Da se danas uspostavi saobraćaj kroz Hormuški moreuz kriza bi trajala još mjesecima
Ponovno otvaranje Hormuškog moreuza koji je jedan od najvažnijih prolaza za svjetsku trgovinu, suočava se s ozbiljnim preprekama koje prevazilaze same vojne operacije. Čak i ako se plovni put u potpunosti otvori i natovareni brodovi odmah isplove, stručnjaci upozoravaju da to neće biti dovoljno za povratak u normalne tokove.
Problem je u cirkulaciji: da bi se protok roba održao, prazni brodovi moraju ponovo uploviti u tjesnac. Lale Akoner, globalna tržišna analitičarka u kompaniji eToro, istakla je za CNN da brodarske linije, vlasnici tankera i osiguravajuće kuće neće dozvoliti ulazak u Perzijski zaljev sve dok postoji rizik da je primirje samo privremeno. Krhko, dvosedmično primirje ne pruža dovoljno povjerenja operaterima koji strahuju da bi njihova imovina mogla ostati zarobljena sedmicama.
Bez ulaska novih brodova koji bi preuzeli pošiljke nafte, gnojiva i drugog tereta, prednosti isplovljavanja trenutno natovarenih brodova bit će kratkog daha. Prema podacima Matta Smitha iz analitičke firme Kpler, broj tankera koji dnevno prolaze kroz ovaj moreuz pao je sa 100 na svega 10 ili čak i manje. Trenutna situacija je izrazito neuravnotežena jer oko 400 natovarenih tankera čeka u zaljevu na izlazak, a svega 100 praznih tankera spremno za ulazak. Čak i pod pretpostavkom da se moreuz danas otvori, Smith smatra da bi protok nafte mogao dostići normalne nivoe tek u julu.
Slična kriza pogađa i kontejnerski transport koji je ključan za uvoz hrane u zaljevske zemlje, ali i izvoz industrijskih sirovina. Peter Tirschwell iz S&P Global Market Intelligencea kazao je da oko 100 kontejnerskih brodova čeka na izlaz, dok praktično nijedan ne čeka na ulazak. Ovo direktno ugrožava 30% svjetske proizvodnje gnojiva koja dolazi iz ove regije. Budući da ne postoji adekvatna infrastruktura za preusmjeravanje tolikog tereta kopnenim putem, gnojivo ostaje zarobljeno dok ne stignu novi brodovi koji bi ga preuzeli.
Tokom proteklih šest sedmica, regionalna proizvodnja sirove nafte, benzina i gnojiva je u zastoju jer proizvođači više nemaju skladišnog prostora. Proizvodni procesi su decenijama optimizovani za sistem neposrednog utovara na tankere. Analitičari zaključuju da će povratak na puni kapacitet zahtijevati dvostruki napor: vrijeme za ponovno pokretanje proizvodnih pogona i fizičku prisutnost dovoljnog broja tankera spremnih za rad. Dok se oba uslova ne ispune, nestašice i povišene cijene nafte i roba na globalnom tržištu vjerovatno će potrajati mjesecima.
