Koja je bila uloga Jordana u obaranju iranskih dronova Shahed-136, i da li su arapske zemlje znale za napad na Izrael?

Početak sedmice donio je neizvjesnost oko toga da li će Izrael uzvratiti na iranski napad koji se desio u noći sa subote na nedjelju. Izrael na stolu ima sve opcije otvorene, ali za sada, iz izjava čelnika G7, ne može se zaključiti da postoje naznake kontranapada. Jedan od razloga može biti i taj, što zapadne zemlje, uključujući i izraelskog najjačeg saveznika SAD, javno pružaju podršku Izraelu, ali uz poruku da se ne upušta u dalju eskalaciju sukoba, jer to više ne bi bio iransko-izraelski rat već rat širokih regionalnih razmjera, sa posljedicama koje niko ne može predvidjeti.

“Ne traži rat”

“Ne traži rat: Bijela kuća naglašava da se SAD neće pridružiti izraelskom protuudaru na Iran”, naslov je koji u ponedjeljak donose izraelske novine “The Times of Israel”. Na svojim stranicama donose i opširne analize o potencijalnim metama koje je sa dronovima Shahed-136 i drugim projektilima ciljao Iran, te koja je bila uloga Jordana u njihovom obaranju.

Podsjećamo, napad Irana na Izrael uslijedio je nakon što je Iran optužio Izrael da je izveo napad na njihov konzulat u Damsku, te tom prilikom ubio sedam pripadnika iranske Revolucionarne garde, dva generala i šest Sirijaca.

Među poginulima je i Muhamed Reza Zahedi, visoki komandant Revolucionarne garde. I dok je izraelska vojska odmah saopćila kako ne komentira izvještaje stranih medija, neimenovani visoki zvaničnik izraelske vlade rekao je novinskoj agenciji Reuters da su ubijeni odgovorni za mnoge napade na izraelsku i američku imovinu i da su planirali nove.

„Izrael će zažaliti zbog ovog zločina”, poručio je vrhovni vjerski vođa ajatolah Ali Hamnej, dok je predsjednik Irana Ebrahim Raisi dodao da ovaj napad neće ostati bez odgovora.

Ministarstvo vanjskih poslova Irana pozvalo se na Član 51 Povelje Ujedinjenih nacija i navelo da je odgovorilo na ponovljene vojne agresije Izraela, uključujući udar na diplomatski objekat Irana u Siriji ranije ovog mjeseca.

U saopćenju su naveli da je njihov odgovor odgovoran pristup u svjetlu Izraelovog aparthejda prema Palestincima i vojnih agresija prema susjednim državama.

Prema podacima izraelske vojske iranski napad izveden je sa 170 dronova, 30 krstarećih projektila i 120 balističkih projektila.

“Sve bespilotne letjelice i krstareće rakete oborene su izvan izraelskog zračnog prostora, djelovanjem izraelskih zračnih snaga i njihovih saveznika, uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Jordan, Francusku i druge”, saopćio je glasnogovornik IDF-a, Daniel Hagari.

Za razliku od bespilotnih letjelica i krstarećih projektila, balistički projektili su oboreni iznad Izraela, što je navelo IDF da aktivira sirene upozorenja zbog straha od pada šrapnela. U ovom napadu povrijeđena je jedna djevojka koju je udario i teško ranio šrapnel u pustinji Negev.

Iako Teheranska Islamska revolucionarna garda nije objavila popis mjesta koja je Iran pokušao napasti, Izrael smatra da je glavna meta napada bila avio baza u Nevatimu, koja je dom F- 35 nevidljivog borbenog aviona, koji se smatra najnaprednijim vojnim avionom kojeg je proizveo SAD.

Koje arapske zemlje su prve uspostavile savez sa Izraelom

Arapske zemlje su kao i u slučaju kada je Gaza napadnuta prije šest mjeseci, poprilično tihe i nakon vikenda. Svjesne da svaka eskalacija može uzdrmati i njihove režime, saveze i pozicije, izabrale su, politici svojstvenu pragmatičnost, izražavajući zabrinutost i pozivajući na deeskalaciju.

Nema sumnje da su u subotu uvečer telefonske diplomatske linije bile užarene. Svijet je čekao ishod napada dronovima i kakve štete će uopće prouzročiti. U subotu uvečer, javlja Times of Israel, deseci dronova koje je Iran lansirao prema Izraelu presreli su mlažnjaci jordanskih zračnih snaga dok su prelazili zračni prostor kraljevstva.

Procjenjuje se da su piloti jordanskih zračnih snaga presreli oko 20 posto dronova koji su ušli u njegov zračni prostor, ukupno nekoliko desetaka, a čiji su uništeni ostaci pali na jordansko tlo.

Vojna pomoć, piše ovaj list, koju je Amman pružio Izraelu dočekana je s entuzijazmom u Izraelu, ali je također bila iznenađenje za mnoge Izraelce, budući da je Hašemitsko Kraljevstvo bilo izvor nemilosrdnih kritika izraelskog rata protiv Hamasa i bilo je pod intenzivnim domaćim pritiskom da prekine diplomatske odnose s Jeruzalemom.

