Cijene zlata strmoglavo padaju, najviše od 2013
Vrijednost zlata pala je jučer za više od 5%. To bi mogao biti najveći jednodnevni pad cijene u više od deset godina. Pad cijene zlata povukao je sa sobom širu rasprodaju metala, jer se činilo da investitori odustaju od rekorda koje su sedmicama obarali tokom vala kupovine.
Fjučersi zlata pali su za 5,2% do utorka poslijepodne, na oko 4.130 dolara, nakon što su ranije tog dana izgubili čak 6,3%. A to predstavlja najveći dnevni pad od juna 2013. godine, kada je zabilježen isti postotak.
Fjučersi srebra i platine, koji su ove godine porasli za 60% odnosno 66% i nadmašili zlato (54%), pali su za 6,7% odnosno 7,2%.
Nema iznenađenja
Pad cijena metala nije iznenađenje, jer su svi ove godine zabilježili snažan rast. Sada, kako objašnjava analitičarka Standard Chartered Bank, Suki Cooper, investitori uzimaju profit nakon perioda kada su metali služili kao sigurna utočišta. Ona procjenjuje da tržište prolazi kroz “tehničku korekciju”, budući da se “krug investitora iznenada proširio”.
Bart Melek, globalni direktor strategije tržišta roba u TD Securities, rekao je za Bloomberg da trgovci plemenitim metalima sada “uzimaju profit nakon izuzetno snažnog rasta”. Ističe da su nedavni nizovi rasta historijski bili neodrživi.
Cijene zlata također imaju tendenciju pada kada američki dolar jača, jer zlato tada postaje skuplje za strane investitore. Indeks dolara porastao je za 0,4% u utorak.
Prognoze velikih banaka
Analitičari Bank of America su ranije ovog mjeseca podigli svoju prognozu cijene zlata. Bili su prva velika banka koja je dala ciljanu cijenu od 5.000 dolara po unci do 2026. godine. HSBC je prošle sedmice, i dalje optimističan u pogledu zlata, dao nešto konzervativniju prognozu. Podigao je svoju prosječnu ciljanu cijenu za 2025. godinu sa 3.125 dolara na 3.950 dolara. Ranije su ekonomisti bili skeptičniji. U februaru je JP Morgan predvidio 2.950 dolara za kraj godine. Dok su Citigroup i Goldman Sachs ciljali 3.000 dolara do kraja 2025. odnosno sredine 2026. godine,
Bank of America je također povećala svoju ciljanu cijenu za srebro, podižući je na 65 dolara po unci (jučer poslijepodne se trgovalo nešto ispod 48 dolara). Međutim, analitičari upozoravaju da bi srebro moglo postati vrlo nestabilno kako likvidnost raste, a potražnja pada. Međutim, ono ostaje popularno među investitorima. Goldman Sachs je prošle sedmice izjavio da će cijene srebra vjerovatno nastaviti rasti tokom mogućeg zatvaranja američke vlade i očekivanja smanjenja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi. Zvaničnici ove institucije su podijeljeni oko toga da li da snize kamatnu stopu još dva puta prije kraja godine.
Uzroci tokarenja metala
Cijene metala su ove godine naglo porasle tokom perioda “povećane ekonomske i političke neizvjesnosti”. To je prvenstveno uzrokovano tarifama predsjednika Donalda Trumpa i rastućom inflacijom, prema riječima analitičarke Goldman Sachsa, Line Thompson.
Milijarder, osnivač hedge fonda, Ray Dalio, ranije je pozivao nove investitore da se okrenu zlatu i drugim plemenitim metalima u vrijeme kada drugi oblici imovine, poput dionica, ne ostvaruju dobre rezultate. On tvrdi da je metal “jedina klasa imovine koja tada izuzetno dobro posluje”.
Srebro je ove godine poraslo i zato što su zalihe metala u Svjetskom trgovinskom centru u Londonu praktično nestale, rekao je Anant Janija iz Greenland Investment Managementa. Dodao je da “trenutno nema likvidnosti na tržištu”.
Zlato i srebro su često povezani i oba se smatraju sigurnim utočištima, ali analitičari Goldman Sachsa predviđaju “veću volatilnost i rizik od pada” za srebro nego za zlato, što podržava snažna potražnja centralnih banaka.
Platina, koja se također smatra sigurnom investicijom, dobila je na vrijednosti zahvaljujući snažnoj potražnji u industriji nakita i automobilskoj industriji, rekli su analitičari.
Ty Roush, novinar Forbesa
