Koje najveće kompanije u Srbiji vode žene i zašto su još uvijek muškarci u ubjedljivom vodstvu

Brzi pregled menadžmenta 100 najvećih preduzeća u Srbiji, sasvim očekivano, pokazuje da su muškarci u ubedljivom vodstvu.

Samostalno ili u društvu kolega, tek žene učestvuju u rukovođenju 22 preduzeća iz kruga firmi sa najvećim prihodima. Možda nije zanemarljivo, ali su najuspješniji još daleko od evropskih očekivanja, po kojim bi dame trebalo da se pitaju u skoro još toliko firmi.

Zvanična evidencija, kako pokazuju posljednji podaci Agencije za privredne registre, govore o nešto većem broju direktorki. Pregled iz marta prošle godine pokazuje da ih je više nego u 2022.

Promjene su u promilima, pa u privredi Srbije žene vode 24,4% biznisa, dok je godinu prije udio bio 24,2 posto. Učešće žena među osnivačima i vlasnicima udjela u privrednim društvima je 25,8 posto.

Od 300.250 tada registrovanih preduzetnika, više od trećine su žene, dok kod privrednih društava četvrtinu čine žene koje su registrovane kao osnivač, odnosno vlasnik udjela i direktor, navodi se u izvještaju APR.

Od najvećih trgovinskih lanaca do proizvodnje aluminijuma

Trgovinski lanac Delez Srbija prvi je po prihodima firmi na čijem čelu su dame. U 2022. godini su inkasirali 134,5 milijardi dinara, što je dovelo do profita od 6,7 milijardi dinara.

To je ujedno i firma sa najvećim brojem radnika, 11.426, kojom upravlja žena. Gorica Jovović odnedavno je na poziciji izvršne direktorke. Ona je naslijedila Jana Vilijema Dokhera, koji se povukao 4. januara ove godine.

Najveću dobit među preduzećima u čijem upravljanju učestvuju žene ostvario je Tigar Tajers. Sa prihodom od 134 milijarde dinara, upisali su dobit od 8,8 milijardi dinara. Firmu vodi troje direktora – Igor Sergvič Zim iz Francuske, Dimitar Grigoriev Spasov iz Bugarske i Milena Tošić iz Srbije.

Na čelu Merkator S su Nikola Ćorsović i Violeta Kovačević. Predsjednica Henkela u Srbiji, od 2014. je Gordana Brašić. Do tada je bila direktorka službe ljudskih resursa.

Među uspješnim kompanijama koje su vodstvo povjerile slabijem polu je i Impol Seval. Menadžerski tim su dvoje izvršnih direktora Dušan Prtenjak i Sanja Bosiljčić, dok je generalni direktor Ninko Tešić.

„Put postanka menadžera je veoma zahtjevan, a ostanak na menadžerskoj poziciji duži niz godina je još zahtjevniji“, kaže Sanja Bosiljčič za Forbes Srbija.

„Biti menadžer u bordu velike kompanije je veoma velika odgovornost i privilegija, jer pokazuje povjerenje onih koji o tome odlučuju. To povjerenje se stiče znanjem, upornim radom i učenjem, posvećenošću i poštenim odnosom prema svima“.

U Sanjinom slučaju još neobičnije je što radi u tradicionalno muškoj branši.

„Dio sam kompanije koja pripada metalskom kompleksu, a on se po nekakvoj logici više vezuje za muški dio populacije. Međutim, u strukturi zaposlenih u Impol Sevalu, značajan dio pripada ženama, koje obavljaju veoma širok spektar odgovornih poslova, od najnižeg do najvišeg ranga.”

Dodaje da su žene i muškarci različiti po prirodi, posjeduju svoje vrline i svoje mane. Ali, put do menadžerske pozicije je podjednako težak za žene i muškarce.

Feniks Farma, sa 62 milijarde dinara prihoda, na čelu ima bord od pet direktora u kome su i dvije Jelene – Jergović i Vrejić. Centrosinergiju vodi Andrijana Đorđević. Na čelu Robert Boša je Jovanka Jovanović.

Metalfer iz Sremske Mitrovice vodi petočlani menadžment. Uz četiri muškarca, tu je i dama Jelena Zakonović. Na čelu Tetra Pak produkcion, uz dva muškarca, su i dvije žene – Julia Jakovleva i Lindsi Džejn Lojden-Edvards.

Beograd na vodi vodi Zorana Burlić, dok je u tročlanom bordu Dijamanta Anastasia Cvetković-Čululis. I Atlantik brends ima muško-žensku postavu.

Dame predstavlja Aleksandra Popović. Direktor IM Matijević je Branka Grubor, koja je prema podacima iz registra APR u v. d. statusu.

Žena je na čelu i glavne firme u automobilskom kompleksu – FCA Srbija. To je Silvia Verneti Blina. DM drogerije vode dvije dame – Aleksandra Olivera Korichi i Vesna Stojanović. Farmalogist vodi Danijela Radmanović, a Aptiv mobiliti servis, uz Iona Muldovneja, i Biljana Pandovska.

U četvoročlanom bordu TX RS je Ivana Vuletić. Novka Tomić je direktor Magna farmacije.

Forma Ideale vode tri direktora, a među njima je Milanka Đolić. U tročlanom bordu Sport visonu su dvije žene – Dušica Savić i Ivana Živković.