“Uprkos svim političkim napetostima između Jordana i Izraela, vojni i obavještajni odnosi nikada nisu prestali. Zapravo, što politika postaje gora, to se više zbližavaju vojske, jer obje razumiju potrebu za održavanjem ovog odnosa. Ovo je dio i jordanske vojne doktrine i izraelske vojne doktrine”, kazao je za spomenuti list Ghaitha al-Omaria, rođeni Jordanac i viši saradnika na Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku.

Nakon Egipta koji je 1979. godine bio prva arapska zemlja koja je uspostavila diplomatske veze sa Izraelom, 1994., to je učinio i Jordan. Ova kraljevina sebe vidi kao čuvara muslimanskih svetih mjesta u starom gradu Jeruzalema, uključujući kompleks Al-Aqsa. Od tada Jordan i Izrael snažno sarađuju na polju sigurnosti i obavještajnih aktivnosti. Od napada na Gazu, odnosi su bili zategnuti.

Jordan je bio prva zemlja koja je opozvala svog ambasadora iz Tel Aviva nakon izraelske invazije na Gazu, pozivajući na primirje, te je od tada isporučila velike količine pomoći Gazi zračnim i kopnenim putem. Jordan je pozivao da se Izrael optuži za ratne zločine, dok je ministar vanjskih poslova Jordana Ayman Safadi na konferenciji Unije za Mediteran poručio kako je mirovni sporazum između Izraela i njegove zemlje u ladici i da skuplja prašinu.

Sapćenje Vlade Jordana

Kako podsjeća izraelski Haaretz, na političkom nivou praktično nema komunikacije između premijera Benjamina Netanyahua i kralja Abdullaha; odnose uglavnom vode vojni i obavještajni dužnosnici.

Sagleda li se geopolitička slika Bliskog istoka, vidljivo je da Jordan hoda po tankoj žici i praktično postupa kako bi sačuvao mir i na svojim granicama. Jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi kazao je da je Jordan pozvao iranskog ambasadora u znak primjedbi na komentare Teherana izrečene u iranskim službenim medijima posljednjih dana da će Jordan biti sljedeća meta u slučaju da sarađuje s Izraelom u obračunu s Iranom.

U saopćenju jordanske Vlade navodi se da je njihova zemlja presrela nekoliko letećih objekata koji su ušli u vazdušni prostor Jordana, kako bi zaštitili svoje građane od pada šrapnela koji su pali na više mjesta.

Međutim, nije Jordan jedina arapska zemlja koja balansira između regionalne koalicije koju predvode SAD, vlastitih interesa i političke stabilnosti. Saudijska Arabija obnovila je diplomatske odnose sa Iranom prošle godine čime su okončani napadi Hutija, s kojima vodi pregovore oko kraja rata u Jemenu.

Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su također obnovili svoje odnose s Iranom u augustu 2022., potpisali su niz ekonomskih sporazuma s Teheranom zahvaljujući kojem na hiljade iranskih kompanija posluju u Dubaiju i Abu Dhabiju, a očekuje se da će opseg trgovine između zemalja u idućoj godini dosegnuti 30 milijardi dolara.

Katar i Iran, piše Haaretz, stari su saveznici koji dijele kontrolu nad najvećim plinskim poljem u Perzijskom zaljevu. S druge strane, Oman se smatra “neutralnom” zemljom, koja je zahvaljujući svom fleksibilnom stavu prema Iranu postala ključni posrednik između Teherana i Washingtona u nizu pitanja.

No, vrlo znakovitu informaciju danas donosi američki Wall Street Journal, koja mnogo govori o odnosima arapskih zemalja na Bliskom istoku. Navodno, dva dana prije iranskog napada na Izrael, iranski dužnosnici obavijestili su svoje kolege u Saudijskoj Arabiji i zaljevskim državama o planiranom napadu na Izrael kako bi mogli zaštititi svoj zračni prostor.

Pod pritiskom SAD-a, nekoliko zaljevskih država, među njima Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, proslijedilo je obavještajne podatke o iranskim planovima da napadne Izrael, pružajući tako informacije koje su bile ključne za uspjeh mjera protuzračne odbrane koje su gotovo u potpunosti osujetile masivni napad.

U svom izvještaju, pozivajući se na saudijske, američke i egipatske dužnosnike, Wall Street Journal navodi kako su dužnosnici rekli da je uspjeh u zaustavljanju tolikog broja dronova i projektila rezultat toga što su arapske zemlje proslijedile obavještajne podatke o iranskom planu, kao i što su omogućile korištenje svog zračnog prostora i omogućile radarsko praćenje. U nekim slučajevima arapska vojska je preuzela aktivnu ulogu u njihovom presretanju i dopremila vlastite snage u pomoć.

Ono što je evidentno je da su i Izrael, a djelimično i Iran pretrpjeli ekonomske gubitke u noći sa subote na nedjelu.

“Odbrana nas je večeras koštala između jednu i 1,3 milijardi dolara”, procijenio je izraelski brigadni general Reem Aminoach u intervjuu za tamnošnje medije.

Aminoach je istakao da je zapanjujuća cijena u suprotnosti s relativno niskim iznosom koji je Iran potrošio da pokrene svoj napad, za koji neke procjene kažu da je manje od 10 posto onoga što je Izrael koštalo da zaustavi napad.