Huawei želi prevazići Zapad u utrci za AI čipove
Kineski tehnološki gigant Huawei objavio je plan koji bi mogao promijeniti globalnu industriju poluprovodnika i dodatno zaoštriti tehnološki sukob između Pekinga i Washingtona. Kompanija tvrdi da će do 2031. godine razviti čipove sa gustoćom tranzistora ekvivalentnom 1,4-nanometarskoj tehnologiji, nivou koji se danas smatra samim vrhom buduće proizvodnje poluprovodnika.
Najava dolazi u trenutku kada Kina pokušava smanjiti ovisnost o zapadnim tehnologijama nakon višegodišnjih američkih sankcija koje su kineskim kompanijama ograničile pristup najnaprednijim alatima za proizvodnju čipova.
Huawei je tokom seminara o poluprovodnicima u Šangaju predstavio novu arhitekturu pod nazivom “Tau Scaling Law”, koncept kojim kompanija pokušava zaobići fizička ograničenja tradicionalnog razvoja čipova. Umjesto daljeg smanjivanja tranzistora, što je decenijama bila okosnica Mooreovog zakona, Huawei planira povećavati performanse optimizacijom protoka podataka i komunikacije unutar samog sistema.
Za kinesku industriju to predstavlja strateški važan potez. Trenutno se smatra da Kina može proizvoditi čipove na nivou od oko sedam nanometara, dok je 1,4 nm tehnologija ono što bi krajem decenije trebalo predstavljati globalni standard. Tajvanski TSMC već koristi 2-nanometarske procese i planira masovnu proizvodnju 1,4 nm čipova od 2028.
Huawei pokušava uhvatiti korak koristeći alternativni pristup razvoju performansi. Analitičari smatraju da kompanija praktično redefiniše način na koji se mjeri napredak procesora.
“Huawei predlaže prelazak sa skaliranja zasnovanog na veličini tranzistora na efikasnost kompletnog sistema”, rekao je He Hui iz istraživačke kuće Omdia, prenosi Reuters.
Ulog je posebno visok zbog eksplozije tržišta umjetne inteligencije. Huaweiovi Ascend AI čipovi već pokreću kineske modele umjetne inteligencije, uključujući DeepSeek V4, dok kineske tehnološke kompanije sve intenzivnije traže domaću alternativu američkoj firmi Nvidia.
Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang nedavno je izjavio da je kompanija “u velikoj mjeri prepustila” kinesko tržište AI čipova Huaweiju, priznajući koliko se tržišna dinamika promijenila nakon američkih ograničenja izvoza.
Huawei je na američkoj crnoj listi od 2019., što je kompaniju odvojilo od brojnih američkih tehnologija i globalnih proizvođača čipova. Ipak, kineska kompanija uspjela je napraviti povratak 2023. godine sa ‘Mate 60’ uređajima proizvedenim uz pomoć kineskog Semiconductor Manufacturing International Corporation i domaće 7-nanometarske tehnologije.
Analitičari upozoravaju da Kina i dalje zaostaje za globalnim liderima kada su u pitanju najnapredniji proizvodni procesi, ali Huaweiova strategija pokazuje da se tehnološka utrka više ne vodi samo oko veličine tranzistora, već i oko kontrole kompletne AI infrastrukture budućnosti.
