Kako će cijenu nulte tolerancije na pesticide platiti građani i zašto su kafa i sok od narandže najugroženiji
EU ranije je zabranila poljoprivrednicima unutar svojih granica korištenje određenih sintetičkih pesticida opasnih po zdravlje i okoliš. Međutim, nije zabranila uvoz proizvoda koji ih sadrže u dozvoljenim granicama. Sve do sada. Brisel razmatra uvođenje “nulte tolerancije” za uvoznu hranu. Ova pravila bi u isti položaj na tržištu stavila domaće i inozemne uzgajivače, što do sada nije bio slučaj.
Zajednički istraživački centar (naučna služba Evropske komisije) JRC,uradio je analizu, čije detalje je objavio Politico, koja pokazuje šta bi moglo uslijediti ako Brisel snizi maksimalne nivoe ostataka pesticida dozvoljenih u hrani, na najniži nivo koji laboratorije mogu otkriti. Rezultat će ovisiti o tome kojom dinamikom će poljoprivrednici biti u mogućnosti se prilagoditi novim pravilima, ali je izgledno da bi uvoz u EU opao, dok bi proizvodnja u EU rasla. U oba slučaja višu cijenu bi osjetili potrošači.
Identificirano 18 opasnih pesticida
Istraživači su identificirali 18 opasnih pesticida koji su zabranjeni u EU, ali se i dalje pojavljuju u uvozu ili ostaju legalni u zemljama izvoznicama. Zajedno, oni bi mogli utjecati na 235 proizvoda u 86 zemalja.
U najblažem scenariju bi, pokazuje analiza,proizvođači izvan EU brzo prešli na alternative sa niskim troškovima ili bi izmjenili metode tretiranja usjeva. Uvoz u EU opao bi za samo 0,4%, a poskupljenja hrane za evropske potrošače bila bi neznatna, ispod 1%. Prema realnijem scenariju, ukoliko bi za poljoprivrednike koji uvoze u EU prilagođavanje značilo i veće troškove, za očekivati je pad uvoza u EU za 8 %, što bi utjecalo i na cijene određenih proizvoda za potrošače. Cijena grožđa bi skočila za 6,5%, kafe 6%, citrusa (narandže, limun) 5,6%, a paradajza 3,1%
U najgorem scenariju, ukoliko proizvođači iz trećih zemalja ne bi bili u mogućnosti ili ne žele prilagoditi svoju proizvodnju, te potpuno odustanu od izvoza u EU, uvoz hrane u EU bi, prema analizi JRC-a pao za 41%. U takvim okolnostima, cijena kafe bi mogla skočiti za nevjerovatnih 332%, citrusa (sok od narandže) 82% do 85%, stočne hrane za više od 100%, što bi posljedično utjecalo i na povećanje cijena mesa u EU.
Poljoprivrednici iz trećih zemalja
Budući da se Evropska unija gotovo 100% oslanja na uvoz kafe i velikim dijelom na uvoz agruma i koncentrata narandže iz zemalja poput Brazila, Vijetnama i Kolumbije, ne iznenađuje što bi se skok cijena najviše osjetio na ovim proizvodima, kafi prije svega kao i soku od narandže.
Ne treba zanemariti ni činjenicu da su usjevi u tropskim krajevima, izloženi štetočinama i biljnim bolestima, kojih nema na usjevima EU, zbog čega uzgajivači pribjegavaju korištenje hemikalija koje je EU već zabranila unutar svojih granica. Da bi promijenili dosadašnju praksu, farmerima iz trećih zemalja trebat će značajna sredstva za ulaganje. Na zabrane koje EU razmatra, već je reagoao Gotovo 20 zemalja izvoznica (uključujući SAD, Brazil i druge poljoprivredne sile) već mjesecima upozorava Brisel da bi nova pravila mogla ozbiljno ugroziti međunarodnu trgovinu i nanijeti štetu njihovim poljoprivrednicima.
Da je ova tema vruć krompir u rukama Brisela, budući da u svakom od mogućih senarija najveću cijenu plaćaju krajnji potrošači, moglo se vidjeti iz izjave glasnogovornice Evrpske komisije Eve Hrnčírove koja je kazala da je studija samo jedan korak u dugom procesu.
