Francuska od Njemačke traži jasna pravila za upotrebu raketa dugog dometa
Francuska vrši pritisak na Njemačku da precizno definiše okolnosti pod kojima bi koristila rakete dugog dometa u eventualnom sukobu s Rusijom, upozoravajući da bi nejasna vojna doktrina mogla dovesti do pogrešnih procjena i nenamjerne eskalacije do nuklearnog rata.
Pariz je već pokrenuo razgovore s njemačkim zvaničnicima kako bi uskladio njemački pristup upotrebi oružja za takozvane dubinske precizne udare (Deep Precision Strike – DPS) s francuskom nuklearnom strategijom. Prema navodima šest osoba upoznatih s razgovorima, francuska strana posebno je zabrinuta zbog mogućnosti da Moskva konvencionalni napad protumači kao prijetnju koja zahtijeva nuklearni odgovor.
“Moguće je napasti ruski cilj konvencionalnim oružjem, a dobiti nuklearni odgovor. Ako Rusi pogrešno protumače signal, mogli biste prijeći nuklearni prag, a da toga niste ni svjesni”, upozorio je jedan francuski zvaničnik.
Zabrinutost dolazi u trenutku kada Njemačka, zajedno s Velikom Britanijom, Poljskom te nordijskim i baltičkim državama, ubrzano povećava svoje kapacitete za izvođenje udara na velikim udaljenostima. Berlin nabavlja i razvija rakete lansirane sa kopna čiji domet iznosi od 500 do više od 2.000 kilometara, što bi njemačkim oružanim snagama omogućilo gađanje ciljeva duboko unutar ruske teritorije.
Riječ je o dijelu šireg njemačkog programa vojnog jačanja, kojim Berlin nastoji preuzeti vodeću ulogu u evropskoj odbrani nakon ruske invazije na Ukrajinu i sve neizvjesnijih američkih sigurnosnih garancija pod predsjednikom Donaldom Trumpom.
Njemački vojni budžet od 780 milijardi eura
Razmjeri njemačkog preoružavanja jedan su od razloga zbog kojih Francuska posebno insistira na dogovoru s Berlinom. Njemačka planira izdvojiti 780 milijardi eura za odbranu tokom petogodišnjeg perioda do kraja 2030. godine, što je čini ključnim partnerom u oblikovanju buduće evropske vojne strategije.
Francuski zvaničnici strahuju da bi Macronova ideja o “naprednom odvraćanju” (forward deterrence), prema kojoj bi francuski nuklearni potencijal mogao doprinijeti zaštiti evropskih saveznika, mogla imati neželjene posljedice. Moskva bi, naime, Francusku mogla smatrati odgovornom za napade koje izvedu partnerske države.
“Ako nekoga pozovete u svoju kuću, odgovorni ste ako je zapali”, slikovito je objasnio jedan francuski zvaničnik.
Francuska, kao nuklearna sila, tokom decenija razvila je vlastiti sistem nepisanih pravila i razumijevanja o nuklearnom odvraćanju. Jedan od sagovornika opisao ga je kao “nuklearnu gramatiku i vokabular”, za koje smatra da Njemačkoj nedostaju.
Berlin, međutim, ne odbacuje potrebu za zajedničkim pravilima. Visoki njemački zvaničnik izjavio je da se njegova zemlja u potpunosti slaže s potrebom uspostavljanja zajedničke doktrine i razumijevanja mogućih stepenica vojne eskalacije.
Jačanje konvencionalnog odvraćanja
Prema njegovim riječima, Njemačka je još prije tri godine pokrenula raspravu o jačanju konvencionalnog odvraćanja Rusije, a od početka je bilo jasno da razvoj novih raketnih sposobnosti mora pratiti zajednički dogovor o njihovoj upotrebi.
U razgovore je uključena i Velika Britanija, jedina druga evropska članica NATO-a koja posjeduje nuklearno oružje. London i Berlin već rade na razvoju sistema dometa većeg od 2.000 kilometara, u okviru bilateralnog sporazuma o odbrani potpisanog 2024. godine. Razmatra se i mogućnost uključivanja Francuske u ovaj program.
Britanski zvaničnici nastoje ublažiti francuske bojazni, naglašavajući da dubinski precizni udari prvenstveno podrazumijevaju uništavanje vojnih kapaciteta protivnika, uključujući komandne centre, logistička čvorišta, skladišta municije i fabrike oružja, a ne vladine zgrade ili nuklearna postrojenja.
Njemački general Ingo Gerhartz upozorio je da odluke o takvim napadima moraju biti usklađene s ostalim članicama NATO-a jer će Moskva poteze pojedinačnih država pripisivati cijelom Savezu.
Vojni analitičar Franz-Stefan Gady izjavio je za Financial Times da Berlin mora precizno utvrditi prioritete pri izboru ciljeva, procedure odobravanja napada i način upravljanja eskalacijom. U suprotnom, upozorava, postoji opasnost da nova vojna sposobnost ne ostvari puni odvraćajući učinak, uz istovremeno povećanje rizika od pogrešnih procjena.
Njemačko ministarstvo odbrane potvrdilo je da razvija kapacitete za dubinske precizne udare zajedno s Velikom Britanijom te da istražuje mogućnost uključivanja Francuske.
