Da li je Turska naredna meta? SAD stežu obruč oko Ankare

Američki zakonodavci nastoje zabraniti prodaju oružja Turskoj putem niza novih amandmana na Zakon o nacionalnoj odbrani za 2026. godinu (NDAA).
Ako ovi amandmani postanu zakon, onemogućili bi prijenos oružja Turskoj – uključujući borbene avione F-35 – zbog ranijih spornih pitanja, kao što su kršenja grčkog zračnog prostora, posjedovanje ruskog sistema protivzračne odbrane S-400 i okupacija sjevernog Kipra.
Pojedini kongresmeni su posebno fokusirani na odnos Turske s Hamasom.
Jedan od amandmana, koji su uputili republikanac Gus Bilirakis i demokrat Brad Schneider, zabranio bi prodaju F-35 aviona Turskoj osim ako Bijela kuća ne potvrdi da Ankara ne pruža materijalnu podršku Hamasu ili bilo kojoj njegovoj povezanoj grupi.
Amandman također zahtijeva da administracija potvrdi kako Turska ne prijeti vojno Izraelu, te da ne sarađuje vojno – uključujući prodaju dronova – sa Rusijom, Kinom, Iranom ili Sjevernom Korejom.
Poseban amandman, koji je predložila grupa republikanskih i demokratskih zastupnika, obavezuje američka Ministarstva vanjskih poslova, odbrane i finansija da sprovedu detaljne istrage o navodnim vezama Turske s Hamasom.
Također zahtijeva informisanje Kongresa o tome da li Turska “pruža utočište članovima ili finansijskim sredstvima Hamasa, njegovim povezanim grupama ili drugim stranama označenim kao terorističke organizacije”, kao i da li su Hamasovi zvaničnici prisutni u Turskoj ili djeluju na njenoj teritoriji ili u područjima pod njenom kontrolom.
Ovaj niz amandmana, koji uvjetuju prodaju oružja Turskoj u kontekstu Gaze i Izraela, naglašava sve dublji razdor između NATO saveznice Turske i Izraela, naročito zbog Sirije, gdje je Turska postala glavni vojni podržavalac sirijskog predsjednika Ahmeda al-Sharaa.
Turska zatvorila svoj zračni prostor za izraelske zvanične i vojne avione
Kako je ranije ove godine otkrio Middle East Eye, izraelski premijer Benjamin Netanyahu lobirao je kod američkog državnog sekretara Marca Rubija da blokira prodaju F-35 aviona Turskoj. Prema izvještaju, Netanyahu je ovu temu više puta pokretao u razgovorima s Rubijem.
Kritičari Turske u američkom Kongresu već dugo optužuju Ankaru da finansijski i politički podržava Hamas, koji SAD zvanično smatra terorističkom organizacijom.
Iako su vojno i političko krilo Hamasa formalno odvojeni, političko rukovodstvo grupe bilo je smješteno u Damasku do 2012. godine, kada je došlo do razlaza sa sirijskom vladom tokom građanskog rata. Na zahtjev bivšeg predsjednika Obame, Katar je 2011. godine pristao ugostiti političko rukovodstvo u egzilu.
Hamas je imao kancelariju i u Kairu, ali nije jasno da li još uvijek funkcioniše nakon Hamasovog napada na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine.
Poznato je da se politički zvaničnici Hamasa povremeno nalaze u Turskoj, te su javno sastajali s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

“Razgovor s Hamasom” – drugačiji stav Trumpove administracije
Amandmani iz Kongresa su u suprotnosti s pristupom Trumpove administracije, koja je koristila Tursku i Katar kao posrednički kanal za komunikaciju s Hamasom.
Američki ambasador u Turskoj, Tom Barrack, u julu je izjavio:
“Zapravo su nam stvarno pomogli da uspostavimo kontakt s Hamasom, iako su zbog toga često na meti kritika.”
Administracija Donalda Trumpa prekinula je s prethodnom politikom i direktno se sastala s Hamasom u Kataru ranije ove godine.
Nedavne diplomatske inicijative u regiji pokazuju da američki i evropski zvaničnici sve više zaobilaze formalne oznake “terorističkih organizacija” kada to odgovara političkim ciljevima.
Za vrijeme Bidenove administracije, najviši američki diplomata na Bliskom istoku sastao se direktno sa sirijskim predsjednikom Sharaom prije nego što je Trumpova administracija uklonila oznaku terorističke grupe sa Hay’at Tahrir al-Shama.
F-35 i stari spor: Povratak na 2019.
Sukob između Turske i SAD-a oko F-35 borbenih aviona traje još od 2019. godine, kada je Ankara kupila ruski S-400 sistem protivzračne odbrane. Kao odgovor, SAD je izbacila Tursku iz zajedničke proizvodnje F-35 programa.
Godinu kasnije, Trumpova administracija je uvela sankcije Turskoj.
Prema američkom zakonu, Turska mora odustati od posjedovanja S-400 sistema da bi se ponovo uključila u program F-35.
Izrael već dugo ima pravo veta na prodaju američkog oružja zemljama Bliskog istoka kako bi zadržao svoju vojnu nadmoć u regiji. Jedan od novih amandmana nastoji zvanično uvrstiti Tursku pod Zakon o kontroli izvoza oružja (Arms Export Control Act).
Protivnici Turske u Kongresu bili su iznenađeni izjavom ambasadora Barracka, koji je rekao da je Turska bila “izvanredno kooperativna” kada je riječ o F-35 programu. Barrack je također naveo da je Turska kupila S-400 nakon što je SAD odbila prodati Patriot sistem Erdoganu, neposredno nakon pokušaja puča 2016. godine.
“Koji je cilj toga? Pregovori i razgovori o tome kako da vratimo vrijeme unazad,” rekao je Barrack.