Delez Srbija	Gorica Jovović	Izvršna direktorka
Tigar Tajers	Milena Tošić	Članica borda direktora
Merkator S	Violeta Kovačević	Generalna direktorka
Henkel Srbija	Gordana Brašić	Predsednica
Impol Seval	Sanja Bosiljčić	Izvršna direktorka
Feniks Farma	Jelena Jergović Jelena Vrejić	Članice borda direktora
Centrosinergija	Andrijana Đorđević	Generalna direktorka
Robert Boš	Jovanka Jovanović	Generalna direktorka
Metalfer	Jelena Zakonović	Članica borda direktora
Tetra Pak production	Julia Jakovleva Lindsi Džejn Lojden-Edvards	Članice borda direktora
Beograd na vodi	Zorana Burlić	Generalna direktorka
Dijamant	Anastasia Cvetković-Čululis	Članica borda direktora
Atlantik brends	Aleksandra Popović	Direktorka
IM Matijević	Branka Grubor	Direktorka
FCA Srbija	Silvia Verneti Brina	Generalna direktorka
DM drogerije	Aleksandra Olivera Korichi Vesna Stojanović	Direktorke
Farmalogist	Danijela Radmanović	Izvršna direktorka
Aptiv mobiliti servis	Biljana Pandovska	Direktorka
TX RS	Ivana Vuletić	Članica borda direktora
Magna farmacija	Novka Tomić	Direktorka
Forma Ideale	Milanka Đolić	Članica borda direktora
Sport vision	Dušica Savić Ivana Živković	Članice borda direktora

Daleko od evropske preporuke

Iako se pitaju za sudbinu više od petine najvećih kompanija u Srbiji, u Udruženju poslovnih žena vjeruju da bi taj procenat trebalo da bude i veći.

„U slučaju preduzetnica, broj žena osnivača se tokom posljednje decenije povećao i sada čine 32 posto vlasnica, suvlasnica ili menadžera“, objašnjava Sanja Popović Pantić, koja je na čelu Udruženja poslovnih žena.

„U slučaju kompanija, čini mi se da učešće nije dovoljno. Postoji direktiva Evropske unije po kojoj u upravljačkom bordu treba da su sa najmanje 40 posto zastupljene žene. Naše kompanije su još prilično daleko od toga”.

Prema njenim riječima, to pravilo najčešće poštuju internacionalne kompanije.

„Neke međunarodne kompanije u Srbiji imaju izrađene strategije za uvođenje rodne ravnopravnosti”, dodaje Sanja.

„Podržavaju žene da dođu na mjesto odlučivanja. Imaju konkretne ciljeve i mehanizme kako to postižu. O tome izvještavaju i svoje centrale. Njihov primjer je dobar, jer je veće učešće žena ušlo u korporativnu kulturu“.

Kada je riječ o pokretanju vlastitog biznisa, žene već tradicionalno nailaze na problem na samom početku.

„Da bi započela posao, žena treba da ima vlasništvo nad nekom neketninom zbog zaduživanja, a žene su u manjini vlasnice nekretnina“ dodaje Sanja Popović Pantić.

„U poljoprivredi je situacija mnogo gora. Rijetko su vlasnice gazdinstva, a značajno doprinose proizvodnji“.

I u korporativnom svijetu se dame susreću sa čestim predrasudama.

„Postoji stereotip da se ženama manje vjeruje u poslovnom svijetu ako su mlade i na neki način početnice“, ističe Sanja.

„Potrebno je minimum 10 godina da bude u poslu kako bi bila prihvaćena kao ravnopravna. To se pripisuje patrijarhalnoj kulturi i dominaciji muškog pristupa u biznisu“.

Najbrže osvajaju moć

Izvejštaj o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti, izrađen u okviru projekta „Ostvarivanje prava žena u Srbiji, kroz zagovaranje i aktivno učešće“, pokazuje kako žene napreduju u ostvarivanju jednakog položaja u različitim segmentima života.

Zasad su, kaže ova publikacija, najravnopravnije po pitanju zdravlja. U ovom dijelu su osvojile 84,6 od mogućih 100 bodova, ali je napredak dosta spor.

Najniža je ocjena po pitanju moći, 46,5, ali je rast bio veliki. Ako se tako nastavi do pune ravnopravnosti u ovom segmentu damama nedostaje svega dvije i po godine.

„Ovaj napredak ostvaren je zbog napretka u poddomenu političke moći, koji je utemeljen u zakonski definisanim kvotama zastupljenosti žena kao manje zastupljenog pola u organima zakonodavne vlasti na svim nivoima”, stoji u izvještaju.

„Tako je i zbog velikog napretka u poddomenu društvene moći u kome je u prethodnom izvještaju registrovano vrlo nepovoljno stanje.”

Kže da je taj napredak je postignut zahvaljujući uključivanju žena u odbore organizacija koje donose odluke o finansiranju istraživanja, znatnom povećanju udjela žena među članovima odbora medija i blagom povećanju učešća žena u odborima vrhunskih olimpijskih sportova.

“Nažalost, istovremeno se pogoršava stanje na poddomenu ekonomske moći, a trenutno nema politika koje bi taj problem adekvatno stavile u fokus intervencije”.

Ženama, po ovoj metodologiji, nedostaje još 58 godina da se potpuno izjednače sa muškarcima po pitanju rada. Najdalje su od ravnopravnosti kada je riječ o – novcu. Ovim tempom napretka, treba im 269 godina do ravnoteže.

„Domen novca pokazuje kolebljive tendencije – najprije povećanje, a potom smanjenje vrijednosti indeksa, tako da u 2018. godini iznosi 59,7”, stoji u izveštaju.

„Ipak, vrijednost iz 2018. veća je od početne vrijednosti za 0,6 poena, pa ukupan trend, uprkos kolebljivosti, ostaje blago pozitivan, što nije slučaj sa sljedećim domenom – znanjem”.

Žene u ovoj oblasti, koja je preduslov da ih sustignu i u drugima životnim pitanjima, nazaduju u odnosu na muškarce.