdje dominira Kina s 1128 TWh, odnosno gotovo 42 posto svjetske proizvodnje. Slijede SAD s 469 TWh, Njemačka sa 134 TWh, Brazil sa 116 TWh i Indija sa 104 TWh.

Dok su Kina i Indija zabilježile dvocifren rast proizvodnje iz vjetra, pojedina razvijena evropska tržišta, uključujući Njemačku i Španiju, zabilježila su pad proizvodnje.

Unatoč tome, zajedno su solarna i energija vjetra tokom 2025. proizvele 5525 TWh, odnosno 17,2 posto ukupne svjetske električne energije, što je oko 23 posto više od proizvodnje svih hidroelektrana zajedno.

Hidroelektrane ostaju najveći obnovljivi izvor

Iako njihov rast znatno usporava, hidroelektrane ostaju najveći pojedinačni obnovljivi izvor energije s 4479 TWh proizvedene električne energije.

Za razliku od solarne energije, riječ je o zreloj tehnologiji. Od 2015. godine proizvodnja hidroenergije povećana je svega 15 posto, dok je proizvodnja iz vjetra porasla 226 posto, a iz solarnih elektrana gotovo 1000 posto.

I ovdje prednjači Kina s 1392 TWh, ispred Brazila (398 TWh), Kanade (348 TWh), SAD-a (244 TWh) i Rusije (oko 200 TWh).

Za razliku od solarnih i vjetroelektrana, proizvodnja hidroelektrana uvelike ovisi o količini oborina, snježnom pokrivaču i razini akumulacijskih jezera. Tako je primjerice Brazil, unatoč tome što je jedan od najvećih proizvođača hidroenergije na svijetu, prošle godine zabilježio pad proizvodnje od 5,4 posto.

To ujedno pokazuje razliku između instaliranih kapaciteta i stvarne proizvodnje – hidroelektrane ne proizvode svake godine jednaku količinu električne energije, čak i kada njihov ukupni kapacitet ostaje nepromijenjen.

Manji obnovljivi izvori rastu znatno sporije

U Statističkom pregledu svjetske energetike geotermalna energija, biomasa i ostali manji obnovljivi izvori prikazani su kao jedinstvena kategorija. Zajedno su tijekom 2025. proizveli oko 745 TWh električne energije, što je 2,8 posto više nego godinu ranije.

Najveći proizvođač ponovno je bila Kina sa 137 TWh, ispred SAD-a (65 TWh), Brazila (62 TWh), dok su Njemačka i Japan proizveli po oko 48 TWh.

Iako su važni za pojedina tržišta, ti izvori rastu znatno sporije od solarne i energije vjetra. Njihova proizvodnja povećala se s 527 TWh u 2015. na 745 TWh u 2025., odnosno za oko 41 posto.

Biogoriva slijede drukčiji trend

Za razliku od obnovljivih izvora koji proizvode električnu energiju, biogoriva se primarno koriste u prometu pa se njihova potrošnja iskazuje u barelima ekvivalenta nafte, a ne u teravatsatima.

Globalna potrošnja biogoriva tokom 2025. iznosila je oko 2,28 miliona barela ekvivalenta nafte dnevno, gotovo jednako kao godinu prije.

Unutar tog ukupnog podatka zabilježeni su različiti trendovi. Potrošnja bioetanola porasla je sedam posto, na oko 1,27 miliona barela dnevno, dok je potrošnja biodizela pala gotovo sedam posto, na oko 1,01 milijun barela dnevno.

Najveći svjetski potrošač biogoriva ostaju Sjedinjene Američke Države s oko 749.000 barela dnevno, iako je potrošnja pala 11 posto. Slijede Brazil s 540.000 barela (+10 posto), Indonezija sa 197.000, dok je Indija zabilježila jedan od najvećih skokova među velikim tržištima – gotovo 40 posto, na 111.000 barela dnevno.

Za razliku od solarne energije, tržište biogoriva ne bilježi jedinstven globalni uzlazni trend. Njegov razvoj i dalje uvelike ovisi o državnim politikama, obaveznim udjelima biogoriva u gorivima, dostupnosti sirovina i razvoju prometnih tehnologija.

Obnovljivi izvori još ne istiskuju fosilna goriva

Unatoč snažnom rastu, obnovljivi izvori energije još uvijek ne zamjenjuju fosilna goriva onoliko brzo koliko raste globalna potrošnja energije.

Tokom 2025. ukupna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora povećana je za oko 3,2 egzadžula, dok je ukupna svjetska potražnja za energijom porasla za čak 8,1 egzadžul.

To znači da su obnovljivi izvori pokrili tek oko 40 posto novog rasta globalne potražnje. Drugim riječima, nova proizvodnja uglavnom zadovoljava rastuću potrošnju, a ne zamjenjuje postojeću potrošnju ugljena, nafte i prirodnog plina.

To je jedna od ključnih činjenica energetske tranzicije. Iako solarna energija raste više od 30 posto godišnje, a obnovljivi izvori zauzimaju sve veći udio u proizvodnji električne energije, ukupna potrošnja fosilnih goriva i dalje raste.

Da bi njihova uporaba počela trajno padati, proizvodnja energije s niskim emisijama ugljika mora rasti brže od ukupne svjetske potražnje za energijom.

Energetska tranzicija odvija se različitim tempom

Podaci za 2025. godinu pokazuju dvije paralelne stvarnosti.

S jedne strane, obnovljivi izvori energije, predvođeni solarnom energijom, rastu rekordnom brzinom. S druge, rast ukupne potrošnje energije apsorbira velik dio tog povećanja.

Hidroelektrane ostaju najveći obnovljivi izvor električne energije, ali njihov rast je spor. Vjetroelektrane i dalje povećavaju proizvodnju, no znatno sporije od solarnih elektrana, koje su sada preuzele ulogu glavnog pokretača globalne energetske tranzicije.

Danas obnovljivi izvori proizvode otprilike trećinu svjetske električne energije, ali se njihov sastav ubrzano mijenja. Nastave li se trendovi iz posljednjeg desetljeća, energetski miks obnovljivih izvora 2035. godine izgledat će bitno drukčije nego danas.

Robert Rapier, suradnik Forbesa (link na originalan članak)