Koliko bi moglo koštati najveće ostrvo na svijetu
U vrijeme svog prvog mandata, u augustu 2019. godine Donald Trump je izjavio kako razmatra mogućnost kupovine ili aneksije Grenlanda. Budući da je ovo autonomna teritorija Danske, zvaničnici kraljevine ideju su nazvali neozbiljnom i naglasili kako Greenland nije na prodaju. I zaključak da je ideja neozbiljna možda bi mogao i držati vodu, da je američki predsjednik nije ponovio ovog mjeseca, odmah nakon hapšenja venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura. “Grenland nam je potreban iz perspektive nacionalne sigurnosti. Toliko je strateški važan. Trenutno je Grenland prekriven ruskim i kineskim brodovima posvuda“, kazao je Trump.
Iako neki stručni izvori sugeriraju da baš i nije onako kako predsjednik tvrdi da ruski i kineski brodovi marširaju oko otoka, a Danska uporno ponavlja da je povećala ulaganja u arktičku sigurnost, to nije spriječilo američkog predsjednika da sarkastično doda: „Znate li šta je Danska nedavno uradila kako bi pojačala sigurnost na Grenlandu? Dodali su još jednu pseću zapregu. Istina je. Mislili su da je to odličan potez“, kazao je Trump, obraćajući se novinarima u avionu Air Force One.
Najveće ostrvo koje nije kontinent
Međutim, ono što pokazuju izvještaji, Danska je već počela konkretno izdvajati sredstva vezano za jačanje sigurnosti Grenlanda i šire arktičke regije. U bliskoj saradnji s Vladom Grenlanda (Naalakkersuisut) i Vladom Farskih Ostrva, Vlada Danske i strane Sporazuma o odbrani za period 2024-2033. dogovorile su Drugi sporazum o Arktiku i Sjevernom Atlantiku. Sporazum uključuje niz nabavki u oblasti odbrane s ciljem daljeg jačanja operativne efikasnosti danskih oružanih snaga u regiji. U prvom dijelu odbrambenog sporazuma o Arktiku i Sjevernom Atlantiku investicija je vrijedna oko 14,6 milijardi danskih kruna (oko 2 milijarde dolara), i uključuje dronove, brodove i nadzor satelitima, dok je drugi, veći paket, vrijedan oko 27,4 milijardi DKK (3,67 milijardi eura), dogovoren je za širu modernizaciju, uključujući još dva arktička broda, pomorske patrolne avione, dodatne dronove, novo sjedište Joint Arctic Commanda u Nuuku (Grenland) i podmorski komunikacijski kabel. Realizacija se očekuje u nardnim godinama.
Greenland obiluje rijetkim mineralima i najveće je ostrvo na svijetu koje nije kontinent. Od 2009. godine ima pravo proglasiti nezavisnost ako nacija glasa za to.
Ribarstvo je najveća industrija na ostrvu, a riba i riblji proizvodi čine preko 85% nacionalnog izvoza. Pored ribolova, ostrvo je bogato prirodnim resursima, uključujući zlato, dijamante i neiskorišteni plin.
Ono što Grenland zaista čini vrijednim, piše voice.com, jeste količina rijetkih zemnih minerala, poput cirkonija, niobija i itrijuma, koji se koriste u telefonima, MRI aparatima i vojnoj opremi.
Da se Grenland kupi, nije originalna Trumpova ideja. SAD su nakon Drugog svjetskog rata razmatrale kupovinu Grenlanda od Danske, te su kraljevini ponudili 100 miliona dolara u zlatu (nekoliko izvora navodi i 300 miliona USD), što je Danka glatko odbila. 2019. godine Trump je javno kazao kako SAD ima interes da kupi Grenland, što je Danka ponovo glatko odbila. Oba neuspjela pokušaja pokazuju da je ovo pitanje političko a ne tržišno. A kada bi bilo tržišno, i opet je sve na nivou špekulativnih procjena, ekonomisti su procijenili da bi hipotetička “cijena” Grenlanda mogla iznositi od 12,5 milijardi do 77 milijardi dolara ako bi se temeljila na historijskim kupovinama teritorija kao što su Američka Djevičanska Ostrva ili Aljaska s prilagođavanjem inflaciji i ekonomskoj veličini. Podsjećamo, SAD je kupio Aljasku od Rusije 1867. godine za 7,2 miliona dolara.
Danska finansira većinu budžeta
Neke druge procjene pokazuju kako bi uz dodatne troškove i kompenzacije moglo govoriti i o cifri većoj od 200 milijardi dolara.
Dok najekstremnije procjene cijenu ostrva dižu na oko 1,1 biliona dolara, uzimajući u obzir vrijednost rijetkih metala, nafte i drugih resursa koje ostrvo ima.
Jedna tona cirkonijuma košta 5.600 dolara, a na Grenlandu ga ima oko 2 miliona tona, što ostrvu daje ukupnu vrijednost od 11,2 milijarde dolara. Ako se uračunaju svi vrijedni resursi ostrva, analitičar Jacob Jensen, prenosi voice.com, procjenjuje da bi njihova ukupna vrijednost iznosila oko 200 milijardi dolara. Uz BDP od 3,456 milijardi dolara, ukupna hipotetička cijena iznosi približno 203,45 milijardi dolara.
Grenland je dio Kraljevine Danske, ali nije punopravna danska regija. Autonomiju je dobio 1979. godine, a proširena mu je 2009., Zakonom o samoupravi (Self-Government Act). Grenland ima vlastitu vladu i parlament, kontrolira unutrašnje poslove, obrazovanje, zdravstvo i resurse, ali Danska još uvijek upravlja vanjskom politikom, odbranom, finansiranjem.
Prema ustavu Grenland može proglasiti punu nezavisnost ako većina stanovnika na referendumu podrži ideju o nezavisnosti.
Lideri Grenlanda ne kriju želju da bi voljeli doživjeti potpunu samostalnost, i to najviše u kontroli ekonomskih i rudarskih resursa, ali, praktični koraci u tom smjeru do sada nisu poduzeti. Najveći razlog je činjenica što bi se ovo ostrvo u slučaju potpune nezavisnsoti moralo potpuno osloniti na vlastite snage u ključnim resorima funkcionisanja zemlje, čak i odbrane. Za sada dobar dio tih troškova snosi Danska, odakle se u budžet Grenlanda slijeva oko 3,5 milijardi dolara godišnje.
